Naša tri sugovornika su bila Roman Simić Bodrožić pisac, direktor Festivala europske kratke priče i urednik, Seid Serdarević urednik i vlasnik nakladničke kuće Fraktura iz Zaprešića i Milan Zagorac dugogodišnji urednik, pisac i mali nakladnik. Naša sugovornica bila je Jasna Horvat književnica, teoretičarka kulture i autorica knjige Nevidljivo nakladništvo.

Evo što su odgovorili:

1.Što će se po Vašem mišljenju najviše promijeniti na nakladničkoj sceni ulaskom RH u EU?

Jasna Horvat
Odnos prema vlastitoj kulturi. Po mojim osobnim iskustvima, EU želi upoznavati kulturne različitosti. Mi ih posjedujemo u izobilju, ali ih nismo naučili njegovati.

Roman Simić
Ne vjerujem da će puno toga, barem ne u prvi mah, trebat će (kao i uvijek) neko vrijeme da se snađemo. :-) Pisci će biti tu gdje jesu, u svom jeziku, sa svojim problemima, svojom publikom i nakladnicima. Književne manifestacije vjerojatno će biti u prilici nešto jače nastupiti prema fondovima, ali slične smo mogućnosti imali i dosad.

Seid Serdarević
Neće se puno toga promijeniti, nažalost premalo smo tržište pa nismo zanimljivi velikim igračima, tako da ne očekujem da će u skorije vrijeme netko od velikih nakladnika kupovati udjele u nakladničkim kućama u Hrvatskoj, niti ćemo uskoro imati amazon.hr ili nešto slično. Jednako tako mala je vjeroatnost da će među nakladnicima doći do okrupnjavanja ili spajnja više nakladničkih kuća.

Milan Zagorac
Odmah ništa, no ubrzo će se vidjeti utjecaji novca iz EU fondova na temelju programa, a u kojima će se dodatno cijeniti napori na suradničkim projektima na području EU. Jasno, i to će u početku ovisiti o distribuciji novca za kulturne projekte unutar RH jer će taj novac predstavljati jamstvo za euro-financiranja. Dugoročno, ovo bi se određenim programima, ukoliko se ne okrenu stvarnosti, suradnji i projekcijama kulture u sljedećih nekoliko godina moglo obiti o glavu, no sigurno će se naći oni koji će uspješno realizirati te projekte. Tek u roku od nekoliko godina očekujem vidljive rezultate. 

Nakladnici će dobiti priliku predstaviti hrvatsku kulturu EU. Ova prilika ima veliki potencijal, uz pretpostavku da joj se pristupi osmišljeno, projektno. Pisci, s druge strane, ulaskom u EU dobivaju pozivnicu biti autentični i što manje plagirati teme koje je EU davno ispisala. Okrenu li se pisci sebi i svom vlastitom habitusu pomoći će i prevoditeljima i nakladnicima. - Jasna Horvat

2.Kako će RH nakladnici reagirati na proširenje tržišta?

Jasna Horvat
Nakladnici već duže vrijeme pokušavaju uhvatiti smjer koji je prisiljen ne oslanjati se na poticaje Ministarstva kulture. Nakon ulaska u EU reakcija nakladnika ovisit će o tome koliko ćemo sami subvencionirati nakladničke projekte važne za očuvanje kulturne baštine. Ne zaboravite da kod nas još uvijek nije zaživio projekt „knjige-suvenira“ i da se nakladnici nisu usmjerili na ponudu atraktivnu onima koji nas svake godine posjećuju te da ih je iz godinu u godinu sve više i više (primjerice, 2010. godine Hrvatska je ugostila preko 9 milijuna inozemnih turista).

Roman Simić
Volio bih da se varam, ali ne vidim da se tu sprema neko proširenje tržišta. Domaći nakladnici radit će i dalje za one koji njihov proizvod, knjigu, mogu kupiti na hrvatskom - za isti broj ljudi koji su je kupovali i jučer i prekjučer... Jedino tržište na koje se jednog dana možemo širiti je ono s kojim dijelimo jezik, ali i tu je trenutačno podosta teško premostivih prepreka.

