Ne zvuči romantično, ali i 2016. godine Knjižnica je bila precizan i dobro uhodan mehanizam.

Dolazak čak 11 000 svezaka knjiga i oko 1 100 komada građe na elektroničkom mediju na naše police morao je funkcionirati precizno i ritmično poput švicarskog sata - u jednom je trenu naslov neke knjige bio samo želja u dokumentu voditeljice nabave ne bi li u završnom činu postao knjiga na polici i katalogu vaše knjižnice. A tada počinje životna avantura svake knjige...

Lijepa književnost na prvom mjestu

Struktura nabavljene građe ovisila je naravno o smjernicama nabavne politike temeljene na našoj misiji središnje knjižnice za grada Rijeke i ulozi županijske matične narodne knjižnice za narodne i školske knjižnice Županije, ali i o nacionalnoj nakladničkoj produkciji. Svakako je zanimljivo spomenuti da značajnih, otprilike 15 % nabavke građe, čine darovi, pa su građani i ustanove darovali tijekom 2016. godine Knjižnici oko 1 700 svezaka građe različitog sadržaja. Nama je naročito zanimljiva darovana stara zavičajna građa, koje još uvijek ima u privatnim zbirkama naših sugrađana.

U strukturi nabavljene građe očekivano dominira lijepa književnost stranih i domaćih autora, a među stručnim knjigama ističu se knjige društvenih, primijenjenih znanosti te umjetničkih područja. Upada u oči simboličan broj knjiga s područja matematike i prirodnih znanosti, što ponajprije govori o skromnoj izdavačkoj produkciji knjiga tog područja. U knjižnicu se “ušuljalo” i 150 stripova smještenih mahom u Filodrammatici te Dječjem odjelu Stribor. Jesmo li vam dovoljno puta rekli koliko volimo strip?

No naš život ne počinje i ne završava s papirom - Knjižnica je nabavila oko 200 jedinica glazbene građe (uglavnom smještene u Ogranku Turnić i Zavičajnoj zbirci Knjižnice), više od 800 jedinica filmske građe (smještene u Ogranku Zamet, Drenova i Županijskom bibliobusu), značajan broj multimedije za djecu smještene u Dječjem odjelu Stribor i dječjim odjelima naših ogranaka.

Sve su ovo razlozi zbog kojih su naše police tako lijepo ispunjene te jedan od razloga zbog kojih postoji stalna potreba za novim kvadratima, odjelima, ograncima… A 2016. godina ostat će upamćena kao ona koja je donijela pomake i na tom planu.

Prvi mjeseci 2016. godine prošli su u ritmu priprema za otvaranje Ogranka Trsat - stizale su police, informatička oprema, knjige, namještao se prostor, rješavao vizualni identitet (...), a sve je naravno kulminiralo svečanim otvaranjem u travnju. Teško je opisati veličinu i važnost tog trenutka - godinama je cijeli istočni dio Rijeke bio bez ogranka, a na takve se pojave, nažalost, prebrzo naviknemo. Ogranak je punim plućima pak prodisao tijekom Mjeseca hrvatske knjige sredinom listopada kada je počeo s cjelodnevnim radom, a sve uz zabavu i nostalgična sjećanja na Omladinski klub Dva boda. Bilo je nadrealno slušati da je na mjestu današnje knjižnice bila prava disko oaza!

EPK (novi) ritam

Godina 2016. bila je za nas tranzicijska i po pitanju upravljanja Knjižnicom - javna ustanova u kulturi poput nas ne mijenja ravnatelja svaki dan te je i to jedan izrazito važan moment našeg razvoja. Poslije Gorane Tuškan, koja je bila ravnateljica od 2008. godine, za ravnatelja je izabran Niko Cvjetković, čija je dužnost počela s prvim danom lipnja. U Magazinu možete pročitati i razgovor s ravnateljem nastao s njegovim stupanjem na dužnost, iz kojeg je jasnija i vizija koja se implementira u rad vaše i naše knjižnice.

Nadamo se da će se u nekim budućim inventurama, npr. 2021. godine, današnje vrijeme gledati kao trenutak pozitivnih prijeloma, a razloge svakako treba tražiti u riječkom dobivanju projekta Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, koji se u našim rukama našao 24. ožujka. Riječ je o ogromnoj prilici za potpuno drugačije i bogatije oblikovanje našeg života, a dio je takvih procesa i Gradska knjižnica Rijeka - na rubovima projekta očekuje se nastanak nove i prve u povijesti središnje zgrade Knjižnice u kompleksu Benčić, a u njegovoj samoj srži Knjižnica je preko razvoja “flagshipa” Brickhouse/Ciglena kuća/Dječja kuća. Tri partnera (Art-kino, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka) stvaraju potpuno novi proizvod i oblike kulturnih, kreativnih i informacijskih usluga za djecu. Pitanje odgoja i obrazovanja ipak je jedno od središnjih civilizacijskih tema, a sada u njegov centar stavljamo kulturu.

