Vesna Parun: Miki Trasi

Dječji roman u stihovima napisan je 1968. godine. Jedno je od najpoznatijih djela proslavljene hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, za koji je dobila i Nagradu Grigor Vitez.

Zvonimir Balog: Ja, Magarac

Knjiga "Ja magarac" objavljena je prvi put još 1973. g. u Biblioteci Vjeverica. Nakon niza izdanja sad imamo i ovo novo, a vjerovatno će doživjeti još mnoga izdanja jer ova knjiga najuspješnije predstavlja bit Balogove pjesničke umjetnosti. Možemo reći da je to najizvornija i najzačudnija Balogova knjiga, te da sadrži najduhovitije i najraznovrsnije jezične igre. Knjiga je stoga uvrštena i na lektirni popis.

Dubravko Horvatić: Stanari u slonu

Priča je to o kao kuća velikom, strpljivom i dobrodušnom slonu u kojeg su se počeli useljavati ljudi. Ljudi su počeli iskorištavati njegovu dobrotu, sve dok se slon nije jako razljutio i lukavstvom ih otjerao. Uz ovu veselu, domišljatu i lijepo ilustriranu slikovnicu uživanje u književnosti je zajamčeno!

Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine

Knjiga sadrži četiri stripa temeljena na pričama Ivane Brlić Mažuranić: "Šuma Striborova", "Kako je Potjeh tražio istinu", "Ribar Palunko" i "Regoč". Tu je još i strip "Kronike", inspiriran "Šumom Striborovom". Navedeni su stripovi pojedinačno već objavljivani u novinama i časopisima (Večernji list, Radost i Modra lasta) u razdoblju od 1989. do 1992. U prilogu ovog strip-albuma sljedeći su članci: Rudi Aljinović: "Gospođa Ivana-majka i baka"; Davor Špišić: "U domu Ivane Brlić Mažuranić"; Rudi Aljinović: "Priče iz davnine iz pera velike dame"; Jure Ilić: "Priče iz davnine u stripu"; Milan Tomas: "Priča o Pričama iz davnine ili kako smo ipak pročitali obaveznu školsku lektiru".

1000 Zašto, 1000 Zato

Enciklopedija u pitanjima i odgovorima. Pitanja: tko, što, kako, zašto, gdje, kada i koliko odnose se na široki spektar tema: čovjeka i njegovo tijelo, živi svijet, zemlju, svemir, razne tvari, fizikalne zakone, graditeljstvo, kulturu, sport, običaje, izume, modu, prirodne znanosti, povijest, kulturu, zabavu. Odgovori su ilustrirani.

Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice

Junaci Pavlove ulice” govori o skupini dječaka koji žele obraniti svoj prostor za igru od druge, jače i zlokobnije skupine, koja im želi ga želi oteti. Ova naizgled jednostavna premisa zapravo je povod za mnogo ozbiljniju temu o kojoj je Molnar želio govoriti, a to je teško odrastanje djece u velegradu, gdje je svaki komad slobodnog igrališta, pogotovo onog travnatog, i više nego dragocjen. Slobodan prostor je toliko cijenjen da za njega vrijedi čak i krvavo ratovati, u što su se upustili i junaci ovog djela.

Astrid Lindgren: Pipi duga čarapa

Pipi je neobična djevojčica, djevojčica-buntovnica. Živi u neobičnoj kući u kojoj čuva torbu punu zlatnika, pravi švedske paprenjake, jaše na bijelom konju s crnim mrljama, posjeduje neobičnu snagu i tatu koji je urođenički kralj na nekom otoku u Tihom oceanu. U čemu je tajna privlačnosti ove knjige? Pipi je potajna želja sve djece, ali i odraslih. Svi bismo htjeli biti toliko jaki da svojom snagom i dosjetljivošću uništimo nepravde kao što je to činila jedinstvena i neponovljiva Pipi u svojem svijetu.

Ephraim Kishon: Nije fer, Davide

"Nije fer, Davide" je najpoznatija zbirka humornih pripovjedaka glasovitog izraelskog pisca i satiričara, Ephraima Kishona. Sam Kishon napisao je o svojoj prvoj knjizi: "Ta moja prva knjiga, nakon koje je slijedilo desetak drugih, vinula se bila na rang-listi bestselera u bivšoj Jugoslaviji do prvog mjesta. Odonda je proteklo mnogo vode odvodnim kanalima, ja sam višeput posletio svoje nove prijatelje i kolege u Zagrebu, postao sam u međuvremenu čak i dinarski milijarder na svom blokiranom bankovnom računu u Zagrebu i uživao u izvrsnim izvedbama svojih komedija i mjuzikla u Zagrebačkim kazalištima."

Sue Townsend: Adrian Mole - Tajni dnevnik

Knjiga je duhovita ispovijest mladića kojeg muče obiteljski, školski i pubertetski problemi. Adrian iskreno bilježi sve svoje dnevne brige, iz dana u dan. Tako saznajemo sve o njegovom vjerovanju u svoj književni talent, o pomaganju osamdesetdevetogodišnjem starcu Bertu i nizu drugih događaja iz Adrianovog života.

Sue Townsend: Adrian Mole - Novi jadi

Roman je logičan nastavak priče glavnoga junaka "Tajnog dnevnika" Adriana Molea. On je sada malo stariji i zreliji pa su i njegovi problemi drugačiji. Sada u njima osim seksa ima više politike. Pratimo ironično iskazana mišljenja o ljubavi, obitelji, književnosti...

Kristian Novak rođen je 14. 5. 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Godine 1998. upisuje diplomski dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine obranivši rad pod naslovom „Njemačko-hrvatski code-switching u drami 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže“.

Godine 2007. upisao je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom „Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“ obranio je u ožujku 2011. godine.

Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.

Kristian Novak zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu „Hrvatsko-njemački jezični dodiri“ pod vodstvom prof. dr. Zrinjke Glovacki-Bernardi. Od 2005. do 2012. godine sudjelovao je u lingvističkim istraživanjima i izvođenju nastave na kolegijima Katedre za njemački jezik. Godine 2011., nakon obrane doktorata, pristupnik napreduje u suradničko zvanje viši asistent. U siječnju 2012. godine prekida radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zapošljava kao viši asistent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Sudjelovao je na desetak međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio dvadesetak stručnih i znanstvenih konferencija (v. Prilog). Boravio je na Freie Universität u Berlinu u dva navrata po mjesec dana, u studenom i prosincu 2007. godine, te u rujnu 2010. godine. Na tim je istraživačkim boravcima proučavao suvremene jezikoslovne trendove u Njemačkoj te se s nekima od vodećih njemačkih jezikoslovnih stručnjaka (prof. em. Ulrich Ammon) savjetovao oko istraživačkih okvira sociolingvističkih istraživanja.  

Primarna područja njegova znanstvenoga interesa jesu dodirno jezikoslovlje, višejezičnost i sociolingvistika, a u užem smislu istraživanje hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira i njihovih sociolingvističkih i sistemskolingvističkih aspekata. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U istraživačkom je radu implementirao i metode kritičke analize diskursa.

Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (2012), u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa i Filozofskoga Fakulteta u Rijeci.

Dugogodišnji je član uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2012. godine obnaša dužnost tehničkog urednika.

OBJAVIO:

Obješeni (roman), Čakovec: Insula, 2005.

Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca (znanstvena monografija), Zagreb: Srednja Europa; Filozofski fakultet u Rijeci, 2012.

Črna mati zemla (roman), Zagreb: Algoritam, 2013.

Ciganin, ali najljepši (roman), Zagreb: OceanMore, 2016.