O filmovima o najslavnijem špijunu svih vremena Jamesu Bondu mnogo se toga zna: od činjenice da je tzv. Bondiana koja sadrži 24 filma u produkciji obitelji Broccoli (njihovi preci u 17. stoljeću u Italiji su uzgojili brokulu) od 1962. naovamo postao i poseban filmski žanr do toga da svaki film ima zadane elemente, od novih gadgeta do predstavljanja glavnog junaka s 'Bond. James Bond'. Ako ste štogod propustili, moj vodič kroz filmove o Jamesu Bondu možete pročitati ovdje.

Ono što svi znaju je i činjenica da je filmski heroj u koga se želio transformirati vjerojatno svaki muškarac u zadnjih 56 godina (osim Jasenka Houre) nastao na temelju književnog predloška Iana Fleminga. Engleski autor, novinar i mornarički oficir prvi je roman o Bondu 'Casino Royale' publicirao 1953., a poslije je objavio još deset romana i dvije zbirke kratkih priča.

Od nule do uspjeha

Ideja o pustolovinama britanskog špijuna Ianu Flemingu sinula je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, a počeo ju je materijalizirati 17. veljače 1952. kad je na svome imanju GoldenEye započeo s pisanjem roman 'Casino Royale' tipkajući dnevno 2000 riječi. Svom junaku nadjenuo je ime po karipskom stručnjaku za ptice Jamesu Bondu. Pisanje je završio u manje od dva mjeseca. Izdavač Jonathan Cape bio je isprva skeptičan, no Flemingov brat Peter uspio ga je nagovoriti da objavi roman. 'Casino Royale' objavljen je godinu dana kasnije u početnoj nakladi od 4.278 primjeraka. Sve je rasprodano u manje od mjesec dana. Druga i treća naklada od 8.000 primjeraka rasprodane su u manje od dva mjeseca. Zahvaljujući uspjehu, mogao je birati radno mjesto, pa se zaposlio u Kemsley Newspapersu, što mu je omogućilo da ima tri mjeseca godišnjeg odmora, dovoljno da svake godine objavi po jedan roman.

Kronološki, filmovi ne prate romane i priče, a isto tako ni kronologija zbivanja u njima ne odgovara datumima objavljivanja knjiga ili lansiranja filmova.

Umro je 1964. od srčanog udara u dobi od 56 godina. Posmrtno mu je objavljen roman 'The Man with the Golden Gun' i zbirka priča 'Octopussy and The Living Daylights'. Fleming je uspio pogledati samo prva dva filma iz serijala: 'Dr. No' i 'Iz Rusije s ljubavlju'. Kronološki, filmovi ne prate romane i priče, a isto tako ni kronologija zbivanja u njima ne odgovara datumima objavljivanja knjiga ili lansiranja filmova. Kad je posrijedi filmski serijal, onda on kronološki počinje s filmom 'Casino Royale', a završava s 'Umri drugi dan', dakle, filmovi s Danielom Craigom u ulozi Jamesa Bonda su prequeli inicijalnog početka s filmom 'Dr. No'.

Do filma 'Dozvola za ubojstvo' iskorišteni su naslovi svih romana osim prvoga, 'Casino Royale'. Naime, producenti Bondiane nisu dobili pravo na ekranizaciju tog romana do 2004. godine. Roman je najprije ekraniziran 1954. godine kao epizoda TV serije 'Climax' koju je producirao Gregory Ratoff. Nakon njegove smrti, prava su pripala Charlesu K. Feldmanu koji je producirao istoimenu bondovsku parodiju 1967. Prava su Broccolijevi dobili nakon što je Sony Productions koji je na koncu otkupio pravo na ekranizaciju 1999. zamijenio prava s Metro-Goldwyn-Mayerom koji je distribuirao kompletnu Bondianu za prava na ekranizaciju 'Spider-Mana'.

Slučajno ime filma

Iako su ispucali naslove svih Flemingovih romana, producenti su mogli i dalje koristiti imena priča i novela. Iskorišteni su 'Pogled na ubojstvo', 'Samo za tvoje oči', 'Zrno utjehe', 'Octopussy' i 'Dah smrti' (u originalu 'The Living Daylights'). Neiskorišteni su ostali 'Riziko', 'Hildebrandova rijetkost', 'Vlasništvo jedne dame' i '007 u New Yorku'. Umjesto toga, filmovi su nazvani 'Dozvola za ubojstvo' (agenti britanske tajne službe MI6 kojoj Bond pripada s trobrojčanom oznakom koja počinje sa 00 imaju dozvolu za ubojstvo) 'Zlatno oko' ('GoldenEye') prema imenu imanja Iana Fleminga na Jamajci gdje je stvarao te romane, 'Skyfall' prema imenu imanja u kome je Bond odrastao te 'SPECTRE', što je ime multinacionalne zločinačke organizacije kojoj se Bond suprotstavlja u desetak filmova.

