Ako želimo sažeti društvenu, ekonomsku i geopolitičku transformaciju u trenutku pisanja, potrebna je samo jedna rečenica: Kina ne dolazi, Kina je tu. Ali naše znanje o njoj nije, potencijalno krajobrazne impresije. Zadnjih godina police se postepeno popunjavaju stranim publicističkim naslovima koji se naprežu objasniti suvremenu NR Kinu, ekstrahirajući ekonomske ili sociološke komponente.

Autori su procijenili kako se naslovne riječi "najčešće vezuju uz spomen Stare Kine", sagledavajući kroz tri najreprezentativnija aspekta kineske civilizacije. Svila je otvorila trgovačku razmjenu, papir stoji ispred svih kineskih izuma, dok zmaj stoji kao važno mitološko biće, ali i simbol za zajednicu.

Novim spoznajama odlučili su doprinijeti povjesničar Zvonimir Stopić i arheolog Goran Đurđević udžbeničkim pothvatom Svila, zmajevi i papir: kineska civilizacija, kultura, arheologija i povijest (Alfa, 2021). Njihovi napori usmjereni su spram pokrivanja vremena od prapovijesti do kraja 19. stoljeća, obuhvaćajući nedovoljno zastupljena razdoblja u dostupnoj literaturi na hrvatskom jeziku. Kroz četiri cjeline autori prolaze prvo kroz geografiju i povijest Kine, ali se onda zapućuju i u arheologiju te istraživanje odnosa između jugoistočne Europe i Kine. Tekst je obogaćen pinyinom, latiniziranim izričajem kineskog znakovnog sustava, kao i nizom karti, pojmovnika te popisa koji utanačuju udžbeničku liniju.

Udžbenički kompakt dolazi u pravi čas, kako za sveučilišta u nastojanju da ponude kolegije, tako i široj javnosti koja se dosad, ponajviše, obraćala monografiji Ive Dragičevića, Kina: od nebeskog carstva do naših dana. Novi naslov ne ispraća stari u spremište, ali ga, ipak, odmjenjuje kada je riječ o prvom prelasku kineske granice.

Provjerite dostupnost knjige "Svila, zmajevi i papir" na našim policama u katalogu ovdje.

*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka za brzo čitanje u hodu. Knjige su malo duže.*