U ovo vrijeme pomalo klišejiziranih, ali često i inspirativnih godišnjih inventura okupili smo vrlo raznoliku skupinu ljudi - neki od njih rade sa sadržajem, drugi proizvode softver, treći patentiraju nove modele automobila, četvrti recikliraju odjeću i pretvaraju je u nešto novo...

Od kuda takvi pojedinci u jednom paketu? Ono što je svima zajedničko je svojstveno participiranje u čaroliji suvremenog stvaranja, posjedovanje želje za poticanjem izvoza naših proizvoda ili pak kreiranja okvira u kojem bi trebala nastati neka nova proizvodnjom obilježena budućnost. Moramo reći, ovo je tema koju nije bilo lako pripremiti – htjeli smo u njoj vidjeti mnoga zanimljiva imena, ali ljudi često nisu imali vremena za odgovaranje jer su bili pritisnuti rokovima i poslom. To nas nije naljutilo već nam je izuzetno drago, stoga posebno zahvaljujemo svima koji su izdvojili malo vremena da odgovore na naš set pitanja: 

Što očekujete kao najveći i najzanimljiviji trend u vašem području sljedeće godine?

Koje proizvod/projekt bi voljeli vidjeti u Hrvatskoj 2014. godine?

Kako baš vaša branša može pomoći da 2014. bude manje depresivna?

Kojim proizvodom/projektom ćete nas vi razveseliti sljedeće godine?

Što želite poručiti mladima, poduzetnima i kreativnima?  

Nadamo se da ćete uživati i pronaći svoj kamenčić inspiracije.

Goran Radić, poduzetnik u proizvodnji softvera te incijator osnivanja Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera. Suvlasnik je projekata www.applicon-x.com i www.pandopad.com

Može to zvučati čudno za sve one koji je povezuju isključivo s krizom, ali 2013. godina bila je još jedna godina rasta za nas i našu branšu. Potražnja za softverskim rješenjima sve je veća u svijetu, a pogotovo na tržištima na koja smo se mi usredotočili. Do sada smo radili kojekuda, od Skandinavije, Istočne i Jugoistočne Europe, pa sve do arapskih zemalja i Afrike. Evidentno je da potražnje ima najviše iz Afrike. Ima je toliko da jedva uopće uspijevamo odgovoriti na sve upite. Tako da se i mi postupno sve više orijentiramo na to tržište koje traži kvalitetna i povoljna rješenja i koje s velikim zadovoljstvom radi s nama jer dolazimo iz Europe, tj. Europske unije, a ne prepoznaju nas kao arogantni Zapad, bivše kolonizatore, već dapače, kao prijateljsku zemlju.

Ono što bih u budućnosti volio vidjeti je okupljanje domaćih snaga iz područja e-commerca koji bi zajednički ponudili afričkom tržištu ovakva rješenja. Radi se o tržištu od 900 milijuna ljudi koje je drugačije, s brojnim specifičnostima i koje je potpuno otvoreno.

Ipak, unatoč prilikama shvaćam zašto je mnogima teško ostati imun na depresiju. Viđamo je svuda oko nas. Ja sam uglavnom depresivan zbog činjenice što su drugi ljudi depresivni, a ne bi trebali biti jer depresija je samo put u novu depresiju. Depresija se najbolje liječi radom. Rezultati rada donose optimizam. Kako kaže H. Ford, ako ne vjerujete da možete, onda zapravo ne možete. Mi pripremamo neke novosti, npr. nove verzije PandoPada, zatim neka nova rješenja za mobilnu prodaju, a upravo smo predstavili naš novi portfolio za elektroničko plaćanje.

Mogu samo reći - radite i učite, fokusirano, svaki dan, imali ili ne zaposlenje. Jednostavno nema drugog izvjesnijeg puta.

Hrvoje Hafner, pokretač Doniralice i bloga Crowdfunding.hr

U protekloj godini se intenzivno počelo pričati i promišljati o grupnom financiranju projekata tj. crowdfundingu. I to za različite inicijative. Iz tih prvih primjera možemo puno naučiti kako bi buduće takve kampanje bile još uspješnije. Zanimljivo je da se grupno financiranje u Hrvatskoj koristilo u različitim sferama društva. Od poduzetništva, kreativne industrije u vidu računalnih i društvenih igara preko raznih filmskih, kazališnih i glazbenih festivala pa do projekata korisnih za lokalnu zajednicu. Vjerujem da će se taj raznovrsni trend nastaviti i da ćemo uskoro imati prve grupno financirane knjige i filmove. Da bi grupno financiranje u Hrvatskoj zaživjelo punim plućima nužno je da postoji platforma prilagođena našim kulturnim, društvenim i zakonskim uvjetima poslovanja ali i ljudskim navikama. Ali čak i ne samo to.

