Jedna od glavnih prednosti nestalog "Vjesnika" bila je velika pažnja koja se pružala kulturnim temama. Bila je to gotovo konstanta cijelo vrijeme njegova postojanja, a kada se danas govori o "nestanku kulture iz dnevnih novina" prije svega možemo pomisliti na "Vjesnik" u kojem je doista vrijedilo da kulturi pripada nekoliko stranica. Novinari kulturne redakcije nisu po Jadranu lovili "kulturnjake" na ljetovanju ili se pitali kakvu torbicu nosi poznata glumica već je vijestima pristupano ozbiljno i precizno. Iz perspektive modernog čitatelja i suhoparno, ponekad previše ideološki obojano, ali upravo zato su ti članci odličan izvor za proučavanje jednog razdoblja i ere...  S takvim postavkama svoje mjesto u toj nacionalnoj novini nalazile su bez problema i knjižnične teme...

Tako je bilo i te 1996. godine kada je vrlo detaljno praćena manifestacija Mjesec hrvatske knjige. U sklopu programa u Đurđevcu je održan skup "Knjižnica 21. stoljeća" što je bila ujedno i glavna tema cijelog Mjeseca hrvatske knjige. Članak dokumentira da se na skupu govorilo o knjižnicama kao temelju hrvatske kulture te o potrebi aktivnog istraživanja i pristupanja promjenama koje prati novo vrijeme. Iz današnje pozicije teme pojedinih predavanja kao "Internet u narodnoj knjižnici - da ili ne" izgledaju egzotično, ali bilo je to vrijeme pionirskog razvoja interneta u Hrvatskoj.     

Recimo tako da je 1995. godine Gradska knjižnica Rijeka, kao jedna od svega tri narodne knjižnice u Hrvatskoj, dobila priključak na CARNet ušavši u eru korištenja interneta i postavši prva narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je tu uslugu pružila korisnicima i to besplatno. Godinu dana kasnije u Lovranu je održano Međunarodno savjetovanje Narodne knjižnice izazov promjena na kojem su bile zahvaćena slična područja što svjedoči koliko se promišljala budućnost...                

S obzirom da pojedine poruke skupa i danas vrijede isplati se uložiti minutu u čitanje tog starog članka... 

Multimedija u knjižnici

Izvori: Vjesnik/ listopad 1996.