Seid Serdarević
Što se proširenja tiče, sada će biti jednostavnije i uz manje komplikacije slati pošiljke unutar EU, pa će naši ljudi koji žive vani jednostavnije i jeftinije moći kupovati knjige na hrvatskom jeziku.

Naše pisce se ne čita, to znaju svi, a malo ili ništa se po tom pitanju čini. - Milan Zagorac

Milan Zagorac
U početku uopće neće reagirati, a moguće je da proširenje tržišta za nakladnike neće značiti ama baš ništa zbog jezične ograničenosti i izostanka konjunkturnih autora koje bi se dalo "prodati". Eventualno bi se u sljedećih nekoliko godina mogli početi pojavljivati prvi autori koji mogu povući i naše izdavaštvo. Za sada, osim usamljenih projekata, ne vidim sustavnost pa je tako ne očekujem ni tako skoro. Nakladnici su pretromi i preovisni o javnim sredstvima, a tržište je posve devastirano. Nikakav poticaj iz EU se ne očekuje na tom planu, ovo je naš interni problem. 

3.Hoće li veće tržište dovesti do porasta prijevoda hrvatskih pisaca na europske jezike što je i sufinancirano od EU?

Jasna Horvat
Koliko mi je poznato, potražnja za djelima hrvatskih pisaca postoji već sada, ali s naglaskom na djelima koja su već prevedena na engleski ili njemački jezik. Drugim riječima, uz pojedinačne napore autora već danas je moguće objaviti u EU djelo koje je autor vlastitim sredstvima preveo na neki od svjetskih jezika. Koliko mi je poznato ne postoje središta za suradnju s inozemnim nakladnicima, a ako i postoje takve komunikacije ili su rezultat lobija ili osobnih kontakata.

Roman Simić
Programi koji podupiru prevođenje književnih tekstova među zemljama EU nisu novost, a sigurno da će biti korisni kad u EU uđemo. Mislim ipak da u tom pogledu (prijevodima na strane jezike) nije ključ u Europi, nego u sustavnoj politici na razini naše zemlje – u poboljšanim mehanizmima kojima ćemo se za svoju književnost brinuti sami. Krivo je očekivati da će neki EU čarobni štapić riješiti stvari.

Nije ključ u Europi, nego u sustavnoj politici na razini naše zemlje – u poboljšanim mehanizmima kojima ćemo se za svoju književnost brinuti sami. Krivo je očekivati da će neki EU čarobni štapić riješiti stvari. - Roman Simić

Seid Serdarević
Mislim da veće tržište ovdje neće igrati neku ulogu, tu kao i kod svega drugoga najviše moramo učiniti sami dobrom prezentacijom hrvatskih autora u inozemstvu, a rezultati će biti vidljivi tek nakon nekoliko godina ako počnemo na tome raditi odmah.

Milan Zagorac
Svakako vjerujem da će se s vremenom artikulirati dio autora koji će nailaziti i na pažnju ostalih u EU i šire, naročito na anglofonom tržištu, prije svega mislim na SAD i Veliku Britaniju. Naravno, nisu nebitni ni prijevodi na njemački, talijanski ili francuski, no marginalni su, i često posve zastarjelo mislimo da će nas anglofono tržište autorskih prava prepoznati preko nekog jezika posrednika. Za to nam je nužan ipak angažman u jakim književnim središtima Sjeverne Amerike i Velike Britanije,a  to podrazumijeva i diplomatske i političke i nakladničke i autorske napore. Bez kulturne diplomacije i ta će priča proći stihijski i nezapaženo.

