Guevara: Ljudi postaju kapitalističke zvijeri bez solidarnosti
Rijeka je ugostila poznatog filozofa i revolucionarku.
U posljednjih tjedan dana građani Rijeke imali su čast upoznati Aleidu Guevaru i Akeela Bilgramija koji su održali gostujuća predavanja mahom na temu kapitalizma i moderniteta. Aleida Guevara, gošća u sklopu Subversive Film Festivala, posjetila je Rijeku 21. svibnja, grad u kojem je bio i njezin otac , poznati revolucionar, danas već simbol revolucije i socijalne promjene. Akeel Bilgrami, američki filozof koji je već ranije posjetio Rijeku, održao je predavanje na temu prosvjetiteljstva i moderniteta u Gradskoj vijećnici 24. svibnja. Bilgrami je jedan od vodećih svjetskih filozofa, radi na Columbia University te se bavi pitanjem identiteta, liberalizma, sekularizma i moderniteta. Njegovi radovi, kritički i filozofski orjentirani, u svijetu su izazvali buru reakcija te je na sličan način i predavanje u Gradskoj vijećnici potaklo raspravu i niz pitanja upućeno dobro raspoloženom filozofu spremnom na razgovor i diskusiju.
Oba gosta došli su poslušati zainteresirani građani, mahom studentske populacije. U organizaciji i predstavljanju sudjelovao je dr.sc. Nikola Petković s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Iako različitim jezicima i teorijskom podlogom, oba gostujuća predavača zahvatila su problematiku kapitalizma u kontekstu globalne krize, promišljajući neupitno potrebnu promjenu političkog i ekonomskog sustava. Aleida Guevara se predstavila revolucionarnim diskurzom upozoravajući na problematiku narastajućeg siromaštva, rascjepa između "trećeg i prvog svijeta", problema izrabljivačke politike i prekomjernog iskorištavanja resursa. Temelj promjene leži, kako je poznata havanska pedijatrica upozorila, upravo u mladima, koji su sve češće uspavani, a koji bi trebali biti "mladost koja stvara" i primjer promjene. U predavanju i raspravi koja je slijedila, kći simbola revolucije (kojeg danas inkorporira sam kapitalizam), Aleida Guevara istakla je kako su ljudi zaboravili biti na korist drugim ljudima, kako su izgubili entuzijazam te kako često postaju isključivo kapitalističke zvijeri bez solidarnosti upadajući u stanje apatije i dezinformiranosti koje se mora korjenito promijeniti. Primjerom iskustva Latinske Amerike, Guevara pokazuje kako promjena sama po sebi nije utopija.
Aleida Guevara: Ljudi su zaboravili biti na korist drugim ljudima.
Akeel Bilgrami je problematici modernosti pristupio sa snažnijeg filozofskog rakursa te ponešto skromnijoj publici predstavio svoj rad centriran oko problema modernosti i prosvjetiteljstva. Ideje jednakosti i slobode, izronile iz 17.stoljeća i prosvjetiteljstva, prema teoretičaru, trebaju se centrirati oko nove fundamentalnije vrijednosti koju naziva "neotuđeni život". Ideali slobode i jednakosti, iako artikulirani unutar zajedničkog slogana za vrijeme Francuske revolucije, u značenjskom smislu stoje u dihotomiji. Sloboda se, od Johna Lockea pa do danas, počinje vezivati uz pojam vlasništva koji je u suštinskoj opoziciji s jednakosti. Postavljanjem ideje neotuđenog života na centar "pozornice" moderniteta, omogućilo bi prema Bilgramiju, redefiniranje ideala jednakosti i slobode koji su obilježili jednu eru ljudskog postojanja, mahom zapadnih zemalja. Problematika otuđenja centrirana je oko pitanja promjene značenja svijeta iz onoga gdje se živi u ono što se treba prevladati i kontrolirati. Problem prirode koja postaje resurs i ono što proučavaju prirodne znanosti te problem čovjeka koji isključivo postaje građanin, samo su neki od izvora nastanka i percepcije svijeta u kakvom danas živimo, a to je svijet otuđenja i jedni od drugih i od prirode. Predstavljeni problemi stavljeni su u povijesni kontekst te je pokazano kako je današnje stanje krize proizašlo iz promjena koje su derivati izmjenjene percepcije na svijet, prirodu, državu i čovjeka od pretežito sedamnaestog stoljeća do danas. Stanje krize i neoliberalnog kapitalizma, koji u opasnost dovodi i samo ljudsko postojanje, treba se mijenjati. Kako bi to bilo moguće, Bilgrami naglašava, potrebna je izmjena percepcije i svijesti čovjeka što samo po sebi nije jednostavno. Bilgrami je na samom početku predavanja znatiželjne posjetitelje zamolio da pokušaju izaći iz vlastite, kulturno uvjetovane perspektive na prirodu kao resurs, čovjeka kao građanina i pripadnika određene nacije, te da se zauzmu perspektive iz daljine na ono što većina uzima zdravo za gotovo.
Akeel Bilgrami: Potrebna je izmjena percepcije i svijesti čovjeka.
Oba gostujuća predavača upozorila su na potrebu promjene te održala predavanja koja su bila pretežito usmjerena na mlade na kojima promjena i počiva. U situacijama krize, neoliberalnog kapitalizma te sveopćeg kolapsa ljudskih prava i "smrti prirode", poziv na promjenu dosadašnjih obrazaca života i ponašanja ujedno je i hrabar koliko i neminovan zahtjev. Iako je promjena očito nužna, artikulacija mogućih alternativa dominatnom političkom i ekonomskom sustavu, često ostaje rezervirana isključivo za teoretski diskurz bez očitih u praksi primjenjivih rješenja.
Angažman Sveučilišta u Rijeci u organizaciji predavanja poznatih ličnosti s teorijskog ili aktivističkog polja je hvale vrijedan pothvat koji radi na popularizaciji znanstveno-teorijskog djelovanja na poljima koja se često uzimaju zdravo za gotovo. Iako su predavanja većinom bila usmjerena na studente, pretežito orjentirane oko humanističkih znanosti, radilo se o otvorenim predavanjima koja su bila dobro posjećena. Jednostavnost i neposrednost Aleide Guevare, uz zvučnost njezina imena, polučile su posjećenije predavanje, dostupnije širokim masama koje nužno nisu izučene u filozofskoj i kritičkoj teoriji. Za sve one koji se bave filozofijom i kritičkom teorijom posjet ove aktivistice i filozofa predstavlja nadopunu vlastitom teorijskom obrazovanju pa i svojevrsnu čast upoznavanja autora nekih od teorijskih koncepata kojima se u sklopu službenog obrazovanja i bave. Sličan angažman i organizacija predavanja gostiju iz inozemstva je izrazito poželjan. Predavanja ovakvog tipa određenoj populaciji svakako su zanimljiva, korisna i dobra stoga ovakvih gostovanja treba biti što je češće moguće.
Fotografije: contrainjerencia.com