Futurolozi, tko ih ne bi volio? Predviđati budućnosti ponekad izgleda kao vrlo jednostavan zadatak jer "samo" treba maštati o nečemu što sada ili možda nikada neće postojati. Svemu dodati i mali začin nepostojeće tehnologije i imamo u rukama futurološko predviđanje... 

Ipak, stvar nije tako banalna, a futurologija je znatno odmaknula od predviđanja letećih automobila i kolonija na Marsu. Predviđanje budućnosti danas je dio ozbiljnog posla na razmeđi različitih znanosti, a aktivnosti su ugrađene u djelatnosti i konkretne budžete najvećih svjetskih kompanija koje se brinu kako će izgledati njihovo buduće tržište. 

Jedan od ljudi koji živi od znanstvenog predviđanja budućih trendova i izgleda svijeta je Thomas Frey koji je još 1997. godine osnovao DaVincijev institut, danas čvorište cijelog niza futuroloških istraživanja. Frey svoje usluge pruža diljem svijeta, a nedavno je dobio priliku razmišljati o budućnosti knjižnica u Grčkoj (zemlja u kojoj se razvijaju vrlo progresivna razmišljanja o knjižnicama) te je dio toga pretočio u vrlo zanimljiv članak. 

Frey u njemu vrlo nekonvencionalno, vizionarski, ali oštroumno razmišlja o tome koje usluge i uloge ima knjižnica budućnosti. Naravno, temeljan posao, pružanje dostupnosti tiskanih knjiga ni u jednom trenu nije upitan, ali je na jedan drugačiji način povezan s cijelim skupom drugih aktivnosti, a to su: arhiviranje podataka o gradskim zvukovima i povijesti gradske infrastrukture, pružanje pristupa različitim snimkama od 360 stupnjeva, različitih usluga i podataka dobivenih dronovima, pretraživanje mirisa i okusa, rad i pristup laserskim rezačima i 3D printerima koji rade s velikim brojem materijala, radionice lončarskog kola, usluge laboratorija za stvaralački rad u rasponu od videa do glazbe, malo kazalište i kino, pružanje izvora o svim mogućim recenzijama od knjiga preko aplikacija do video igara, rad s AI tehnologijama, posuđivanje i rad s VR opremom, "zapošljavanje" robota za slaganje knjiga, usluga posudbe životinja i alata, mali planetarij, organiziranje turnira društvenih i video igara...

Frey ne kaže da svaka knjižnica mora i treba razvijati upravo navedene usluge, ali je siguran da se u tom skupu krije dio potencijala za gotovo svaku knjižnicu. Ono što je zanimljivo, a to pokazuju i aktualni svjetski i domaći primjeri dobre prakse, je da se knjižnice razvijaju u smjeru punokrvnih društvenih centara koji u jedno umrežuju čitanje, informiranje, nove tehnologije, stvaralaštvo i konzumiranje najrazličitijih oblika kulturno-kreativnih proizvoda.  

Članak, posebno listu od 122 točke, svakako pročitajte u originalu i cijelosti. 

Izvori: futuristspeaker.com