Deset naslova o podmorju
Kulturno i povijesno blago podmorja, ronjenje kao sport ili profesija, najzanimljivija područja podvodne arheologije, čudesna bića morskih dubina, sve to i mnogo više pronaći ćete u predloženih deset naslova.
Irena Radić Rossi, Mariangela Nicolardi: Brodolom kod Gnalića : ogledalo renesansnog svijeta
Sredinom jeseni 1583. godine kod otočića Gnalića, u blizini otoka Pašmana, na putu iz Venecije za Carigrad, nesretno je nastradao velik trgovački brod natovaren raznolikom robom. Olupinu su 1967. otkrili ronioci s otoka Murtera, i tako brodu udahnuli novi život, budući da je sačuvanom opremom i teretom brod počeo pričati živopisnu priču o svakodnevnom životu renesansnog svijeta. Primjerice, svilena damastna tkanina pronađena u olupini broda jedina je na svijetu očuvana neiskrojena tkanina tog doba. Autori ove bogato ilustrirane knjige donose nam i priču o brodu i priču o otkriću njegove olupine. U knjizi se nalazi i QR kod koji omogućuje skidanje mobilne aplikacije za gledanje dodatnog multimedijskog sadržaja.
Danijel Frka, Jasen Mesić: Blago Jadrana: ronilački vodič po olupinama hrvatskog Jadrana
Ovo novo izdanje, proširen je i obnovljen prikaz kulturnog i povijesnog blaga podmorja Jadrana s ciljem upoznavanja i čuvanja. Svaka olupina je obrađena tako da je prikazan povijesni kontekst u kojem je pojedini brod ili zrakoplov bio u funkciji, opisane su okolnosti koje su dovele do njegova potonuća, a u posebnom poglavlju prikazano je današnje stanje olupine. Novi materijali, nove kvalitetnije fotografije i novi podaci za stare lokalitete kao i novi lokaliteti i teme prisilili su autore na odabir. Iako raspolažu podacima za veći broj lokaliteta zbog opsega knjige i kvalitete informacija ograničili su broj lokaliteta i opseg tema. Knjiga je namijenjena prije svega roniocima ali i svima koji vole pomorsku povijest, more i podmorje.
Srđa Orbanić: Živi svijet našeg mora: narodna imena najzastupljenijih morskih bića sjevernog Jadrana
Bogato ilustrirana knjiga pučkog nazivlja morskih bića istarskog podmorja, odnosno podmorja sjevernog Jadrana. Samim imenima prethodi opsežan tekst o moru i podmorju u jeziku i običajima. Tekst je objavljen na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Predgovore knjizi potpisuju Josip Bratulić i Elvis Zahtila.
Alan Mountain: Ronjenje: otkrijte svijet podmorja
Bogato i lijepo ilustrirana knjiga o ronjenju vodi nas od ronilačkih pokušaja u povijesti do maštovitog pristupa ronjenju kao sportu ili profesiji. Najveći dio obuhvaća opis svih preduvjeta koji čine ronjenje sigurnim. Da bi se shvatile mogućnosti u ronilaštvu, potrebno je poznavati mnoge fizikalne zakone, proći obveznu obuku uz najsigurniju opremu. Tako samo zdrav čovjek može udovoljiti zahtjevima dubina i okoliša.
Miljenko Ban: Podvodni ribolov
Knjiga uvodi u svijet podmorja i podvodnog ribolova. Obogaćuje skromnu literaturu o podvodnom ribolovu. Kroz poglavlja: Povijest podvodnog ribolova, Oprema za podvodni ribolov, Medicina ronjenja na dah, Odabir terena - vrste morskog dna, Načini i tehnike podvodnog ribolova, Najčešći ulovi podvodnih ribolovaca, Opasnosti u podvodnom ribolovu, Zakonski propisi, Pravila natjecanja u podvodnom ribolovu, Prvaci Hrvatske u podvodnom ribolovu - obuhvaćen je u cjelini ovaj zanimljivi sport.