Trebamo imati flagship. Najbolji brod u floti. Kampanju za grupno financiranje s kojom će se svi u Hrvatskoj moći poistovjetiti i u koju će se rado uključiti, a da nije čisto humanitarna priča. Takve kampanje su moguće, pogotovo ako se prisjetimo kako je za Teslin muzej u New Yorku prikupljeno preko milijun dolara u roku 30 dana. Time ćemo reći da je drugačiji svijet moguć. Nadam se da ćemo i mi svojim primjerom to moći pokazati. S početkom godine Doniralica kreće s radom. Pozivam sve da nam se u idućoj godini u tome pridruže, da razvijaju ideje u koje vjeruju, da traže nadahnuće u stvarima na kojima rade i da se ne boje pozvati druge da zajedno s njima vjeruju u njih.

Irena Krčelić, scenaristica i autorica projekta Laboratorij na kraju svemira

U vrijeme mog djetinjstva, da bi se došlo do priče, trebalo se potruditi. Kao petogodišnjakinji, zgode iz knjiga i slikovnica bile su mi dostupne jedino ako bih pronašla nekog starijeg voljnog da mi čita. Mogla sam uključiti radio, no trebalo je čekati subotu popodne kad je na rasporedu bio program za djecu. Ni s televizijom nije bilo bolje – crtić se emitirao samo u 19.15 sati. Kad su mi roditelji dozvolili da koristim gramofon, otkrila sam čaroliju upravljanja pričama. Mogla sam birati koju ću kada, kako i koliko često slušati. Imala sam samo tri ploče, ukupno šest priča i iako je to bio velik napredak, silno sam željela aparat koji bi ih sadržavao stotine tisuća, pa da svaki dan mogu slušati nove. Razvojem tehnologije razdoblje oskudice je završilo – već je sredinom devedesetih postalo jasno da su digitalni mediji promijenili paradigmu. Danas živimo u izobilju priča i svatko je pripovjedač, ako to poželi. Bilo tko, u bilo kojem trenutku može s lakoćom stvarati i distribuirati svoje priče. Dovoljno je imati malo volje i pristup internetu.

U scenaristici, području kojim se bavim, najzanimljiviji mi je trend - transmedijski način pričanja priča kroz različite formate i platforme, koristeći digitalnu tehnologiju. Zato me osobito veseli projekt "Laboratorij na kraju svemira", TV serija za djecu, čiju drugu sezonu pripremam u produkciji Studija dim za HRT. Radi se o zabavno edukativnom serijalu koji potiče djecu da tehnologiji pristupa kreativno i bez straha – jer da bismo ju uspješno koristili, ne samo u pričanju priča, nego u stvaranju svega što poželimo, prvi korak je razumjeti je dovoljno dobro da se njome možemo igrati. I to je poruka za 2014.-u.

Sven Maričić, znanstvenik Tehničkog fakulteta u Rijeci i voditelj Laboratorija za plastičnu obradu i obradne strojeve

Protekla godina, bila je izazov u mnogim stvarima. Pojavilo se nekoliko zanimljivih ideja vezanih uz 3D modeliranje i 3D print. Počeo je s radom Start-up inkubator Rijeka što me jako veseli. Mislim da kvalitetan rast i razvoj društva dijelom treba graditi i na inicijativi mlađe generacije koja svakako ima što za reći i napraviti. Neki od projekata u inkubatoru već su zapaženi u inozemstvu, što je izvrsno za daljnju izgradnju mreže i poticaj ostalim kreativcima da se pridruže.

U području 3D printa očekujem daljnji razvoj novih kompozitnih materijala, ali prvenstveno očekujem daljnji pad cijena samih uređaja koji bi napokon trebali biti dostupni širem krugu ljudi. Možda sam malo previše entuzijastičan, ali ako pogledamo razvoj tih uređaja u posljednjih desetak godina, tendencija jest na značajnom smanjenju cijena. Nadam se da će iduća godina biti točka uzlaznog trenda kućnih 3D pisača.

U 2014.oj želim Realizer SLM 250, taj printer zaista može puno toga napraviti. Što se projekata tiče, nadam se da će netko pokrenuti tečaj osmjeha i razumijevanja jer ima previše onih s depresivnim pogledima. Brige koje svakoga od nas muče, nisu naša ekskluziva. Dakle, volio bih vidjeti više start-up projekata realizirano i naravno, da 3D print bude dostupan svima. Očekujem li čudo? Naravno. Treba uvijek zahtijevati nemoguće, to uostalom i jest glavni alat napretka.