Programi, programi, programi...

Na svakodnevnom programskom planu naša vijest godine svakako je program “Knjiga do knjige” s kojim smo započeli u veljači. Njegove nositeljice bile su upravo vaše knjižničarke koje su za vas birale najbolje, pred vas izlazile gotovo svake srijede i preporučivale niz naslova s područja publicistike, znanosti, književnosti, stripa… Svi koji lutaju knjižničnim policama dobro znaju koliko je teško izabrati nešto za čitanje, pa se nadamo da su druženja “Knjiga do knjige” bar malo pomogla. Program u toj formi ne bi bio moguć bez sve dinamičnijeg života naše Filodrammatice, koja je u kolovozu pak dočekala prvi rođendan! Obilježili smo ga i infografikom u koju i danas vrijedi zaviriti.

Održan je novi Tjedan dobre dječje knjige na krilima bajke i u svjetlu tri velike obljetnice: sto godina od prvog izdanja "Priča iz davnina", sto godina od rođenja omiljenog nam i genijalnog Roalda Dahla i sto pedeset godina od rođenja Beatrix Potter. Dječji je ritam pružala i Pssst...priča! koja je pak u formi obiteljske pričaonice dočekala deseti rođendan. Tako vrijednu priliku pratio je poseban program, a projekt je podržala i INA. Teško je i navesti sve tekstove o važnosti čitanja priča koje smo napisali, ali izdvajamo nekolicinu: Pssst... mala priča, priča od koje rastemo svi, Dajmo im da čitaju!, Kako i zašto nastaje Slikovnica: meditativan, radostan i iscjeljujuć trenutak...

Bila je i ovo godina satkana od gomile malih detalja od kojih je svaki nosio nešto novo - svi već znaju da je naš svakodnevni život ispleten druženjima čitateljskih klubova, radionicama, posebnim programima... Posjetili su nas tako Denis Delogu, Korina Juretić, Jadranka Orlić, Rosie Kugli, Rujana Jeger, Helena Sablić Tomić, Igor Duda, Miroslava Đušić Nedeljković, Doris Pandžić, Josip Luzer, Maja Klarić, Tomislav Birtić, Davor Grgurić, Radovan Tadej, Vlasta Sušanj Kapićeva, Rajka Jurdana Šepić, Robert Kurbaša, Lea Brezar, Tinta 910, Natali Nanić Volarić, Mori Ponsowy, Boba Đuderija… U Dječji odjel Stribor navratili su pak Margareta Peršić, Marsela Hajdinjak, Morea Baničević, Robert Frank, Corina Ana Penić, Haku&Argo&Tara, Dr. Pistacija Točkić, Rony Oren (čak iz Izraela!), Sally Altschuler (čak iz Danske!), Dubravko Mataković (čak iz Vinkovaca!).

Nismo se ni ove godine sramili izaći na ulicu - bez obzira je li u šetnju išao 3D printer ili smo provodili građane Rijekom na temelju kakve dobre knjige. O da, jedna od ovogodišnjih naših uspješnica okupila je poveću skupinu sljedbenika i provela je gradom u potrazi za pričom - kulTura - o njoj ćete još puno čuti. Zapamtite joj naziv.

Rekord i kiša

Ljeto je donijelo i vrlo važnu novost na planu života s katalogom i produživanjem posudbe knjiga. Zaživjela je dugo iščekivana mogućnost produživanja roka posudbe putem interneta, a ako se njome već niste počeli koristiti, prošećite do najbližeg odjela ili ogranka te zatražite svoj PIN s kojim će vam život s knjižnicom postati još malo ugodniji.

I ove smo se godine educirali i nastojali znanje dijeliti s kolegama, pa je naša knjižnica imala čast u suradnji s HKD-om organizirati EIFL-ovu edukaciju posvećenu javnom zagovaranju knjižnica. Održana su dva druženja knjižničara u Opatiji i Zagrebu, a na njima su se prvenstveno otkrivale zanimljive tajne marketinškog zanata koji najviše pomaže u procesu javnog zagovaranja. Vođeni dobrim glasom o našoj knjižnici u drugim sredinama kada su programi i inovativni projekti u pitanju, stigli su nam u goste i kolege iz slovenskih knjižnica i područja Podravine i Bilogore.

