Benediktinci glagoljaši ostavili su nam najveći glagoljski natpis Bašćansku ploču, zatim Krčki natpis, svoja Pravila ili Regulu na glagoljici i druge spomenike.

Hrvatska srednjovjekovna književnost pisana je u većoj mjeri na glagoljici, primjerice: apokrifi, pjesme, biblijska čitanja, vizije, hagiografije, Bogorodičina čudesa ili Marijini mirakuli.

Fond spomenika na glagoljici stalno se povećava novim otkrićima. Otkrićem glagoljskih natpisa u Konavlima i u Župi dubrovačkoj dobivene su potvrde koje svjedoče o najranijemu postojanju glagoljice među Hrvatima na ovome području, a natpis u Župi dubrovačkoj stariji je od Bašćanske ploče i po veličini teksta najveći je među svim natpisima iz 11. stoljeća.

U kapucinskim su samostanima pronađeni vrlo stari glagoljski odlomci uvezani u knjige koji su bili na izložbi u Rijeci: Izlošci koji graniče sa senzacijom.

Na Međunarodni dan pismenosti Staroslavenski institut koji je posvećen istraživanju, otkrivanju, prepoznavanju, sustavnom popisivanju i obrađivanju hrvatskih i staroslavenskih glagoljskih rukopisa, natpisa i tiskanih knjiga, svima zainteresiranima daruje besplatni i promotivni primjerak knjižice Glagoljica za znatiželjne, koju potpisuju znanstvenici akad. Milan Mihaljević, Ana Šimić i Ana Mihaljević.

Knjižicu možete skinuti samo danas na LINKU.

Glagoljica za znatiželjne
Koju važnu poruku krije prvih devet glagoljičnih slova?
Što je češki kralj i njemački car Karlo IV. tražio od hrvatskih glagoljaša?
Koja glagoljaška mjesta trebate posjetiti?
Tko su glagoljaški apostoli?
Što u ovoj knjižici radi Luka Modrić?
Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore ćete naći u sažetome i zanimljivome štivu koje možete preuzeti na svoje računalo, tablet ili pametni telefon isključivo na današnji Međunarodni dan pismenosti.

Najbolji su darovi koji se dijeljenjem množe. Tko dijeli, taj se cijeni. Budite i vi ambasadori glagoljice i podijelite ovu vijest danas sa svima željnima znanja o tome drevnom pismu.