'Umri drugi dan' također je naslov filma koji nema veze s Flemingovom ostavštinom, prema je film prepun referenci na ranije filmove.

Film 'Sutra nikad ne umire' iz 1997. bio je prvi u kome nije bilo referenci na Flemingov rad. Tako je ime nastalo inspirirano pjesmom Beatlesa 'Tommorrow Never Knows'. Film se trebao zvati 'Tommorrow Never Lies' (što se referira na ime novina Tommorrow), no kad je scenarij poslan u MGM faksom, otisak prve strane bio je pomalo nečitak, pa su oni shvatili da je ime filma 'Tommorrow Nevere Dies'.

Film 'Svijet nije dovoljan' nazvan je po jednoj Flemingovoj referenci. Riječ je o prijevodu latinske izreke 'Orbis non sufficit' koju Fleming spominje u romanu 'On Her Majesty's Secret Service' kao moto škotske obitelji Bond. 'Umri drugi dan' također je naslov filma koji nema veze s Flemingovom ostavštinom, prema je film prepun referenci na ranije filmove, s obzirom da je film prikazivan 2002. kad se slavila 40. obljetnica prvog naslova, 'Dr. No'.

Filmovi ne prate doslovno romane, osim scenarističkih izmjena, u filmove pod određenim naslovom ubacivani su fabularni dijelovi iz drugih romana ili priča. Upravo stoga su drugi autori napravili novelizaciju filmova. Christopher Wood novelizirao je dva filma koja su imala predložak u Flemingovim romanima: 'Špijuna koji me volio' i 'Moonrakera'. John Gardner je novelizirao 'Dozvolu za ubojstvo' i 'GoldenEye'. Raymond Benson novelizirao je, pak, 'Sutra nikad ne umire', 'Svijet nije dovoljan' i 'Umri drugi dan'.

Kako do hrvatskih prijevoda?

Kad je posrijedi ukoričeni James Bond na ovim prostorima, tu je stanje oskudnije nego kad je riječ o distribuciji filmova ili objavljivanju glazbe iz filmova. Novosadski Forum-Marketprint objavio je 1989. prijevode na srpski ili hrvatski jezik prva tri romana iz serijala: 'Kazino Rojal', 'Živi i pusti druge da umru' i 'Munrejker'. Prevoditelji su bili Slobodan Jovanović i Miroslav Nastijević.

Upokojeni Algoritam je na hrvatskom tržištu ambiciozno krenuo s mišlju da objavi sva Flemingova djela o Bondu.

Upokojeni Algoritam je na hrvatskom tržištu ambiciozno krenuo s mišlju da objavi sva Flemingova djela o Bondu. No, najprije je u svibnju 2008. krenuo s recentnim ostvarenjem, romanom 'Brige su za druge' ('Devil May Care') koji je napisao Sebastian Faulks koga je za to ovlastila kompanija Ian Fleming Publications, šest godina nakon novelizacije filma 'Umri drugi dan'. Najprije su pregovarali s Leejem Childom, autorom romana o Jacku Reacheru, no on ih je odbio. Faulks se nije dugo zadržao na mjestu Flemingovog nasljednika. Sljedeća četiri romana napisali su Jeffery Deaver, William Boyd i Anthony Horowitz. Horowitzov drugi roman je objavljen u svibnju ove godine, zove se 'Forever and a Day' i prequel je prvog Flemingovog romana 'Casino Royale'; opisuje kako je James Bond krenuo istražiti umorstvo prijašnjeg tajnog agenta s oznakom 007.

Prijevod je napravio Vladimir Cvetković Sever, kao i za kasnija izdanja. Najprije je objavljen prijevod prvog romana 'Casino Royale', a onda zbirka 'Zrno utjehe'. Ona je objedinila sve priče iz dvije originalne zbirke priča: 'For Your Eyes Only' i 'Octopussy and The Living Daylights'. U 'Zrnu utjehe' tako su publicirane priče: 'Od pogleda do ubojstva', 'Samo za tvoje oči', 'Zrno utjehe', 'Riziko', 'Hilebrandova rijetkost', 'Octopussy', 'Vlasništvo jedne dame', 'Na mrtvo ime' ('The Living Daylights', film s tim naslovom preveden je kao 'Dah smrti') i '007 u New Yorku'. Sljedeće godine objavljen je prijevod drugog romana 'Živi i pusti umrijeti', a 2011. publiciran je i prijevod 'Moonrakera'. Kronološki, četvrti roman, objavljen je u prijevodu na hrvatski jezik 2012. 'Dijamanti su vječni', nažalost, posljednji je publicirani Flemingov prijevod na hrvatskom jeziku, što koincidira s početkom Algoritmovih financijskih problema.

James Bond, srećom, nema financijskih problema i sigurno je kako će i dalje oduševljavati čitatelje na drugim jezicima, kao i gledatelje s 25. uprizorenjem u Bondiani.