...oči djeteta. Upravo knjige u kojima su djeca glavni protagonisti, a nisu za djecu, bile su tema susreta Knjiga do knjiga...čitatelj! održanog u Filodrammatici prve srijede mjeseca travnja. Donosimo vam izbor za lakše snalaženje i šetnju između polica. 

Tamta Melashvili: Brojalica

Ova zgusnuta i emocijama nabijena proza Tamte Melashvili svedena na tek stotinjak stranica zorno pokazuje da za dojmljivost priče nisu potrebne velike fabule, zapleti i gomila likova. U Brojalici je pripovjedna linija radikalno sužena, svedena na najnužnije, prikazana kroz dijalog dviju trinaestogodišnjih djevojčica Ninco i Cknapi – nerazdvojnih prijateljica koje se u ratom zahvaćenom zabačenom gruzijskom selu bore da svojim najbližima osiguraju najosnovnije za preživljavanje. Verbalna ekspresija dijaloškog narativa toliko je snažna i uvjerljiva da se teške, sumorne i dramatične slike rata razotkrivaju u svoj svojoj tragičnosti ali i besmislenosti. Stradavanje civila, dječja lukavost i hrabrost, prinudno sazrijevanje i zaboravljeni jezik djetinjstva – sve je to komprimiranim i do gole istine svedenim načinom ispripovijedala u svom debitantskom djelu Gruzijka Tamta Melashvili.

Nataša Skazlić: Bidon

U ovome potresnom romanu u ulozi pripovjedačice pojavljuje se umrla djevojčica koja se nakon smrti prisjeća svojeg djetinjstva u Istri 70-ih godina prošlog stoljeća, analizira neke događaje i „vrti film unazad“. Naizgled djetinjstvo poput svakog drugog, a opet toliko drugačije jer je krhki svijet zaigranog djeteta željnog ljubavi i nježnosti nepovratno razoren teškom traumom i nasiljem doživljenim od onih kojima dijete najviše vjeruje.

Jean-Louis Fournier: Kamo idemo, tata?

Autobiografski roman francuskog pisca u kojemu tematizira iskustvo oca dvojice hendikepiranih sinova, razotkrivajući u njemu ljudsku sposobnost adaptacije na životnu tragiku. On zadire u najosjetljiviju žicu ljudske osjećajnosti, suočavanja s hendikepom i patnjom djeteta, prepuštajući nizu autentičnih vinjeta obiteljskog života da govore same. Njegov cinizam i gorki humor stoji nasuprot suvišnog patosa. Roman je osvojio nagradu Prix Femina - jednu od najprestižnijih francuskih književnih nagrada.

Slavenka Drakulić: Optužena

Jedan od novijih romana proslavljene hrvatske književnice u kojem je opisana teška tema zakučastog odnosa između majke i kćeri, igre žrtve i krivca, ucjene i slobode te granica koje čovjek može podnijeti. Kroz ispovijed sada već odrasle žene saznaju se predugo čuvane tajne o fizičkom i psihičkom nasilju koje je trpjela kao djevojčica od svoje majke, a koje je, na kraju, rezultiralo opet nasiljem. Mračna priča o roditeljstvu koja teško ostavlja čitatelja ravnodušnim.

Niccolo Ammaniti: Ja se ne bojim

U romanu se svijet djetinjstva glavnog junaka sruši na dramatičan i uzbudljiv način pa se idila odrastanja zaustavlja. Sukob sa svijetom odraslih je šokantan, radnja postaje ubrzana, a malo talijansko mjesto gdje se sve događa više nije idilično. Treba graditi novi svijet u kojem više nema iluzija.

Agota Kristof: Velika bilježnica

Mađarska autorica, rođena je 1935. godine, od 1956. živi u Švicarskoj. Piše uglavnom za kazalište a svjetsku je slavu stekla ovim romanom objavljenim 1986. godine. I sama sudionica okrutnih događaja iz Drugog svjetskog rata a potom i ruske okupacije, piše ovu knjigu u spomen svoj djeci žrtvama. Radnja ovog izuzetno snažnog romana događa se u vrijeme Velikog rata: dvojicu malenih dječaka, blizanaca, dovode iz Velikog grada kod bake u provinciju. Ali i tu rat treba preživjeti...

Kristian Novak: Črna mati zemla

"Većinu je vremena mislio da ni po čemu nije drukčiji od drugih. Ponekad bi slagao da se dogodilo nešto što se nikada nije dogodilo, ponekad bi rekao da se njemu dogodilo nešto što se dogodilo nekom drugom, slagao je kolaže od onoga što je vidio i čuo. Ali to je bilo kao da pjevaš tuđu pjesmu kao svoju, mislio je, a to svi rade kad-tad." Iznenada pritiješnjen spoznajom da bi ga daljnje manevriranje između aranžiranih komadića fabriciranih sjećanja vodilo samo sve dalje i od samoga sebe i od dragih ljudi, uspješan mladi pisac pokušava konfrontirati stvarne događaje koje je potisnuo i pokopao duboko u zaboravljenu sliku djetinjstva koje se (ni)je doista dogodilo.

Cormac McCarthy: Cesta

Poslijeapokaliptična priča u kojoj otac i njegov malodobni sin putuju na jug cestom preko ostataka uljudbe i života, pokušavajući u strahu i u pepelu među kanibalima i stravičnim slikama na svakom koraku preživjeti bez igdje ikakve pomoći. Dječakova majka počini suicid prije njihova puta osjetivši bezizglednost situacije. Na tom putu sin želi pomoći svakom koga sretnu i tko ih slijedi. Otac nastoji sačuvati svog potomka, ali u apsurdnim situacijama želi mu smrt kao ne bi i on postao očajna žrtva. Poruka humanosti i iskra života stvara se upravo u nemogućoj atmosferi nepoznate katastrofe.