Ovaj članak objavljen je povodom održavanja festivala Fiumare. Detaljan program provjerite na linku.
Dasen Vrsalović: Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana
Knjiga se temelji na istraživanjima provedenima osamdesetih godina dvadesetog stoljeća kada je podmorska arheologija tek započela ozbiljnija istraživanja. Autor je prikupio građu, klasificirao je i učinio novu granu arheologije ozbiljnom znanošću. Ova istraživanja, prikupljena u rukopisu do danas su ostala nezaobilazan izvor građe kojom se hrvatska ali i svjetska arheološka znanost obogatila novim saznanjima ugrađujući dosad skrovita blaga našeg područja u opću i golemu zgradu Antike. Autor je obradio 295 podmorskih antičkih lokaliteta, razvrstao ih i dobili smo po prvi puta cjelokupnu sliku golemog podmorskog inventara s našeg Jadrana. Od objave ovog rada sva daljnja razmatranja i istraživanja moraju se temeljiti na njegovim zaključcima. Raspored tragova brodoloma i nalaza označava i puteve kojima su se antički brodovi kretali, ploveći k našoj obali ili od nje. Povezivanjem tih puteva otkriva se plovna mreža, odnosno glavne linije komunikacije, što predstavlja gledajući globalno, jedno od najzanimljivijih područja podvodne arheologije. Analizom tih plovnih puteva autor je dao i neka vlastita zapažanja koja dopunju spoznaje o antičkim maritimnim pravcima.
Na našem je planetu više mora nego kopna i on je dom mnoštvu čudesnih bića. Duž plaže su mekušci i rakovi. Na moru žive bodljikavi jastozi, bića s osam dugih ruku i ribe s krilima.
Kestutis Kasparavičius: Podvodna priča
Najnoviju, jedanaestu knjigu ovog dječjeg litavskog autora prevedenu na hrvatski jezik karakterizira jednako osebujna i originalna priča kao i u prethodnim slikovnicama. Radnja je smještena u morske dubine, a pratimo osam marljivih ribica koje su zadužene za "pospremanje" mora nakon olujnog nevremena te hobotnicu koja im priskače u pomoć. Uzajamno pomaganje i podrška glavna je poruka ove basnovite priče pisca i ilustratora koji je primio brojne nagrade za svoje stvaralaštvo, u domovini i izvan nje.
Miljenko Majnarić (urednik): Biseri Jadrana: Podmorje
Četvrti broj iz edicije za kulturu putovanja "Biseri Jadrana" tematski je posvećen podmorju Jadranskog mora. Bogato ilustriran, časopis nudi niz članaka o strukturi dna i podmorja, raznim biljnim i životinjskim vrstama, podmorskoj arheologiji, zlarinskim koraljarima, povijesnim morskim bitkama na Jadranu, podvodnoj fotografiji... Na kraju časopisa objavljen je urednički izbor najzanimljivijih kulturnih, prirodoslovnih i društvenih vrednota podmorja.
Gradimir Radivojević: (Po)tonuli u Jadranu: sudbine brodova i ljudi
Često se u mnogih naroda brod izjednačava s čovjekom pa će duša čovjekova i duša broda nerijetko dijeliti istu sudbinu. Tako je u plovidbama i brodolomima. Iz ove knjige čitatelj će saznati što leži u jadranskim dubinama, ukopano ili pronađeno nakon stoljeća ili godina. Autor je dio tih pomorskih događaja ili brodoloma, starih i ovostoljetnih, unio u svoju novu knjigu o potonulim brodovima, pomorcima, putnicima, blagu koje su prenosili i sl. Bilježi 15 000 potonulih plovila koja su nestala samo u Jadranu. U dvadesetom stoljeću je otkriveno i predočeno najviše olupina, a Gradimir Radivojević otkrio je mnogo o brodovima koji su imali specijalnu ulogu na moru i onima koji su doživjeli najgore. Autor je prema izvorima i svjedočenjima iznio na površinu podatke o otprilike četrdeset brodova, između kojih su neki ponovno zaplovili.