Upoznala sam je u Dnevnom boravku neposredno prije predstavljanja upravo objavljenog romana Obilje u nakladi Edicija Božičević, u društvu Majde Jurić, koja je povezala autoricu i nakladnika i potakla autoričin boravak u Rijeci i moderatora susreta, Milana Zagorca. Sutradan je bila i naša gošća u Središnjem odjelu Filodrammatica, zajedno s urednikom Josipom Ivanovićem i prevoditeljem Matijom Janešom.

Neposredna, jednostavna, skromna, iskrena, zanimljiva i pametna žena koja ima što reći – tako sam je doživjela u ta dva dana našeg druženja. I ima. Budući da je svjetska putnica, bilo je veselo čuti da joj je draži kaos i temperament koji postoje ovdje, kao i u Argentini, od života kojim se živi u Japanu, odakle je upravo došla. Kaže da je to druga galaksija i život desetljećima udaljen od ostatka svijeta

Obilje je njezin roman upravo objavljen u Hrvatskoj koji je prevoditelja Matiju Janeša i urednika Josipa Ivanovića privukao poetskom snagom, brzim tempom, snažnim rečenicama. Milana Zagorac, koji je moderirao susret u Dnevnom boravku, povukao je paralelu s Fredericom Beigbederovim romanom 129,90 zbog tematike povezane s reklamnom industrijom i potrošačkim društvom. Mori Ponsowy prepoznala je simptom koji obilježava sadašnje društvo na globalnoj razini i tematizira ga u svom psihološkom trileru kroz glavnu junakinju. Ona preko dana piše reklamne slogane za PR agenciju, a noću piše svoj roman pod utjecajem kokaina da bi mogla ostati budna i stvarati. San je, kao područje u kojem se odvijaju nemoguće stvari, ključan prostor ovoga romana. Isto tako, granica između fikcije i fakcije vrlo je tanka. Junakinja romana zove se Mori, kao i autorica. Poistovjećivanje autorice s junakinjom romana zamka je svjesno i namjerno postavljena čitatelju. Ipak, otkrit ćemo da je ne treba poistovjetiti s Mori Ponsowy. Naime, ona ne piše pod utjecajem droga. Motivacija i poticaj za pisanje knjige bila je polemika s jednim nagrađenim američkim biologom zbog teze da je čovjek biološki uvjetovan i zapravo nema potpunu slobodu volje. Vjerujući u suprotno, Mori je napisala ovaj roman, ali se još uvijek pita koliko je to uspjela dokazati. Poslala mu je i knjigu, ali se nikada na to nije osvrnuo.

Može se reći da je Mori Ponsowy zapravo latinoamerička spisateljica i ne može se svrstati ni u jednu nacionalnu književnost zbog svog života u različitim zemljama Latinske Amerike (Argentina, Peru, Venezuela), a knjige objavljuje u Španjolskoj. S obzirom na to da je živjela i u Sjedinjenim Američkim Državama te da često putuje (prije Rijeke bila je u Japanu), Mori Ponsowy svojim stvaralaštvom nadilazi kontinentalno poimanje svijeta.

Glede nagrada koje je Mori Ponsowy dobila za svoj rad ističe da su važne, jer donose medijsku pozornost, iako se kao dijete sramila u prilikama kad se njezina majka ponosno hvalila uspjesima svoje kćeri. Konkurencija je među piscima velika, a samo se uz velike nagrade kao što je Nobelova nagrada može živjeti od književnosti. Upitana o ovogodišnjoj dodjeli Nobelove nagrade Bobu Dylanu, iako priznajući vrijednost njegovom stvaralaštvu, istakla je mišljenje da ta odluka ne pridonosi promidžbi književnosti i ne pomaže književnicima jer uglazbljena poezija sama po sebi mnogo lakše prodire u svijet.

Sudionici skupa Čitanje i odrastanje, državnog stručnog skupa namijenjenoga školskim knjižničarima RH i središnje proslave Međunarodnoga mjeseca školskih knjižnica, imali su priliku poslušati što Mori Ponsowy ima reći na temu Snaga riječi. Ključne riječi iz najave njezinoga izlaganja jesu snaga riječi, pisana riječ, glasna riječ... knjige, promocije i zvuk, bijes... i tišina.

Mori Ponsowy zapravo je ukazala na osiromašivanje i pojednostavljivanje uporabe riječi u svakodnevici kojom smo okruženi, prvenstveno kroz promidžbene poruke koje djeluju na naše emocije, a nemaju dublje značenje, jer su izvan konteksta. Primjer koji je spisateljica istaknula bila je reklama za određeni šampon za kosu koji će vam donijeti sublimnu metamorfozu iliti produhovljenu preobrazbu. Prisjetila nas je i reklame za Marlboro s kaubojima koji uopće ne puše, ali utječe na svakog muškarca koji se želi osjećati kao alfa muškarac ili mačo tip, kao i slogana "Just do it!" za Nike tenisice koje kupuju i oni koji nisu sportski tipovi, ali su privučeni krilaticom koja potiče na poduzetnost. Reklame nisu nužno zlo, one su dio društva i imaju svoju ulogu u osvješćivanju, primjerice kao što je to bilo u borbi protiv karijesa promidžbom pasti za zube, ali snažno utječu i na druge segmente života, gdje to može biti i opasno.

