Kad Hlapić probudi emocije...
Hlapićeva baština dovukla je u naš maleni Kreativni laboratorij mnoštvo posjetitelja koji su željeli vidjeti najstarije izdanje knjige koju se i danas s užitkom čita.
Tromjesečna potraga za najstarijim Hlapićem u gradu zaokružena je sinoć izložbom Hlapićeva baština, svečano otvorenom u u Kreativnom laboratoriju Dječjeg odjela Stribor.
Može li se boljim zamisliti početak Tjedna dobre dječje knjige 2013. od izložbe koja donosi pravu knjižnu poslasticu? „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ objavljene prvi put u Zagrebu 1913. godine Nakladom Hrvatskog pedagoško-književnoga zbora, ilustrirane rukom Naste Šenoa-Rojc, u obiteljskoj biblioteci Zoričić u Lovranu čekale su svoj trenutak slave dugih stotinu godina. A onda ih je jedna zaigrana i nedužna akcija naše Knjižnice probudila iz stoljetna sna. Na izložbu Hlapićeva baština došle su s punom pažnjom i na njoj zauzele središnje, počasno mjesto.
A knjigu je, u lipnju 1913., mjesecu i godini prvog izdanja, kao nagradu za uspješno školovanje na dar primio Mladen Zoričić, tada učenik 4. razreda Kraljevske učiteljske škole i vježbaonice u Zagrebu. Njegov sin, Marko Zoričić čuvao je to knjiž(ev)no obiteljsko blago i s radošću ga priložio našoj izložbi.
Na otvorenju izložbe u nevelikom, ali atmosferičnom prostoru našeg Kreativnog laboratorija okupilo se pedesetak ljubitelja knjige, dobrim dijelom graditelja ove male ali vrijedne izložbe, ali i stalnih, vjernih pratitelja naših „laboratorijskih“ izložaba, putovanja kroz vrijeme. Jer i ovu smo, poput nekih uspjelih, ranijih izložbica priredili zajedničkim snagama s našim sugrađanima, ljudima koji poput nas cijene dobru knjigu i čuvaju je u svojim kućnim bibliotekama.
Uvod u otvorenje izložbe kratkim prikazom tog kultnog dječjeg romana dala je Corinna Jerkin, članica Hrvatskog udruženja istraživača dječje književnosti. Vrativši se s konferencije netom održane u čast stotoj obljetnici prvog izdanja „Hlapića“ u Slavonskom Brodu pod nazivom „Od čudnovatog do čudesnog“, puna utisaka i novih saznanja, podijelila je s nama razne zanimljivosti vezane uz nastajanje i razvoj prvog hrvatskog dječjeg pustolovnog romana.
Posebnu vrijednost otvorenju izložbe pridala je prisutnost izravnog potomka naše velike književnice – praunuka Ivane Brlić–Mažuranić, vlasnica Spomeničke knjižnice i zbirke Mažuranić–Brlić–Ružić, gospođa Matilda Ružić predstavila je posebni kutak izložbe – kutak raznolikih prijevoda kojima je Hlapić obišao svijet.
Naš već nezaobilazni partner u organizacijih ovih nostalgičnih izložaba, Antikvarijat Mali neboder, također je i ovaj put zauzeo posebno mjesto vrlo rijetkim i dragocijenim izdanjima, a vlasnik Antikvarijata, Tomo Vučinić s pozicije pravog znalca rijetkih knjiga, s antikvarnim poštovanjem ukazao je na vrijednost prvog izdana knjige i činjenicu da smo počašćeni njenim otkrićem na našem području.
Na izložbi se uz pedesetak primjeraka knjiga može pronaći i „najbrži Hlapić u gradu“ (knjiga koja je prva pristigla ovom akcijom), knjiga koja je zabilježila vesele trenutke čitanja preživjevši tri preimenovanja škole (OŠ Krnjevo / Veljko Vlahović / Eugen Kumičić) a zadržavši same pozitivne zapise djece do dana današnjega, prekrasni Hlapić na retoromanskom pristigao iz najudaljenije točke – iz Zagreba, odakle je na otvorenje stigla i njegova dosadašnja vlasnica koja je knjigu darovala u dobre ruke – našoj Knjižnici – gospođa Višnja Jurak te niz ostalih izdanja koja odišu nekim drugim vremenom, govore posvetama, pozitivnim osvrtima. Osim knjiga, tu su i zvučni Hlapići – priče na audio-kasetama i CD-ima, a posebno mjesto zauzima uramljena crno-bijela fotografija s dječje predstave „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ odigrane u riječkom Pionirskom domu sada već davne 1974. godine.
Ova mala ali vrijedna izložba s dušom može se pogledati do kraja Tjedna dobre dječje knjige, do subote 27. travnja.