Veliki broj znanstvenika tvrdi da je utjecaj čovjeka na Zemlju toliko velik da postojeće geološko razdoblje zaslužuje svoje ime – antropocen. Ova knjiga nudi provokativan odgovor maskulinom i tehno narativnom pristupu antropocenu kojeg često zauzimaju tehnoznanstvenici, umjetnici, humanisti, sociolozi.

Ekofeminizam kao već ustaljeni koncept još uvijek nailazi na različite prijepore, ali i razrade i produbljivanja. Razni feministički autori koji su svojim osvrtima doprinijeli ovoj knjizi iznose kritičko promišljanje pojma čovjek u nazivu antropocen, pitajući se - čiji je to zapravo antropocen? Alati kojima pritom barataju su alternativne vremenske crte, povijesti, lokacije i spekulacije u službi rekonfiguracije osporavanog pojma.

Richard Grusin, urednik ovog naslova, ali i ostali vodeći autoriteti u tom polju poput Vandane Shive, tvrde da postoji odnos između opresije žene i degradacije prirode te istražuju međuovisnost seksizma, dominacije prirode, rasizma, specizma i ostalih pojavnosti društvene nejednakosti. Teorije prokazuju da je kapitalistički i patrijarhalni sustav zasnovan na trostrukoj dominaciji - dominaciji onih koji žive u zemljama trećeg svijeta, žena i prirode.

Kakve veze feminizam ima s ekologijom možete pročitati još i u sljedećim naslovima:

Vandana Shiva: Staying alive: women, ecology, and development

Mirela Holy: Mitski aspekti ekofeminizma