Nadam da će puno manje ljudi iseliti iz zemlje, to nam je već neko vrijeme problem. A njegove posljedice ćemo tek osjetiti. Posebno mladi visoko obrazovani koji ne mogu pronaći svoje mjesto pod suncem, nakon godina i godina školovanja. Za iduću godinu pripremamo proslavu obljetnice prve primjene 3D printera u kirurgiji u ovom našem dijelu Europe. Mnogi ne znaju da smo već 2008. godine uspješno primijenili 3D printer u kirurgiji baš ovdje u Rijeci! Stoga me veseli suradnja s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti na obilježavanju.

Očekujem da se više studenata odluči za upis na prirodne, tehničke i biomedicinske studije. Tako možemo postati konkurentni bez obzira za koje se tržište opredijelili. Ponekad je najbolji poticaj okruženje u kojem se nalaziš – ako ga želiš promijeniti, kreneš prvo sa usavršavanjem svojih vještina i kompetencija. Sve najbolje u 2014. godini!

Mate Rimac, osnivač i izvršni direktor tvrtke Rimac automobili 

S obzirom da smo mlada tvrtka koja je još u razvoju jako smo zadovoljni rezultatima prošle godine. Lansirali smo novi proizvod Greyp bicikl koji je imao super odjek na tržištu te su prvi komadi već isporučeni. Također sklopili smo nekoliko važnih poslova te smo se bez investitora samostalnim radom uspjeli održati na životu i još k tome proširiti kapacitete. No kod nas  općenito bi voljeli vidjeti  više projekata koji uključuju bilo kakvu vrstu proizvodnje. 

Naša branša može pomoći  otvaranjem novih radnih mjesta i s obzirom da smo 100% orijentirani na izvoz njegovim povećanjem. I mi pripremamo nove projekte, ali ih ne otkrivamo dok nisu 100% gotovi, za sada će to morati ostati iznenađenje. 

Mladima, poduzetnima i kreativnima poručujemo da iako je dobra ideja samo 10% da bi projekt ostvarili nemojte se bojati realizirati vlastite ideje. Pokretanje novih projekata svakako snosi rizik, ali zadovoljstvo ukoliko ostvarite uspjeh je neprocjenjivo. 

Boris Ličina, novinar i kreativni direktor @planbhr & @jasnoiglasno  

Godina je bila odlična, naša tvrtka je primljena u International Content Marketing Forum, došlo nam je nekoliko novih ljudi i pomalo rastemo. Za samu branšu, a to je digitalni marketing, bila je zanimljiva. Na internetu se stalno nešto mijenja i pojavljuju se nove stvari pa je zabavno. Pomoglo bi da je ekonomska situacija bolja, ali izborit ćemo se i s tim. U Hrvatskoj, u content marketingu, očekujem da će se pojaviti puno firmi koje se time bave i puno novih "stručnjaka", baš kao što je bilo s društvenim mrežama. Trend će biti puno službenih blogova tvrtki i novih content marketing web magazina. Ono što bi voljeli vidjeti 2014. godine u Hrvatskoj su usluge kao Netflix.

Iz općeg crnila se može izaći i pozitivnim sadržajem kakav recimo imamo na planb.hr, a gdje često razgovaramo i predstavljamo uspješne domaće pojedince koji nemaju priliku doći u mainstream medije jer su oni zauzeti depresivnim temama. Trudimo se razbiti famu depresivnosti. Što se nas konkretno tiče, planb.hr je magazin kroz koji pokušavamo pokazati drugu, optimističniju sliku te naučiti ljude ono što znamo. Industrija s druge strane često ima akcije u kojima donira svoje vrijeme malim tvrtkama iz neke branše kojima je potrebna pomoć. I toga bi trebalo biti više, konkretnih akcija za pomoć onima kojima je potrebna sa znanjem koje imamo. Za sljedeću godinu imamo najmanje dva velika projekta koja spremamo, ali ne smijemo o njima još govoriti. 

Mladima želimo poručiti da već sama činjenica da su poduzetni i kreativni je više od pola puta. Mislim da je najvažnije da ne troše energiju na nepotrebne stvari i ne daju da ih svakodnevna politička zbivanja ometaju. Fokusirajte se na svoje projekte i njihov uspjeh.

