Dvije godine nakon samostalnog izlaganja ciklusa portreta u Šibeniku, Gradska knjižnica Rijeka organizator je virtualne izložbe koja obuhvaća širi spektar radova Nevene Petre Piližote, tako da će biti prezentirana i djela iz ranijeg stvaralaštva (studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu).
„Umjetnost nije nešto suvišno. U njoj čovjek izrasta u svoju stvarnu dimenziju.“
(Albert Camus)
U suradnji s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, izložba je uvrštena u program ovogodišnje manifestacije Dani europske baštine; od dana 5. listopada 2020. godine, fotografije crteža i slika bit će dostupni na web stranici Knjižnice. Kako je ovogodišnja tema obilježavanja manifestacije s naglaskom na učenju za život, Baština i obrazovanje, pokazalo se nužnim uključiti portrete hrvatskih umjetnika i znanstvenika koji su dali veliki doprinos europskoj, ali i svjetskoj baštini.
Uzimajući u obzir sve izazove, ovogodišnja participativna manifestacija u godini predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije i pozicioniranja Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, dobiva dodatnu dimenziju.
Globaliziranom društvu „ovisnom“ o informacijama, izloženi portreti percipirani su kao informacija. Prije svega, radilo bi se o recikliranju postojećih re/prezentacija osoba iz najrazličitijih sfera (javnog) života.
… „kako se zovu oči koje putuju preko svih granica da nađu čovjeka“ (Mihalić, Pupačić i Šoljan, 1966:346)…
Projekt „Dnevnik“ podloga je iz koje je niknuo i ciklus portreta: svaki novi rad (slika ili crtež) nastavak je i proširenje dnevničkog zapisa koji posreduje između subjekta i objekta, promatrača i promatranih.
„Lica su ljudi možda zagonetna slova.“ (Ujević, 1993:107)
Portreti nisu oponašanje niti redukcija tuđeg „ja“: oni su samo odabir najvjerojatnijeg, vježbanje u životu. Ono što jesmo manifestira se u svakoj pori lica, stoga je svaki portret instrument odgonetavanja tko smo i što smo, kuda i kamo idemo.
„Čovjek je biologijski predodređen da svijet izgrađuje i nastanjuje s drugima. Taj svijet postaje za njega dominantnom i konačnom zbiljom.“ (Berger i Luckmann, 1992:211)
„Emocije su, stoga, žiroskop ljudskog ponašanja, koji mu daje usmjerenje u raznolikim situacijama, tako da pojedinci mogu doživjeti pozitivna i izbjeći negativna iskustva.“ (Turner i Stets, 2011:43)
Ciklus portreta prezentiran putem virtualne izložbe, nadopunila sam dvjema slikama ženskih figura (od kojih je jedna, u sklopu samostalne izložbe, prvi put izložena u Francuskoj alijansi Split) i crtežom maske u konturi Apoksiomena. Slika „Dream“ nastala je 2012. godine kao jedan od prvih radova svojevrsne plave faze, dok je druga slika nazvana „Svibanj 2020.“ i sadrži dodatno naslikanu masku za lice kao podsjetnik na aktualno stanje i preventivne mjere kojih se trebamo pridržavati. Tako je i sa umjetnošću: dodatne preinake i prilagodbe u pripremi i provedbi umjetničkih projekata dokaz su kako je, unatoč ograničenjima, nužno nastaviti dalje.
„U dijalektici između prirode i socijalno konstruiranog svijeta preobražava se sam ljudski organizam. U istoj toj dijalektici čovjek proizvodi zbilju i time proizvodi sebe.“ (Berger i Luckmann, 1992:211)
Literatura:
Mihalić S., Pupačić J. i Šoljan A. (1966). Antologija hrvatske poezije dvadesetog stoljeća: od Kranjčevića do danas. Zagreb: Znanje.
Ujević, T. (1993). Igračka vjetrova. Zagreb: Školska knjiga.
Berger P. L. i Luckmann T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naklada Naprijed.
Turner J. H. i Stets J. E. (2011). Sociologija emocija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
O autorici:
Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i Gimnaziju Antuna Vrančića. Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti (Zagreb), 2011. godine diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb; članica je HDLU-a. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2016. položila je državni stručni ispit, a od 2019. godine nositeljica je uvjerenja o usavršavanju za Voditeljicu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova.