4. Hoće li se povećati cirkulacija stranih pisaca u RH i hrvatskih po EU?

Jasna Horvat
Niska obrazovna razina za sada je barijera bilo kakvoj cirkulaciji. Strani pisci u Hrvatskoj mogu biti dobro primljeni jedino ako su dovoljno čitani i ako im je boravak pripremljen na način da je prethodno organizirana vrhunska promidžba. Hrvatsko nakladništvo još uvijek ne funkcionira na taj način, posebno otkako je većina medija ukinula kulturne rubrike. Nedostaju nam i književni kritičari, polemičari kulture i njezini zagovornici. U posljednjih desetak godina kulturna scena najviše govori o našoj nekulturi. Teško je vjerovati da ćemo kao takvi biti zanimljivi onima koje bismo trebali ugostiti. Izglednijim mi se čine pojačani odlasci naših autora... Zanimljivi smo, u to ne dvojim, no morali bismo učiti kako ostaviti dobar dojam.

Roman Simić
U nekoj mjeri, vjerojatno. Ali i to (dio sa stranim piscima u Hrvatskoj) opet umnogome ovisi o domaćim nakladnicima i organizatorima kulturnih manifestacija, programa itd… Naši pisci u EU također neće odlaziti sami, turistički – trebamo vidljivost, umrežavanje, poznanstva i suradnju – ništa nam neće biti darovano.

Seid Serdarević
Ovo isto zavisi od želje nakladnika da pozovu na gostovanje pisce iz inozemstva u Hrvatsku i obrnuto, niti do sada za to nije bilo nikakvih prepreka.

Milan Zagorac
Da, za ovo zaista vjerujem da će se dogoditi, sad se već vidi pomak. Ipak, naši će pisci trebati više raditi i više govoriti strane jezike. Pod raditi mislim puno više pisati i čitati, ovo je za sada loša situacija, kao da smo zaglavili u nekom čardaku ni na nebu ni na zemlju, malo znamo, malo razumijemo, nadam se da će nam se dogoditi ta cirkulacija pa makar i po defaultu. Pisci traže plaće, a da rade malo, nakladnici traže subvencije da bi izdavali robu koja nikome ne treba. Naše pisce se ne čita, to znaju svi, a malo ili ništa se po tom pitanju čini.

Ulazak u EU samo omogućuje nešto jednostavnije poslovanje s članicama Unije, a sve prilike svatko treba sam uvidjeti i znati ih iskoristiti. - Seid Serdarević

5.Koje se prilike za hrvatske nakladnike otvaraju ulaskom u EU, a koje za pisce?

Jasna Horvat
Nakladnici će dobiti priliku predstaviti hrvatsku kulturu EU. Ova prilika ima veliki potencijal, uz pretpostavku da joj se pristupi osmišljeno, projektno. Pisci, s druge strane, ulaskom u EU dobivaju pozivnicu biti autentični i što manje plagirati teme koje je EU davno ispisala. Okrenu li se pisci sebi i svom vlastitom habitusu pomoći će i prevoditeljima i nakladnicima.

Roman Simić
Za nakladnike, vjerujem, nešto lakši pristup financijskom programima, projektima na europskoj razini. Za pisce – mobilnost koju treba osvojiti.

Seid Serdarević
Kao što sam rekao, te su sve prilike i za jedne i za druge odavno otvorene, ulazak u EU samo omogućuje nešto jednostavnije poslovanje sa članicama Unije, a sve prilike svatko treba sam uvidjeti i znati ih iskoristiti.

Milan Zagorac
Za nakladnike sam spomenuo projekte suradnje na EU ili bilateralnim projektima, a za pisce upravo ovo posljednje, što veća cirkulacija po EU i po svijetu, uz jasno, ozbiljniji angažman Ministarstva koje za sada nije pokazalo, osim nekih deklarativnih, nikakva ozbiljnija rješenja ni za jedno ni za drugo.

Za kraj Jasna Horvat se osvrnula i na mogućnost da veliki broj prijevoda na svjetske jezike ugrozi hrvatski jezik:

Kao i svako živo tkivo, jezik će prepoznati jesmo li mi sami odustali od nas samih. EU nam daje priliku da pokažemo kakvi doista jesmo. Strahujem samo od toga da ćemo se dodvoravati, primjerice, pišući o nama neistine, ili ako hoćete kolokvijalno, "prepisujući" od drugih njihove istine.