Kakva je snaga pozitivne komunikacijske poruke, saznali smo tijekom jeseni. Posebnim slovima u povijest GKR-a ostat će upisan 11. 11. 2016. -  povodom Dana hrvatskih knjižnica već ionako povoljna članarina snižena je na još povoljnijih 25 kuna, a odaziv je bio fenomenalan. Taj petak bio je jedan od najkišovitijih ove godine, a u Knjižnicu se učlanilo čak 1854 građana! Riječani baš znaju živjeti s kišom! Na kraju dana nismo bili pokisli, bio je to snažan vjetar u leđa našem boljem radu. Godišnja članarina u Gradskoj knjižnici Rijeka i inače je maksimalno povoljna i dostupna, iznosi samo 50 kuna te, naravno, svi sanjamo da do 2020. godine u knjižnicu učlanimo cijeli grad. :) I taj trenutak nam dočarava posebna infografika…

U prosincu je prvi rođendan dočekalo novo vozilo Gradskog bibliobusa, a kako i priliči, osvježili smo mu listu stajališta.

Najraspisanija knjižnica

Našlo se mjesta i za posebna priznanja - osvojena je tako vrijedna nagrada za najboljeg organizatora volontiranja, a ponovno je i jedan naš čovjek, dragi Franko Blažina, proglašen volonterom godine. Volontiranje društvu pruža one fine niti koje mu nedostaju i izrazito smo ponosni i zahvalni što je nesebično nastojanje i djelovanje prepoznato. Naša volonterska obitelj iz godine u godinu raste, ove je godine četrdesetak aktivnih volontera gradilo programsku svakodnevicu knjižnice, a više od brojki znači snaga kojom takva čvrsta zajednica jača sliku knjižnice u društvu.

Zadržavamo svoju ulogu raspisane knjižnice koja želi puno toga reći, a isto omogućiti i drugima - nemoguće je navesti sve kutove, teme, autore koji su se javljali na vašim ekranima, najbolje je da provjerite sami čitajući Magazin… Istaknut ćemo serijal Darka Macana “Strip u knjižnici”, aktivnost Miroslava Cmuka, koji je u nešto više od godinu dana suradnje napisao 100 tekstova te zgotovio “Zvučnu čitanku”, okupljali neke poznate ljude koji su zaglavili na Sejšelima ili u knjižnici zatrpanoj snijegom (prave masovne preporuke…), pokrenute su i neke nove serije tekstova poput “Kontura (pop)kulture”, “Kulturni faul”, “Magazin s kioska”, obavljene “Knjigopsije”… I Magazin je lagano izrastao u brend za sebe koji traži stalan razvoj i rad, a sve ne bismo li pronašli put do vašeg srca, pomogli razvoju čitateljskog života…

Prema novom danu...

Iako se od Aljaske do Meksika priča o neizvjesnoj budućnosti svijeta, nama se čini da nam je jasno što i dalje čini naš rad - kontinuirano nastojanje da do vas dolaze dobre knjige, znanje, priče, dokolica i provođenje slobodnog vremena koji uključuju čitanje, ali i kreativnost u cjelini. Puno je razvojnih fronti na kojima se nalazimo, ali jasno je da bez ostvarivanja projekta nove knjižnice u kompleksu Benčić teško možemo govoriti o pravom iskustvu moderne knjižnice u jednom suvremenom gradu. Neki drugi fragmenti trudit će se da ne izgubimo potpuno korak… Tako u nove prostore kreće razvoj mrežnog kataloga za koji je sve izvjesnije da će 2017. dočekati kvalitetniju inačicu za pretraživanje na mobilnim uređajima, što je segment razvoja tržišta koji bilježi najveći rast. U Ogranku Trsat zaživjet će American Corner Rijeka, koji će osim mjesta inspiracije postati i prostor dostupnosti tehnologija koje na svjetskoj razini pružaju neke od najuzbudljivijih razvojnih prilika. Intenzivirat će se aktivnosti na razvoju Dječje kuće i projekta EPK, pa se iz tog pravca može očekivati pokoje iznenađenje. Ostala iznenađenja upakirat ćemo u lijep omot i pričekati pravi trenutak ne bismo li vas iznenadili. :)

Ostaje nam samo reći da vam želimo ugodnu, uspješnu i načitanu novu godinu te da se nadamo da ćemo vam (p)ostati dobar prijatelj i suradnik na tom putu.

Navratite, ovdje smo… Ma svuda po gradu smo!

Vaša Gradska knjižnica Rijeka