Matija Raos, freelance kreativni direktor i voditelj inicijative Coworking Croatia

Svi se možemo složiti da je 2013. bila teška godina. Srećom, upravo ti svakodnevni izazovi iznjedrili su mnoge društvene, inovativne i kreativne inicijative koje počivaju na nekom novom, ljudskijem i empatičnijem vrijednosnom sistemu, a koje su naše male živote učinile ljepšima, sretnijima i nadahnutijima. Termini poput permakultura, društveno poduzetništvo, upcycling, DIY i handmade kultura, ekonomija dijeljenja, participatorna demokracija, coworking, crowdfunding i crowdsourcing, freelancing i slični lagano su se ušuljali u vokabular i promišljanje te postali strast mnogih ljudi.

Suradnja, dijeljenje i zajedništvo dali su nam neki novi optimizam i motivaciju, a zajednice sličnomišljenika pružile osjećaj sigurnosti i snagu za samorealizaciju te provedbu ideja u samoinicirane suradničke projekte.

Globalni coworking pokret je u lokalnoj inačici inicijative Coworking Croatia, a kroz mnoge coworking sessione s raznim temama i gostima, brojne medijske nastupe i gostovanja te pomaganje otvaranja nekoliko coworking lokacija u više gradova, uspio pronaći put do velikog broja poduzetnika i nezavisnih profesionalca.

Sama inicijativa svoj vrhunac dostigla je registracijom udruge Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca koja za cilj ima ujediniti freelancere u jedan glas koji će promovirati, zagovarati, štititi i potpomagati rad svih nezavisnih profesionalaca u Hrvatskoj.

Marko Dugonjić, osnivač i dizajner Creative Nights

Dizajn korisničkog iskustva još uvijek prilično dramatično evoluira, pa su tako i projekti uvijek zanimljivi jer se svi novi koncepti odmah implementiraju i testiraju. Web kao medij nam omogućava stalnu doradu i poboljšanja pa iz toga proizlazi da posla uvijek ima. Tako je u protekloj godini odrađeno nekoliko zanimljivih redizajna poznatih domaćih sjedišta na kojima se pokazalo da naručitelji sve više razumiju vezu između ostvarivanja poslovnih ciljeva i rješavanja stvarnih (a ne pretpostavljenih) potreba korisnika.

Zanimljivi trendovi na webu će sigurno biti optimizacija sadržaja jasnije sročenim informacijama te optimizacija performansi povećavanjem brzine učitavanja i prikaza sučelja. Iako vrlo atraktivna, vizualno i animacijski intenzivna sučelja nisu prikladna za svaki projekt jer odvlače pažnju s glavnog sadržaja. Naročito su neprikladna na web stranicama koje moraju biti jednako upotrebljive nakon dužeg vremena kada bi se određeni trend mogao pretvoriti u klišej.

Razni senzori sada već standardno ugrađeni u mobitele i računala te razvoj alternativnih operativnih sustava (Firefox OS, Ubuntu for Smartphones), omogućavaju razvoj rješenja prilagođenih specifičnim potrebama pojedinih skupina korisnika. Smartphonei sve više služe kao pasivni dnevnici, ali i kao asistenti koji nadziru okolnosti poput lokacije, vremena i dnevnog rasporeda te nas upozoravaju kada uoče neočekivane uzorke.

Na kraju, No-UI (u slobodnom prijevodu "bez sučelja") koji se kao trend provlači već nekoliko godina, uklanja nepotrebne slojeve interakcije između korisnika i sustava. Nekada se može i pretjerati u uklanjanju, primjerice u iOS 7 ili Windows 8 koji su povremeno zbog toga slabo upotrebljivi.

Uvijek je lijepo vidjeti projekt koji u prvi plan stavlja potrebe korisnika, odnosno potrebe građana. Realno izvedivi projekti su razna sitna poboljšanja opće kvalitete života: uređenje parkova, igrališta i rekreacijskih staza, uređenje gradskih livada, optimiziranje gradova za kretanje biciklom, ukidanje semafora i uvođenje kružnih tokova, bolja iskorištenost željezničke infrastrukture, bolje komunalne usluge, prije svega čistoća gradova, razvoj lokalnih shopova (ugostiteljstvo, hrana, moda, namještaj), ustupanje postojećih javnih / gradskih / mjesnih objekata i prostora za kulturne i sportske aktivnosti, organizacija open-air festivala, muzejski programi osmišljeni za djecu. 

Specifično za IT industriju i visoke tehnologije pak je stvaranje povoljne poduzetničke okoline za tvrtke i freelancere koji putem interneta izvoze proizvode i usluge iz Hrvatske u cijeli svijet.

Profesionalci koje rade na internetu, a pogotovo oni koji izvoze, su manje depresivni jer komuniciraju s klijentima i suradnicima iz cijelog svijeta.

