Zavičajna srijeda u veljači dovodi dobro nam znanog autora, poznatog istraživača povijesti čabarskoga kraja i domaćih govora. Slavko Malnar tiho, vrijedno i ustrajno radi na očuvanju baštine, svog materinjeg jezika, uspomena na život kakav je bio nekada, na običaje i osobitosti svoga kraja i govora. I iza sebe ostavlja vrijednu zavičajnu zbirku knjiga, za pokoljenja koja dolaze.

Iz pera recenzenata knjige:

„Najnovija knjiga Slavka Malnara o životu u naseljima najviših predjela čabarskog kraja, zanimljiv je prikaz načina života u tom manje rodnom ili najmanje rodnom predjelu pograničnog područja Hrvatske. Autor je zadnjih godina napisao i izdao zavidan broj vrijednih knjiga s temama iz kraja u kojem živi od samog rođenja. U njima na dokumentaran način otkriva nezapisane činjenice iz lokalne povijesti, govora, rasprostranjenosti prezimena i podrijetla domaćeg stanovništva. U zadnjih sto godina činjenice na ovim rubnim područjima nisu se uklapale u nacionalne interpretacije povijesti i etnologije  jedne i druge države pa su često prešućivane ili previše uopćavane. 

Uspomene na svijet koji polagano ali ustrajno nestaje ispred naših očiju i gubi stoljećima izgrađivan identitet. 

Ni u dosadašnjim knjigama nije skrivao osobne poglede i razmišljanja stečena   ustrajnim i marljivim radom na detaljnom istraživanju i dokumentiranju svojih tvrdnji, kao i dokaza dobivenih na druge načine.“

Marko Smole, mag., voditelj Etnološke zbirke »Palčava šiša« Plešce        

                         

„U knjizi radnog naslova Život u jednom naselju (u čabarskom kraju) Slavko Malnar opisuje materijalnu, gospodarsku i duhovnu kulturu sela na području Čabra: tipičnu seosku kuću s opremom i pomoćne objekte, njihove dijelove i funkcije, poslove na seoskom imanju: priprema i dobava prostirke za stoku, gnojenje, oranje, okopavanje i čišćenje korova,  nagrtanje i vađenje krumpira, čišćenje sjenokoša, košnju i sušenje sijena, žetvu i vršidbu, uzgoj goveda, konja, ovaca i peradi, ispašu; opisana su seoska kola, voćke, pa stambene prilike, život, rad i alat šumskih radnika, prikazan je povijesni pregled područnog rudarstva od sredine 17. stoljeća dalje, razvoj pilanarstva, popisani su obrtnički poslovi kovača, mlinara, tesara, postolara, pintara (bačvara), stolara, krojača i krojačice, remenara itd., navedeni su njihovi alati, radni materijal, postupci i proizvodi, opisani su poslovi seoskih žena, nadničarki i prelja, djelomično je opisana prehrana seljačke obitelji, nadničarki, kosaca, šumskih radnika. Opisane su pastirske igre i plesne zabave, popisani su praznički običaji tijekom godine i životnog ciklusa od ženidbe, rođenja do smrti, narodno liječenje i lijekovi, vremenske prognoze, vještice i priče o mitskim stvorenjima, o Petru Klepcu, hodočasničke crkve i hodočašća kao i lokalne molitve.

Malnarova enciklopedijska etnologija čabarskog kraja sadrži dugačak niz stručnih termina koji će poslužiti i dijalektolozima: jezba, kamra, štibelc,  glajd, lisnek, trahtar, kapič, kebu, senin kaš, težakina, žernada, slagati njivu, razvrgnuti njivu, klepinek, kolerabnik, speščaj, pajsati, brinkati, kasiuo, predjužnek, južna, mala južna, žerd, opasica, krošnje, pajšteba, brus kitne, sura, oplen, vagir, furajtar itd. itd. Česti tehnološki podaci posebno su bogati u vezi s drvom.

Knjiga Slavka Malnara dokazuje veliko poznavanje kulture, rada i života ljudi na čabarskom području, posebno u proteklom stoljeću, napisana je sistematski, iscrpno, sažeto i pregledno, često s posebnim pripovjedačkim darom, a povrh svega ima i 152 dokumentarne fotografije.

Svakako značajno djelo kako za hrvatsku tako i za slovensku etnografiju.“

Jakob Műller, jezikoslovac i publicist, profesor slovenskoga i hrvatskoga jezika i književnosti     

      

Knjiga Življenje v preteklosti / Život u prošlosti pisana je na hrvatskom i na slovenskom jeziku, objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čabru, uz potporu Ureda Vlade Republike Slovenije.

Zavičajne goranske srijede organiziramo u suradnji s Društvom Gorana Rijeka, a u suorganizaciji ovog programa pridružuje se Ogranak Matice hrvatske u Čabru.