Singapurska zelena knjižnica: priča koja očarava
Već neko vrijeme i arhitektura novih knjižničnih zgrada vodi se zelenim nitima.
Moj prvi susret sa Singapurom; dolazak na aerodrom, ugodan mekani tepih, klasična glazba u pozadini, žubor prave vode iz fontane smještene odmah uz recepciju (zaista, imate osjećaj kao da ste u hotelu a ne na provjeri putovnica) i silazak u prizemlje pokretnim stepenicama, ulazak u prostor napunjen gigantskim biljem, kao da ste došli u džunglu - kulturalni šok davne 2003. godine. Individua u takvom okruženju odmah počinje smirenije disati i opusti se nakon dugog leta. Azijska tradicija i modernost čine čuda. Nikada prije ni poslije nisam bila u čišćem metrou, niti sam hodala zelenijim ulicama živog urbanog središta. Živcirali su me zvučnici na prometnijim cestama koji su puštali konstantan cvrkut ptica, to mi je bilo previše umjetno. Grad je zelen, živ, vibrantan... izrazito multikulturalan.
Današnja zgrada Nacionalne knjižnice u Singapuru je službeno otvorena 2005. godine tako da ju tada nisam uspjela pogledati, pa se pri pisanju ovog teksta služim mrežnim izvorima. Nacionalna knjižnica u Singapuru je prozvana najzelenijom zgradom na planeti Zemlji, zbilja laskav kompliment. Dizajnirao ju je nizozemski arhitekt i ekolog iz Malezije, Ken Yeang, poznat po ekološkoj arhitekturi i "zelenoj" estetici. Yeang je posebno dizajnirao senzore svjetala knjižnice koja "komuniciraju" sa ulaskom dnevne svjetlosti - smanjuju se kada je svjetlost Sunca jaka a pojačavaju se sa krajem dana.
Energetska učinkovitost zgrade je na najvišoj razini. Nacionalna knjižnica u Singapuru je jedan od osnivača Vijeća Zelenih Zgrada Grada Singapura te aktivno djeluje u zelenim politikama grada. Na mrežnim stranicama Nacionalnog knjižničnog vijeća Singapura ponosno ističu ključne "zelene" karakteristike zgrade Nacionalne knjižnice :
- zgrada je orijentirana prema smjeru Istok - Zapad, na zapadnoj strani su instalirane zaštite za sunce
- svjetlo polica je projektirano tako da produžuje ulazak sunčeve svjetlosti u samu zgradu, čime je smanjena upotreba umjetnog svjetla
- energetska učinkovitost je pojačana time što dnevni senzori sadrže automatske grilje, u toalete su instalirali senzorna svjetla (riječ je o 2005. godini!)
- koriste se kišni senzori za navodnjavanje okoliša te senzorne špine
- okoliš je obilan, uključuje krovne vrtove, zelene terase...
- klimatizacijski sustav ugođen na maksimalnu učinkovitost i minimalnu potrošnju, itd.
Sigurno su dodatno unaprijedili sustav, poznavajući njihovu poduzetnost i proaktivnost. Zgrada je nagrađena 2005. i 2009. godine s Green Mark Platinum Award nagradom. Godine 2007. zgrada je dobila ASEAN Energy Efficiency Award nagradu brojna druga priznanja. Iz naše lokalne perspektive, možemo se samo diviti ideji i realizaciji koju je ostvarila grad-država Singapur pred kolosalno davnih petnaest godina.
Fotografije: WIkipedia