Na primjer, političke krilatice koje vrište s plakata mogu biti zabrinjavajuće, jer na istom načelu djeluju na emocije ljudi, a iza njih zapravo nema sadržaja. Naše odluke prilikom izbora u demokratskom društvu zasnivaju se na dojmovima, a ne na programima i tu leži velika opasnost za današnju civilizaciju. Upravo nas veličanje sebe a nepoznavanje drugoga i drugačijega dovodi u stanje oprečnosti, u stanje neprihvaćanja toga što ne poznajemo. Ako započnemo komunikaciju s nepoznatim, otkrit ćemo da svi imamo dodirnih točaka, svi imamo roditelje, svi imamo osjećaje, svatko ima svoju priču i kad je saslušamo u detalje, tada nećemo moći razviti osjećaj mržnje. Stvar je u detaljima, stvar je u složenosti, a svako pojednostavljivanje vodi nas zapravo u zastranjivanje.  

Usput, zavirili smo u naš katalog te ispod ukazujemo na hrvatsko-argentinske/hispanolatinske književne veze i prevedenu književnost koju možete pronaći u našoj knjižnici (pojedinosti su iz kataloga).

Izabrana djela / Viktor Vida ; priredio Božidar Petrač

Viktor Vida jedan je od najznačajnijih hrvatskih pjesnika u emigraciji. Osim izabranih autorovih stihova objavljenih u pjesničkim zbirkama, knjiga sadrži i pjesme neuvrštene u zbirke, pjesme u prozi, eseje, feljtone i kritike objavljivane u raznim časopisima te novelu „Tajno poslanje“. U knjizi je također iscrpna uvodna studija o književnikovom životu i djelu, kronologija života i bibliografija, a na kraju su rječnik i tumač imena i izraza.

Argentinski roman: [autobiografija nepokolebljiva novinara i borca za ljudska prava] / Drago Pilsel

Poznati novinar i teolog napisao je uzbudljivu autobiografiju, svojevrsnu psihoanalizu svog dramatičnog života. U knjiizi se obračunava sa svojim obiteljskim teretom, povijesnim zabludama o Anti Paveliću, NDH i ustašama, te opisuje traume zbog odlaska oca i brata. Tu su i zanimljive epizode iz života obitelji hrvatskih emigranata i prikaz metamorfoze od desničara i antisemita do ljevičara i antifašista.

Tunel / Ernesto Sabato ; prijevod Dinko Telećan

Autor je jedan od najznačajnijih argentinskih pisaca. Smatraju ga najvećim piscem tzv. metafizičke proze u Južnoj Americi, dok ga u Argentini posebno ističu kao anti-Borhesa. Premda je objavio samo kultnu trilogiju koju sačinjavaju : "Tunel","O herojima" i "Anđeo uništenja", ubraja se među najveće romanopisce 20.stoljeća.

Dora Maar: zatočenica pogleda : [biografija] / Alicia Dujovne Ortiz ; [prevela Andrea-Beata Jelić]

Alicia Dujovne Ortiz, argentinska spisateljica u svojoj knjizi "Dora Maar: zatočenica pogleda" daje psihološki prikaz te iznimne umjetnice, koja je pripadala krugu stvaratelja pariškog umjetničkog miljea, koji su između dva rata značajno promijenili svijet umjetnosti. Uz biografiju Dore Maar u knjizi se nalazi kratki prikaz biografije njezina oca Josipa Markovića rođenog u Sisku 1874. godine. Usporedno, Slavenka Drakulić napisla je roman Dora Maar i minotaur

Jorge Bucay –8 knjiga – psihoterapijski savjetnici, priče, roman

Spaljeni novac / Ricardo Piglia ; preveli sa španjolskog Tatjana Margeta Grubišić-Čabo, Mario Marcos Ostojić

Nerazdvojni prijatelji i ljubavnici Dorda i Brignone opljačkali su s još nekoliko kriminalaca novac općinskog poglavarstva San Fernanda. U bijegu su se uspjeli dokopati Montevidea gdje ih je policija opkolila u stanu u kojem su se skrivali. Uslijedio je oružani obračun koji je postao latinoamerička legenda. Autor ovaj stvarni događaj iz 1965. godine rekonstruira na temelju novinskih članaka i policijskih snimki i dokumenata opisujući okrutnost kriminalaca, korupciju te milje droge i prostitucije. Roman je 1997. nagrađen nagradom Planeta.

Kraj igre / Julio Cortazar ; sa španjolskog prevela Dora Jelačić Bužimski

Priče argentinskog pisca, najpoznatijem po romanu Školice, u kojima se isprepliće stvarnost i fantastika, svakodnevno i bizarno, razum i bezumlje, banalnost i metafizika.

Polagana smrt Luciane B. / Guillermo Martinez; prevela sa španjolskoga Tamara Horvat Kanjera

Luciana B. bila je daktilografkinja slavnog argentinskog pisca Klostera, koji je bio više nego zadovoljan njome. Međutim, nakon jednomjesečne stanke, u kojoj je ona radila za drugog, mnogo manje poznatog pisca, Kloster i ona naprasno su se rastali. Taj je događaj pokrenuo niz nesreća koje traju cijelo desetljeće. Zbog toga se Luciana, nakon deset godina, javlja tom manje poznatom piscu, kao jedinoj osobi koja bi joj mogla pomoći. Ona se, naime, boji da joj Kloster sustavno radi o glavi... Ova napeta priča, potraga je za istinom, isprva Lucianinom, a zatim Klosterovom...

Šest argentinskih drama / odabrao Roberto Aguirre ; prevela sa španjolskoga Nikolina Židek

Jedan od prevođenijih i popularnijhih autora u zadnje vrijeme je Jorge Bucay

Naravno, ne zaboravimo na Borgesa!