Arheolog, bibliograf, bibliotekar... Diplomirao je arheologiju u Zagrebu, doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj, bio ravnatelj knjižnice HAZU. Predavao je na na Filozofskom fakultetu u Prištini te više od deset godina na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Glavni je urednik  drugog sveska Hrvatskoga biografskog leksikona. Član je Akademije nauka i umjetnosti Kosova. Glavna djela prof. Stipčevića iz područja arhelogije i etnografije su: Ilirska umjetnost , Iliri, Iliri- povijest, život, kultura,  Bibliografija antičke arheologije u Jugoslaviji,  Kultni simboli kod Ilira, Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa.

IMG_3436 (1)

Ostavio nam je u nasljeđe i temeljne knjige hrvatskog knjižničarstva i bibliologije: Povijest knjige, Cenzura u knjižnicama,  O savršenom cenzoru, Sudbina knjige, Socijalna povijest knjige u Hrvata. Djela su proteklih desetljeća imala veliki utjecaj u hrvatskoj kulturi. Pamtit ćemo ga kao blagog, dobronamjernog i duhovitog čovjeka i vrsnog znalca u svakoj od uloga u kojima se je nalazio, kao profesor, rezenzent, mentor... Kao knjižničari ponosni smo što je bio jedan od nas i što ćemo u svojim knjižnicama čuvati njegova djela za buduće generacije. 

Fotografije: Naslovna fotografija: prof. Stipčević govori na obilježavanju obljetnica Gradske knjižnice Rijeka, Rijeka, Mramorna dvorana u PPMHP, 14. studenoga 2000. , Fotografija u članku: prof. Stipčević na predstavljanju knjige Josipa Stipanova "Knjižnice i društvo", Rijeka, Narodna čitaonica, 27. siječnja 2010.