Nedavno smo u jednom specifičnom misaonom eksperimentu cijeli niz poznatih, zanimljivih i pametnih (javnih) ljudi zatvorili u knjižnicu. Vani je padao snijeg, oni su zaglavili unutra na više dana, a oko njih su ostale samo knjige kao jedini način kraćenja vremena… Pojedinci su svoje čitateljsko iskustvo izrazili cijelim esejima, drugi kratkim crticama navodili niz knjiga i razloga za njihovo čitanje, a jedan od njih, pisac Zoran Žmirić, osvrnuo se je na “samo” jedan naslov: “Čitao bi svakako serijal o Cortu Malteseu.” Bolji uvod u Kvadrat, broj 31-32/2015., posvećen u cijelosti Cortovom tvorcu Hugu Prattu, ne možemo poželjeti…

“Ako bih morao definirati ono čim se bavim, rekao bih da sam pisac koji crta i crtač koji piše, makar se taj tekst sastojao samo od nužnih dijaloga. To je ona tajna koja zadaje muke svima koji nisu u stanju razumjeti strip.” Riječi su samog Pratta kojima je među ostalim otvoren ovaj broj časopisa za strip, naše jedine tiskane periodičke publikacije koja u svojoj misiji promiče istraživački i teorijski pristup stripu. I to još od 1992. godine…   

Konkretnije pitano: što bi bilo da Hugo Pratt nije bio Venecijanac, što bi bilo da ga se nije bacalo po ovom ili onom dijelu svijeta, što bi bilo da nije pročitao taj prvi, fatalni - kako se navodi na internetskim stranicama - american adventure comic book. 

Igor Gajin: “Sjenka - sjena Prattova opusa”

Kvantitativno, ovaj broj Kvadrata sastavljen je od dvadeset i tri, mahom opširna i studiozna članka, a koje su stvorili autori heterogenog pedigrea, teorijskog pristupa, ljubavi prema stripu… Među njima nalaze se tri prijevoda tekstova argentinskih autora, što naravno nije hirovitost ni obijest - iako je Hugo Pratt rođenjem i velikim dijelom života Talijan iz Venecije jednu od važnijih stvaralačkih faza proveo je u Argentini iz koje i potječe poznata dubioza s “H” u njegovom imenu. Uostalom, sam Corto Maltese uvelike je inspiriran argentinskim motivima i tamošnjim trenucima Prattovog života, čiju pozadinu otkrivaju Kvadratovi autori…

Osobno, najzanimljivijim dijelovima Kvadrata doživio sam one koji ne govore toliko o razglašenom Cortu već i o drugim Prattovim stripovima. Narednik Kirk, Ernie Pike, Ticonderoga, Ana iz džungle, Fort Wheeling, imena su koja nam danas nešto manje znače, a otkrivaju autora širokog raspona kvaliteta koji nije bio zarobljen u samo jednu stvaralačku viziju.. U tom kontekstu posebno je intrigantan tekst o Sjenki, stripu koji se moglo čitati već u Politikinom zabavniku, a koji je donio “stripovskijeg Pratta, manje knjiškog”. Sjenku se već tada, a posebno danas, gledalo kao nešto previše obično, akcijsko, premalo intelektualno, što otvara prostor zanimljivim razmišljanjima o stripu - kako strip ispravno procijeniti u kontekstu nastanka, a kada postajemo pretjerani elitistički snobovi?

Kormilo prema Cortu Malteseu Kvadrat potpuno okreće od 58. stranice i priloga Miroslava Cmuka O neumjetnim umjetninama iz 1967. U tom bloku priloga o stripu, koji se čita i u knjižnicama zatrpanima snijegom, saznajemo zaista širok raspon informacija ukrštenih s autorskim interpretacijama. Finale Kvadrata tako idejama još dublje ulazi u neke Prattove i Cortove karakteristike kao što su npr. odnos prema ženama (Vanja Kulaš: Sve žene Corta Maltesea) ili pak pivi (Mato Pejić: Corto i ja).

U švicarskom domu Huga Pratta, koji je uredio kao jednu golemu biblioteku sa 30 000 knjiga i gdje je proveo zadnje godine života, neki su lopovi provalili u kuću, ali kada su shvatili gdje su, sve ukradeno vratili su na mjesto i ostavili cedulju ‘u kući oca Corto Maltesea se ne krade.’

Tomica Bajsić: “Hugo Pratt & Corto Maltese i Južni križ”

Kao mali prijedlog Kvadratu možemo uputiti kako bi bilo zgodno da svaki autor teksta u određenom okviru bude i predstavljen s dvije rečenice uz vlastiti kontakt zbog lakše komunikacije zajednice, eventualnih upita ili pohvala. Također, s obzirom da su neki autori pokojni, a njihove riječi bezvremenske, što Kvadrat ispravno poštuje njihovom objavim, čitatelju koji nije upućen u te činjenice ipak može biti zbunjujuće kada sazna da legendarni Radovan Devlić, autor članka Corto Maltese: Mladost već godinama nije među nama… Jednako tako, otiskivanje na koricama konkretnijih podataka o mogućnostima nabavke Kvadrata moglo bi pomoći kolanju toga zanimljivog štiva koje nije skupo i u koje vrijedi uložiti. Kvadrat je, poput samih stripova, nešto što se kolekcionira…    

Primijeti se i izostanak autorica, a jedini doprinos napisala je Vanja Kulaš koja se pak bavi svim ženama Corta Maltesea! Nije to naravno Kvadratov propust, već stanje stvari na sceni/terenu, na kojem je činjenica da se stripom u većoj mjeri bave i o njemu češće pišu muškarci. Nadam se stoga da će i ovo naše malo opažanje nekoga potaknuti na priključivanje Kvadratovoj posadi, posebno u svjetlu činjenice da studenata i studentica društveno-humanističkih studija, kojima je spisateljsko-kritički rad blizak, ima više nego ikad.  

U već spomenutom uvodu Pratt se osvrće na još nešto, a to je pitanje nepriznavanja stripa od strane pobornika kulture sveučilišnog tipa, pompoznijih intelektualaca… Na to je posebno zgodno baciti oko u svijetlu činjenice da upravo ove godine obilježavamo osamdeset, odnosno sedamdeset godina od dva brutalna domaća javna napada na strip - jednog iz 1936. u kojem je strip proglašen rđavom štampom koja kvari umove (predavanje u Zagrebu nakon prvog istraživanja čitateljskih navika) i drugog iz 1946. godine kada je novo ustoličeni komunizam u stripu prepoznao neprijatelja Revolucije (članak u Borbi).

To je vrijeme od nas srećom sve dalje, ali okrugle obljetnice uvijek su dobar povod za promišljanje neke teme. Kvadratu, kojem je upravo promišljanje stripa u središtu misije, želimo stoga ugodnu plovidbu morem koje nije blagonaklono izdavaštvu bilo koje vrste, a posebnom ne ovako specijaliziranom i usmjerenom.

Kako nabaviti Kvadrat

Kvadrat se može nabaviti u striparnicama Stripovi na kvadrat, Asteroid B612 i Babilon te izravno od izdavača javljanjem na mobitel 098 945 86 95.