Direktno možemo pomoći zapošljavanjem u našem sektoru. Barem jednom mjesečno netko od kolega treba zaposlenike za novootvorena radna mjesta. S druge strane, postoji nedostatak motivacije za prekvalifikaciju. Da bi se zarađivalo "europsku" ili "američku" plaću u Hrvatskoj, ipak je potreban višegodišnji period samostalnog učenja i praktičnog rada. Nažalost, kod mnogih koji traže posao to predstavlja nepremostivu prepreku. 

Manje direktno možemo pomoći oblikovanjem proizvoda i usluga za naše klijente koji će uspješno spajati njihove poslovne ciljeve s potrebama korisnika, što će dugoročno rezultirati vraćanjem povjerenja potrošača. Klijent ne mora nužno biti privatna tvrtka, već i vlada, ministarstvo, agencija, grad, škola, muzej ili knjižnica, koji — baš poput komercijalno orijentiranih poslovnih subjekata — trebaju voditi računa o potrebama svojih "potrošača", odnosno građana.

U našem studiju se trenutno razvija nekoliko komercijalnih projekata koji će postaviti nove standarde produkcije, ali i podignuti očekivanja krajnjih korisnika na višu razinu — to nam je uostalom cilj sa svakim projektom. U pripremi je nova stručna knjiga te nove stručne radionice. Polako, ali sigurno razvijamo i sljedeću verziju Typetestera, našeg popularnog alata za web dizajnere. 

Internet nam omogućava rad iz Hrvatske za cijeli svijet. Osim stručnih vještina, posebno ozbiljno treba shvatiti pisanu i verbalnu komunikaciju i na materinjem, ali i na stranim jezicima. Vrlo važna vještina koji mnogi zapostavljaju je vođenje i razvijanje vlastitog businessa.

Pišite o onome što vas zanima — na taj način artikulirate i strukturirate svoje ideje i znanje, utvrđujete gradivo, te pokazujete svijetu da znate o čemu pričate. Tko zna, možda baš taj "jedan i pol" čitatelj postane vaš novi klijent, suradnik ili prijatelj.

Ivan Božić, upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova za proizvodnju tekstila

Kriza i općenito konfuzna situacija u kojoj se nalazimo nije zaobišla ni nas, no protekla godina je bila godina rasta i razvoja. Zaposleno je 7 novih zaposlenica, otvorene su podružnice u Koprivnici i Vrbovcu, no samo u Koprivnici je podružnica aktivna gdje se nalazi i maloprodajni dućan s recikliranim i redizajniranim proizvodima. U Čakovcu i Varaždinu smo pak zatvorili maloprodajne dućane sa second hand odjećom. U suradnji s komunalnim poduzećima s područja Međimurske županije napravili smo kalendar sustavnog sakupljanja tekstila i odjeće u Međimurskoj županiji. Bili smo finalisti natječaja za socijalno poduzetništvo, a dobitnici nagrade "Ključna razlika" u kategoriji ravnopravnost osoba s invaliditetom. Sredinom studenog, pokrenut je i naš webshop.

Pod pojmom "trend sljedeće godine" svakako očekujemo dizanje razine ljudske svijesti prvenstveno u pogledu ponovne uporabe, recikliranih proizvoda, odgovornog korištenje svih resursa. 

U Hrvatskoj bi voljeli vidjeti rast i razvoj društvenog poduzetništva te pokretanje inicijativa, poduzeća i projekata koji se bave društvenim poduzetništvom jer smatramo da je to oblik poduzetništva koji krizu može "iskoristiti" za stvaranje promjene u društvu i lokalnoj zajednici na održiv način. Jedna od želja nam je i donošenje nacionalne strategije za razvoj društvenog poduzetništva.

Naš oblik poslovanja u 2014. godini će svakako težiti širenju djelovanja što automatski znači i dodatno zapošljavanje. Nastojat ćemo svojim donacijama u robi i u proizvodima, kao i do sada, razveseliti tridesetak obitelji, pojedinaca i udruga. U planu su nam kreativne radionice za djecu i odrasle na temu recikliranja tekstila i odjeće. Početkom siječnja održat ćemo radionicu čiji cilj će biti razvoj nove linije proizvoda, a svi zainteresirani su dobrodošli (mada je broj mjesta ograničen). Poziv će svakako biti na našem webu i društvenim mrežama. Također ćemo raditi na kvaliteti postojećih proizvoda. Preko raznih natječaja i projekata nastojat ćemo osigurati sredstva za razvoj te otvaranje novih podružnica.

Budite zdravi i veseli, uporni i ustrajni, marljivi i pošteni!