Nagrađena je sa višegodišnjom državnom stipendijom za izvrsnost, Otkupnom nagradom Rektorata za najbolji rad 2010., Otkupnom nagradom Erste fragmenti 7, stipendijom Nacionalne zaklade za osobito nadarene studente za akademsku godinu 2009/10., Rektorovom nagradom u akademskoj godini 2008/09.
Izlagala je na sedamnaest samostalnih i četrdesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Mail: np.pilizota@gmail.com;
Web: https://m.facebook.com/nevena.petra.pilizota/;
https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/
Popis radova:
SLIKE (ulje na medijapanu)
Svibanj 2020. 100 x 75 cm.
Dream. 100 x 75 cm. 2012.
AKVARELI NA PAPIRU (srpanj 2020.)
Ivan Vučetić. 24 x 13 cm.
Dušan Džamonja. 17 x 24 cm.
Marija Braut. 24 x 18 cm.
Jakov Gotovac. 24 x 16 cm.
Oton Kučera. 14 x 24 cm.
Petar Guberina. 16 x 24 cm.
Mia Čorak Slavenska. 24 x 16 cm.
Ivan Đikić. 13 x 24 cm.
Emanuel Vidović. 16 x 24 cm.
CRTEŽI (olovka i novinski materijal na papiru)
Vesna Parun. 100 x 70 cm. 2017.
Hello. 30 x 39 cm. 2016.
Ivan Meštrović. 60 x 45 cm. 2016.
Miroslav Krleža. 60 x 45 cm. 2016.
3.8.2020. (Ivo Vitić). 56 x 42 cm.
2.8.2020. (Ranko Marinković). 56 x 42 cm.
1.8. 2020. (Ranko Marinković) 45 x 22 cm.
29.10.2017. (Ivan Meštrović). 100 x 70 cm.
26.10.2017. (Tin Ujević). 100 x 70 cm.
1.8.2020. (Ranko Marinković). 45 x 22 cm.
22.6.2017. (Vice Vukov). 100 x 70 cm.
28.7.2020. (Slava Raškaj). 40 x 29 cm.
12.4.2017. (Slavo Striegl). 100 x 70 cm.
18.2.2018. (Dragutin Tadijanović). 100 x 70 cm.
21.9.2016. (Vesna Parun). 60 x 45 cm.
3.2.2018. (Nikola Tesla). 100 x 70 cm.
15.7.2016. (A. B. Šimić). 60 x 45 cm.
2.12.2017. (Marija Jurić Zagorka). 100 x 70 cm.
CRTEŽI (olovka na papiru)
Ivan Gundulić. 20 x 15 cm. 2012.
Ivan Mažuranić. 20 x 15 cm. 2012.
Miroslav Krleža. 35 x 30 cm. 2011.
Vlaho Bukovac. 40 x 30 cm. 2010.
Maske (Apoksiomen). 40 x 30 cm. 2010.
Julije Knifer. 35 x 28 cm. 2008.
Dušan Vukotić. Kolaž i olovka u boji na papiru. 36 x 29 cm. 2020.
Vezani sadržaji
Fantastični riječki identitet iliti službeno otkrivanje grada 1970. godine
Rijeka je u tom kontekstu na mikroskali bliža Dubaiju, Hong Kongu ili Singapuru kao grad geografskih poteškoća i teritorijalne ograničenosti, ali jednako tako uspješan i zanimljiv na ovaj ili onaj... / Više
Bijeg od (samo)izolacije: Vlado Simcich Vava – Teatar mladih Alternativa
Volimo priče koje otkrivaju zaboravljene, a pomaknute trenutke našeg grada. Ivan Molek nam otkriva jedan takav. / Više
Pobijedite “sindrom povratka s godišnjeg”
Kako se vratiti klasičnoj svakodnevici (a zadržati malo ljeta u sebi)? Tijana savjetuje... / Više
![[Iz Rasadnika.fyi] Saša Ceci i Luka Čičin-Šain o ulozi znanosti, pandemijskim lekcijama te važnosti knjižnica](/var/plain_site/storage/images/magazin/teme/iz-rasadnika.fyi-sasa-ceci-i-luka-cicin-sain-o-ulozi-znanosti-pandemijskim-lekcijama-te-vaznosti-knjiznica/248175-1-cro-HR/Iz-Rasadnika.fyi-Sasa-Ceci-i-Luka-Cicin-Sain-o-ulozi-znanosti-pandemijskim-lekcijama-te-vaznosti-knjiznica_article_line.jpg)
