Lana Bastašić: Uhvati zeca

Uhvati zeca

Lejla, najbolja prijateljica iz mostarskih dana, nakon deset godina šutnje, svojim će iznenadnim pozivom ozbiljno uzdrmati Sarin uljuljkani svijet u Dublinu. Lejlin glas iz daljine bio je zapravo osebujno upakirani vapaj da dođe po nju u Mostar i odvede je u Beč jer je tamo njen brat Armin. Zajednički život s Majklom za Saru će iznenada postati podijeljeni univerzum u kojemu kauč više nije "njihov" nego "njegov", da bi naposljetku postao "neki kauč". Kroz niz reminiscencija autorica priča o snažnom i neraskidivom prijateljstvu dviju mladih žena, njihovom sazrijevanju tijekom turobnih devedesetih u Bosni i Hercegovini. Ovim romanom prvijencem autorica je ušla u najuži izbor za NIN-ovu nagradu.

Darko Cvijetić: Shindlerov lift

Schindlerov lift

U Prijedoru, gradiću u Bosni, trideset godina nakon Drugoga svjetskog rata, izniču dva „solitera” - crveni i plavi. U crvenom soliteru isprepleću se životi stanara različitih sudbina, nacija i vjera. Nekad opušten i dinamičan život u multinacionalnom mjestu nestaje tijekom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini koji sada ispisuje tragične priče stanara zgrade koji stradavaju. U tridesetak poglavlja, od kojih je svako priča za sebe, a lift (marke Schindler) poveznica svih priča, ruši se svijet radničkog uspona i nade i dotadašnji tolerantni i miroljubivi suživot različitih nacija i vjera. Roman je nagrađen Nagradom Fric za 2018./2019. godinu.

Boris Dežulović: Jebo sad hiljadu dinara

Jebo sad hiljadu dinara

Drugi roman poznatog splitskog novinara Borisa Dežulovića koji tematizira jednu od epizoda iz hrvatsko-bošnjačkog rata u Bosni i Hercegovini u ljeto 1993. godine. Radnja romana odvija se od zore do sumraka jednog ljetnog i izuzetno vrućeg dana u srednjoj Bosni, gdje se na tajnom zadatku sreću dvije skupine vojnika - Hrvata i Bošnjaka, a njihov sukob prikazuje samo jednu od priča o besmislu rata, te o ulozi uniforme u životu i smrti čovjeka i vojnika.

Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K

Bilježnica Robija K

Autor u liku pučkoškolca Robija K. iz IIIa, komentira društveno-političke aktualnosti svojim prepoznatljivim splitskim urbanim slengom, kombinirajući naivnu dječačku "zafrkanciju" s ironijom i političkom satirom. Svi tekstovi objavljeni u spomenutom izdanju su kolumne preuzete iz "Feral Tribunea", zaključno s tekstom "Autobus zvan čežnja" od 25. studenog 2000.

Shel Silverstein: Čiji sam ja komadić

Čiji sam ja komadić

"Samotni Komadić bez ikoga svoga...životario je tako, u nadi da će naići netko i povesti ga nekud - bilo kud." Tako počinje ova priča koja rječju i crtežom, na prepoznatljiv autorov način, s puno suosjećajnosti i krajnje jednostovano - govori o složenosti života i (ne)druženja.

Zoran Žmirić: Blockbuster

Blockbuster

Od prvog izdanja 2009. godine roman Blocbuster Zorana Žmirića proživio je cijeli jedan buran romaneskni život. Čitali su ga, komentirali, kupovali, posuđivali, poklanjali, prevodili, planirali ekranizaciju. Naslov mu je sve bolje pristajao – jer ono što je blockbuster na filmu, zanemarimo li skromne domaće financijske rezultate, Žmirićev Blockbuster je postajao u književnosti. Antiratni roman o ratu, o mladićima koji su ravno iz kvartovske videoteke dospjeli u minsko polje bojišta, u borbu za goli život i zdrav razum, dirnuo je u besmisao rata i time stekao tisuće poklonika među čitateljima.