Irena Škarica: Svjetlo koje ne vidimo

Drugi svjetski rat u punom je jeku. U njega su uvučeni svi pa tako i Werner, osamnaestogodišnji mladić koji je odrastao u sirotištu, a koji je zbog svojeg istraživačkog duha s godinama razvio vještinu popravljanja tehnike i rada s radiom. Zahvaljujući tome završio je u Hitlerovim postrojbama. Jedan od glavnih likova je i Marie-Laure, šesnaestogodišnja djevojka slijepa od svoje šeste godine koju je otac, izrađujući makete, poučio kako se samostalno kretati kućom, ulicama, gradom. Njihovi će se životi u jednom trenu ispreplesti, a sudbina ispričati posebnu priču.

Dave Pelzer: Dijete zvano "Ono"

Istinita priča o zlostavljanom dječaku kojeg je njegova emocionalno nestabilna majka alkoholičarka tukla, izgladnjivala i ponižavala. Ovo stravično svjedočanstvo je jedan od najgorih slučajeva zlostavljanja djeteta u povijesti Kalifornije. Knjiga se temelji na autorovom životu od četvrte do dvanaeste godine i predstavlja prvi dio trilogije. Ova dojmljiva, tužna priča može pomoći svima kako bi se prepoznalo i osvijestilo zlostavljanje djece u mnogim obiteljima.

Aleksandra Hampamer: Očuh i kopile

Prvi roman autorice je potresna priča o životima dviju ženskih osoba - jedne djevojčice i jedne starice čije se sudbine isprepliću. Djevojčica, koja svakodnevno dobiva batine i koju zlostavlja očuh utjehu nalazi kod starice koja priča iscjeljujuće priče. Njih se dvije ponovno susretnu pred samu staričinu smrt i opraštaju se.

John Boyne: Dječak u prugastoj pidžami

Tema romana je slučajni događaj u okruženju konclogora za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Glavnu ulogu nosi osmogodišnji dječak sin zapovjednika logora, koji vođen dječjom znatiželjom ulazi u logor i upoznaje židovskog dječaka, zatočenika logora. Njihovo će prijateljstvo prerasti u potresnu i dirljivu priču o strahotama holokausta ispričanu iz perspektive osmogodišnjeg dječaka. Roman preveden na više od 40 jezika dobio je nagradu Irski roman godine i nagradu Bisto za najbolju knjigu godine, a prema njemu je snimljen i istoimeni film.

Witi Ihimaera: Jahačica kitova

Osmogodišnja Kahu pripadnica je maorskog plemena iz Whangare na Novom Zelandu. Odrasta uz pradjeda potomka maorskog poglavice, koji se nikako ne može pomiriti sa činjenicom da će titula poglavice nakon njegove smrti prijeći u ženske, točnije Kahuine ruke. S druge pak strane, Kahuina simpatična prabaka s puno ljubavi brine o djevojčici iskreno vjerujući u njezine skrivene darove i čudnovate moći. Kahuini talenti pokazat će se kada se stotine kitova nasuče na obalu ugrožavajući pleme. Tada je djevojčičina sposobnost komuniciranja s tim predivnim stvorenjima i nevjerojatna hrabrost pokazana na djelu... Topla priča satkana od mitoloških i kulturalnih crtica maorskog naroda čiji je tvorac i sam pripadnik plemena, doživjela je i filmsko uprizorenje. Na kraju knjige nalazi se rječnik maorskih izraza.

Mario Cyr:  Taj prenježni dječak

Sophie živi s mamom jer su njezini roditelji rastavljeni, i zadovoljna je svojim životom. Pomutnju i Sophieno nezadovoljstvo izazvat će mamina odluka da se u njihov stan useli mamin novi "dečko", ali ne samo on već i njegov sin, Quentin. Odlikašica i buduća marketinška stručnjakinja (kakvu sebe Sophie zamišlja kad odraste) nema ničeg zajedničkog sa svojim vršnjakom, dječakom Quentinom). Ona ga naprosto vidi i doživljava kao lijenčinu i bohema bez ikakvih životnih ambicija. No, ubrzo otkriva da se iza dječakove prividne lijenosti skriva nježno velikodušno srce...

Jodi Picoult: Čuvarica sestre svoje

U ovom obiteljskom romanu riječ je o dvjema sestrama, od kojih je mlađa rođena samo zato da bi pomogla starijoj sestri, odnosno pružala joj koštanu srž. Zbog liječničkih tretmana i ona se zapravo osjećala bolesnom. Usmjerena pažnja roditelja prema starijoj sestri pretvara se u manjak pažnje prema mlađoj, Ani, što dovodi do poremećaja u odnosu prema njoj kao osobi. Naravno, i humana se priča s vremenom pretvara u nešto drugo, u ono što je životni roman sam po sebi. Roman je ekraniziran.

Khaled Hosseini: Gonič zmajeva

Ovo je prvi roman afganistanskog pisca Hosseinija koji je do sada preveden na više od dvadeset jezika. U središtu romana je priča o životu i odrastanju nepismenog afganistanskog dječaka ispričana od njegovog najbližeg prijatelja kojega životni put vodi od Kabula do Pakistana, a potom u San Francisco. Uz dirljivu priču o dječačkom prijateljstvu nepismenog Hasana i Amira koji je pripadnik izuzetno imućne obitelji, kroz roman se razvija priča o jednoj nesretnoj zemlji uništenoj sovjetskom okupacijom i talibanskim režimom.

*sažeci djela preuzeti su iz katalog.gkr.hr