Thorgal - junak kojem nije do junaštva
Mješavina pustolovnoga štiva, srednjovjekovna saga, znanstvena fantastika, sword and sorcery te fantasy, kažu u opisivanju Thorgala. Već volimo. :)
Kad je u pitanju strip-serijal Thorgal, izdavačka kuća Libellus napravila je nesvakidašnji posao – naime, u svega godinu dana uspjela je objaviti 33 albuma[1]
Serijal Thorgal nastao je davne 1977. godine, kada u časopisu Tintin izlazi prva epizoda. Od 1980. godine pa do danas Thorgala objavljuje izdavačka kuća Le Lombard. Serijal su osmislili poljski crtač Grzegorz Rosinski (1941.) i belgijski pisac Jean Van Hamme (1939) kojega nakon 29. priče zamjenjuje belgijski stripaš Yves Sente (1964.). Ključ uspješnosti serijala krije se u multižanrovskoj pripadnosti – Thorgal se odupire strogim definicijama, on je mješavina pustolovnoga štiva, srednjovjekovna saga, znanstvena fantastika, sword and sorcery te fantasy (divovi, patuljci, vile i životinje s abnormalnim sposobnostima nisu rijetkost, dok su u priči Alinoë izraženi elementi strave i užasa). Radnja prvih epizoda odvija se među Vikinzima, da bi se malo kasnije premjestila u južnoameričke pustinje, srednjovjekovne kraljevine, afričke pustinje, druge dimenzije...
Glavni lik čitave priče je Thorgal Aegirsson - njega Vikinzi pronalaze u svemirskoj kapsuli, a jedan od njih, Leif Haraldson, posvoji ga i dade mu ime po Thoru, bogu neba, kiše i groma, jer je upravo svjetlost Thorgalove kapsule spasila Vikinge od smrtonosne oluje. Thorgalu od samih početaka nije lako živjeti među ratobornim Vikinzima jer se i vanjštinom i načinom razmišljanja poprilično razlikuje od njihove djece, no uspijeva preživjeti snagom vlastite volje. Zaljubljuje se u Aariciju, vikinšku princezu s kojom kasnije ima dvoje djece, sina Jolana i kći Vučicu. Jolan i Vučica dobivaju natprirodne moći Thorgalovih predaka, kojima se koriste u opasnim situacijama. Thorgal se ističe kao ratnik i ima sve osobine vođe, no njemu nije do junačkog dokazivanja, osvajanja tuđih i nepoznatih teritorija, ne privlače ga višemjesečna lutanja morima, nego želi voditi miran obiteljski život, no upravo ga u tome spriječavaju (ne)prirodni i ljudski faktori.
Kako se razvija priča, tako se razvijaju osebujni karakteri Thorgala i njegove obitelji, no itekako je zanimljiv lik Kriss od Valnora, zamamne antagonistice čije se radnje i namjere ne mogu predvidjeti. Osim što je specifičan po multižanrovskoj pripadnosti, serijal Thorgal nadasve odudara po nesvakidašnjim osobitostima naslovnog junaka koji konstantno odbija postati hvaljeni junak, već nastoji biti običan čovjek koji bi mirno živio za svoju obitelj. U većini pustolovnih serijala glavni su likovi ambiciozniji, ne ustručavaju se umiješati u sukob i onda kada za to nema potrebe, nije im do osnivanja obitelji i većinom su samci ovisni o avanturama, dok je Thorgal u neuobičajenoj mjeri obiteljski nastrojen.
Ne ističe se serijal Thorgal samo po odličnoj scenarističkoj izvedbi, nego i po crtežu koji obiluje brojnim detaljima - već se u prvoj priči (Osveta čarobnice) Rosińskipoigrava s montažom i načinom kadriranja, priču ne prikazuje u standardnim kvadratićima. U kasnijim će pričama Rosiński dokazati da poznaje filmski jezik i suvereno vlada njime, odnosno da može bez problema crtežom pripovijedati bez upotrebe teksta. Suradnja crtača i scenarista svakako je nužan preduvjet da bi nastao uspješan strip, a upravo je ta osnovna značajka ostvarivana u Thorgalu koji će uskoro proslaviti četrdeset godina postojanja. Interes čitatelja najjasnije potvrđuje kako serijal Thorgal tijekom svih ovih desetljeća nije izgubio na kvaliteti.
Osim regularne serije, postoje i spin-off [2]