Tisja Kljaković: U malu je uša đava

U malu je uša đava

Zbirka autobiografskih priča u kojima autorica - glavna junakinja i pripovjedačica - duhovito opisuje svoje djetinjstvo u Splitu osamdesetih godina prošlog stoljeća. Junaci ovih priča - anegdota sudionici su autoričina mikrokozmosa: članovi obitelji, rodbina, susjedi i prijatelji. Ipak, središnja tema i zajednička poveznica svih priča je odnos bake, djeda i unučice: topao i idiličan odnos ispunjen veseljem i ljubavlju.

Bekim Sejranović: Ljepši kraj

Ljepši kraj

Nagrađivani bosansko-hercegovački autor, koji je živio na relaciji Hrvatska – Bosna – Norveška, u ovaj je roman inkorporirao svoja iskustva, prenoseći svoja intimna stanja i raspoloženja, a napose odnose s ljudima – poslovne, prijateljske, ljubavne. Iskreno, uvjerljivo, izravno, duhovito, samoironično autor pripovijeda i stvara stilski i sadržajno sasvim posebno književno djelo.

Meša Selimović: Tvrđava

Tvrđava

Glavni junak romana, Ahmet Šabo, želi pronaći most do drugih ljudi, da izađe iz tvrđave, jer zna, razdvaja nas i uništava mržnja, održat će nas samo ljubav, ili vjera da je moguće ma kakvo sporazumijevanje među pojedincima i zajednicom. Vođen tom vjerom i željom, on ostaje vedar i moralno čist. Najčešće se o Dervišu i o Tvrđavi govori u paru, gotovo kao da je riječ o dijelovima istog ciklusa, o nastavcima. A ipak, mada je riječ o romanima iz kojih se zrcali slična vizija svijeta, oni se suštinski razlikuju. Tvrđava je, usprkos svemu, vedriji roman: u Dervišu je smrt besmisao kao i život, dok Tvrđava smisao nudi u ljubavi (kraj pretposljednjeg poglavlja Tvrđave kao da je direktna antiteza čuvenom kraju Derviša i smrti: Odlučio sam se za ljubav. Manje je istinito, i manje vjerojatno, ali je plemenitije. I ljepše: tako sve ima više smisla. I smrt. I život.), a životna linija vodilja Ahmeta Šabe jest ono što negdje ističe upravo Meša Selimović: ostati neuprljan u jednom prljavom svijetu.

Damir Karakaš: Sjećanje šume

Sjećanje šume

Iako okarakterizirano kao "kratki roman poetskog tempa, knjiga o jednom neobičnom odrastanju pod sjenom misterija koji se krije u samom tijelu", 'Sjećanje šume' može se čitati i kao niz kratkih priča u kojima naivni pripovjedač niže crtice o svojim doživljajima otkrivanja svijeta koji se zaokružuje svakodnevicom u malenom selu, uz tradicionalno stroge roditelje, prijatelje s kojima se igra i uči, suseljane, učiteljicu, službene osobe i sve ono što je obilježavalo sedamdesete i rane osamdesete godine prošlog stoljeća u ličkoj provinciji. 

Jelena Lopatić, prvakinja Drame, rođena 10. listopada 1980. u Rijeci. Akademiju dramske umjetnosti u Zgrebu, završila kao diplomirana glumica, 2006. godine. Stalna je članica Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca od srpnja 2007. godine, a 2017. promovirana je u prvakinju Drame. Na studiju Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilištu u Rijeci bila je vanjska suradnica od 2013. do 2017. godine. Jedna je od voditeljica dramskih radionica Petog ansambla – projekta Grada Rijeke, nastalog u partnerstvu s HNK Ivana pl. Zajca i u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje Rijeka.