"Proroci fjorda Vječnost" Kima Leinea: Propitkivanje slobode u hladnom srcu Grenlanda
Iako smo kalendarski ušli u proljeće i produljeni vikend iza nas proveli smo odjeveni primjereno kalendarskom diktatu, trenutno su u Rijeci 2 °C, a nad gradom prši sitan snijeg. Jedan od načina za odgovoriti na izazov ovog meteorološkog fenomena svakako je knjiga. Zašto ne baš neka koja spušta ionako nisku temperaturu.
Roman Proroci fjorda Vječnost danskog autora Kima Leinea samo u njegovoj domovini prodan je u više od sto tisuća primjeraka, a još prije ove laskave tiraže preveden je na više od dvadeset jezika. Priča prati Mortena Falcka kojeg upoznajemo 1792. godine u trenutku kada iz malog norveškog mjesta dolazi u Kopenhagen na studij teologije. Opčinjen podražajima velegrada, upušta se u istraživanje nove okoline ali i sebe samoga, kako naukom tako i čulima. Iako iskonski privučen medicinom, točnije patologijom, ipak završava teologiju nakon čega se kani otisnuti u misionarski rad u danskoj koloniji na Grenlandu.
Taj daleki i surovi prostor koji samoprozvani civilizirani Europljani žele osvojiti, pokazat će se tvrdim orahom za Mortenovu dušu. Dio Inuita već je prozreo danske namjere pod krinkom kršćanstva, pa se odcijepio od kraljevstva i osnovao vlastitu religiju na granici šamanizma i biblijskih učenja, a Morten će kroz plejadu fantazmagoričnih i brutalnih događaja uvidjeti da se suština zapravo krije daleko od okrilja Crkve.
Kim Leine napisao je sjajan roman netipične strukture u kojem filigranski detaljizira scene i likove propitkujući čovjekovu slobodu. Priča prati Mortena Falcka koji 1782. dolazi na studij u Kopenhagen. Ubrzo ga atmosfera velegrada očara pa joj se prepušta i beskompromisno troši i sebe i ljude kojima je do njega stalo. Shvativši da mu veliki grad pod nogama otvara bezdan, svršetkom studija teologije Falck prihvaća mjesto misionara u koloniji na Grenlandu gdje je smještena većina radnje romana. Grenland se pokazao kao ledeni pakao u kojem je ostalo tek malo ljudskosti.
Pisac reže scene beskompromisno i naturalistički, bez uvijanja i dodvoravanja čitatelju. Tekst ponire u prošlost gdje se mladi Falck idealistički divi poetici svijeta i brže-bolje nas vraća u sadašnjost otkrivajući kako surovost Grenlanda izgleda naivno prema surovosti međuljudskih odnosa koju su među lokalnim stanovništvom uspostavili Danski kolonizatori.
Zavist, strast, silovanja, preljubi, ljubomora, boleštine, pobačaji (paljenje baruta u maternici!), laž, alkoholizam, manipulacija, koristoljublje... i kroz svu tu bijedu i moralno srozavanje tek natruha ljudskosti kroz koju se i dalje, sve do konca romana, postavlja pitanje osobnih sloboda.
Finale romana simbolički dovodi do katarze, Falck se vraća u Kopenhagen u vrijeme kad u njemu bjesni požar (koji se doista i dogodio 1795.) da bi priča završila spretnim premještanjem fokusa na drugog naratora koji nam otkriva konačnu sudbinu Mortena Falcka, otkrivši nam je li ovaj antijunak uspio dokučiti slobodu.
Pronađite knjigu na našim policama OVDJE.