Lisice nikada nisu bile na visokoj cijeni, naročito ne na selu; seljani koji su držali perad mrzili su te grabežljive životinje. U basnama su lisice redovno prikazane kao lukava i pametna stvorenja. Mali princ uspio je jednu pripitomiti.

U romanu Pax Sara Pennypacker (1951.) nudi drugačiji pogled na lisice. U toj su knjizi dva naratora – priča se pripovijeda kroz vizuru lisca Paxa, ali i dječaka Petera koji je lisca spasio od smrti i pripitomio ga. Priča počinje tako da Peter i njegov otac ostave Paxa u divljini jer otac mora u rat koji se bliži. Peterova je majka umrla, otac mu je emocionalno nedostupan, mora živjeti s djedom, a voljenog ljubimca mora napustiti jer bi smetao djedu. Peter usred noći kriomice napusti djedovu kuću i krene u potragu za Paxom jer misli da se njegov lisac, koji je godinama živio u kućnim uvjetima, neće snaći u novom okruženju. Zadivljujuća je doza pažnje koju je autorica posvetila Paxu; uspješno se uživjela u kožu lisca, opisala prilagodbu u novom ambijentu, odnos lisca prema ljudima i pripadnicima njegove vrste. Osim što je obradila privržen odnos između čovjeka i životinje, ujedno je iznijela priču o Peterovom sazrijevanju te ubacila brojne proturatne poruke. Ukratko, Pax je sadržajno veoma bogat roman, mladima odlično reagiraju na njega!

Nepopravljiva dobrica

Nesnalažljivi lisac, kojega se ne boje ni kokoši ni zečevi na farmi, u središtu je humorističnoga stripa Veliki zli lisac (Fibra, 2017.) Benjamina Rennera. Strip je u potpunosti antropomorfni i glavnu ulogu imaju životinje koje se dijele i grupiraju poput ljudi. Budući da nije ni veliki, ni zao, ni nimalo strašan, lisac muku muči s probavom, odnosno jelovnikom. Temperamentna kokoš svako malo ga najuri s farme dok ju pokuša gricnuti, pasivni pas čuvar koji je zadužen za sigurnost imanja ne obraća pažnju na njega, a pajcek i zekan ga iskreno žale. Štoviše, pajcek ga nuka povrćem koje uzgaja na vrtu, no lisac bi najradije utažio glad uz malo mesa. Da bi podmirio gastronomske potrebe, lisac revno sluša savjete strašnog vuka koji bez problema tjera svima strah u kosti, no lisac ne uspijeva provesti svoje planove jer je kronično smotan. Zajedno vuk i lisac dođu na neuobičajenu ideju kako bi konačno mogli napuniti želudac. Ukradu kokošja jaja, a lisac je taj koji u svom brlogu mora sjediti na njima i čekati da se izlegu pilići, nakon čega bi trebala uslijediti gozba za pamćenje! Zvuči jednostavno? Da, i bilo bi tako da u igri nije možda najsmotaniji lisac kojega je svijet vidio. Znači, bezazlen plan neće proteći glatko, brojni će nesporazumi nastati tijekom njegove realizacije.

Mada nevjerojatno smotan, lisac će pokazati da je lukava i nepopravljiva dobrica. Što će biti sa sirotim pilićima? Tko je izvući deblji kraj, vuk ili lisac? A kako će na nestanak reagirati kokoš? Za kojim će adutima posegnuti lisac? Hoće li možda ipak postati velik i zao? Eh, da biste to saznali, najbolje je da pročitate naslov Veliki zli lisac što se sastoji od mnoštva inteligentnih i smiješnih gegova, kao da čitate i gledate slapstick komediju iz vremena Bustera i Chaplina. Priču čini lepršav humor koji je lako shvatljiv svima koji imaju smisla za humor, a odličan prijevod Darka Macana dokazao je da uloga prevoditelja itekako znači kada se priča prenosi iz jednog jezika u drugi, da je prevoditelj u stanju ugušiti ili zadržati tekstualni šarm. Macanov je prijevod samo dodatno pojačao vrijednost Rennerove nepretenciozne pripovijesti u kojoj se ne propagiraju velike ideje, već se pruža skladna, klasična priča o snalaženju koja od srca može nasmijati različite uzraste. Recimo da je Renner jedan od onih koji odlično pričaju smiješne priče ili viceve, samo što je u ovom slučaju stvorio jednu poveću šalu u obliku stripa. Bila bi poveća pogreška prepričavati dijaloge, time bi se mogla smanjiti draž ili pokvariti očekivanja.

Za svaku dob

Rennerova je priča u potpunosti primjerena, nema u njoj škakljivih dijelova ni nametljivih moralizatorskih pouka, što ne znači da nije poučna. Renner se pri stvaranju nije koristio modernističkim postupcima, crtež je mjestimice minimalističan, ali stalno funkcionalan. Strip mu je poslužio kao predložak za animirani film kojega je 2017. napravio u suradnji s Patrickom Imbertom. Renneru nije to prvi boravak u animacijskim vodama, naslovom Ernest & Celestine osvojio je 2014. godine nominaciju u kategoriji Oscar za najbolji animirani film. Priča o simpatičnom, šlampavom liscu idealna je za početnike, ali i iskusne čitatelje stripova.

Kao što je roman Pax prigodan za sve uzraste, tako je i Rennerov Veliki zli lisac također namijenjen svim dobnim skupinama, kao što je slučaj s mnogim antropomorfnim stripovima. Upitate li nekadašnje ljubitelje stripa koji su im bili najdraži likovi, velika je vjerojatnost da će vam nabrojiti životinjske likove. Pomagači u obliku životinja ostaju u trajnom sjećanju, a ista je situacija sa stripovima u kojima glavnu riječ imaju upravo životinje. Tko ne pamti stripove u kojima glavnu riječ imaju Disneyjeve kreacije kao što su Miki Maus, Pluto i Pajo Patak? Nakon što ga upoznate pomoću stripa, životinjskom će se društvu zasigurno pridružiti i lisac te ostatak družine s farme!