Naši zeleni knjižničari, u čitaonički prostor Središnjeg odjela u Palači Modello, već su uklopili čajnu gredicu (pričicu provjeri ovdje), dapače proširili je i na mali vertikalni vrt, dokazujući da je moguće i u centru Rijeke, na asfaltu, dapače u jednoj od prometnijih ulica, uzgajati korisno bilje, inspirirajući tako i korisnike da se i sami okušaju u urbanom uzgoju u zatvorenim prostorima.

Hidroponska stanica, koju ćemo ovdje predstaviti, sljedeći je maleni korak u sustavnom ozelenjavanju naše knjižnice.

Što je hidroponska stanica?

Iako ovaj način uzgoja postoji još od babilonskih vrtova u kojima su se biljke uzgajale na površini vode, moderni koncept hidroponskog uzgoja realiziran je na američkom sveučilištu Berkeley 1930. godine. Hidroponija se danas sve češće u znanstvenim i stručnim govorima koristi kao sinonim za budućnost proizvodnje hrane. Naime, upravo takvu tehnologiju u svom stakleniku koriste astronauti Međunarodne svemirske postaje još od 2002. godine. (Poučni video o uzgoju salate u Međunarodnoj svemirskoj stranici možete pogledati ovdje.)

Hidroponija je posebno razvijena u bogatim zemljama sa sušnim i pustinjskim predjelima poput Ujedinjenih Arapskih Emirata ili u onima u kojima su klimatski uvjeti često nepovoljni ili ekstremni poput Australije, Engleske, Afrike i dijelova SAD-a. London i Pariz primjerice imaju svoje podzemne hidroponske vrtove u vojnim tunelima iz Drugog svjetskog rata i napuštenim podzemnim garažama (Growing Underground i La Caverne). U Barceloni se pak pokreće ideja plutajućih morskih hidroponskih vrtova (Forward Thinking Architecture), a hidroponija pomaže ljudima uzgojiti visokonutritivnu hranu čak i na istraživačkim stanicama na Arktiku i Antarktici.

IMG-d17e9dd94bb97f67833045e01e093c30-V

Dobre domaće priče

No, nisu samo druge države razvile svoje sustave za uzgoj u vodi, učinila je to i Hrvatska. Dapače, događa se to djelomično baš u Rijeci. Neke od, globalno gledajući, najnovijih ideja na tom polju razvio je startup mladog Ante Tonija Debelića imena GrowCity. Radi se o sustavu za uzgoj hrane unutar prenamijenjenih brodskih kontejnera koji su potpuno mobilni i omogućavaju uzgoj hrane neovisno o geografskoj lokaciji i klimi. Zahvaljujući tehnologiji i hidroponskom principu uzgoja, takav sustav rješava puno problema s kojima se susreće moderna poljoprivreda.

Uz riječki GrowCity i zagrebačka ekipa iz tvrtke Vesela Motika razvila je hidroponsku tehnologiju uz koju se povrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom sa zapanjujućim rezultatima, naime na tri police u tri tjedna dobili su 70 punih vreća mlade salate. Uz opremu i aplikaciju sami rade i supstrate koji su organski, a pogodni su i za zelene krovove. U Hrvatskoj nekoliko velikih poljoprivrednih tvrtki, mahom u Slavoniji, svoje poslovanje već dobrim dijelom temelji na takvom načinu uzgoja povrća i voća tako da hidroponiju možemo nazvati i tehnologijom budućnosti koja nas je već sustigla.

Za pravim pak, futurističkim vrtlarstvom u Hrvatskoj postoji nemali interes, njime se predano bave mladi istraživači sa FER-a u sklopu projekta Specularium za koji su od hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) dobili dva milijuna kuna. Kada završe, robotski sustav s tri grupe robota brinut će se o biljkama samostalno i, kažu, jednako dobro kao što bi to činio agronom.

Predavanje o hidroponskoj tehnologiji u četvrtak 27. 2. u našem Zelenom kutku (Središnji odjel Palača Modello) održat će upravo Sergej Lugović iz tvrtke Vesela Motika. Prijave za sudjelovanje primaju se na mail zeleni.kutak@gkri.hr.

Dakako, takav način uzgoja ne može nadmašiti ekološku proizvodnju u tlu koja je neusporediva i zbog svojih intrinzičnih vrijednosti, no ono što je najpozitivnija strana hidroponije jest to što omogućuje uzgoj biljaka u urbanim sredinama i u uvjetima u kojima to inače ne bi bilo moguće osiguravajući tako izvor kvalitetne prehrane i u slučajevima zagađenja, drastičnih klimatskih promjena i smanjene opskrbe resursima.

Naime, potrošnja vode u takvim sustavima smanjuje se na samo 5% one uobičajene, a ciklus uzgoja biljaka mnogo je kraći u odnosu na klasičnu proizvodnju u tlu. Ne trebaju se niti koristiti zaštitna sredstva jer biljke ne dolaze u dodir sa štetnicima i bolestima, što na kraju znači da se i manje zagađuje.

Osobito kultivacijom u kompaktnim, kućnim hidroponskim stanicama pruža se i prva konkretna mogućnost da stanovnici gradova sami budu odgovorni za svoju prehranu i njenu kvalitetu. Mnoge se tehnološke tvrtke danas intenzivno bave proizvodnjom i plasiranjem upravo takvih stanica, čineći svima dostupnim, uz sam proizvod, i pravo na jednak pristup tehnologiji, a naposljetku i hrani.

Savršen kompaktni hidroponski uređaj za našu knjižnicu i ograničene prostorne kapacitete pronašli smo, gdje drugdje, u IKEA-i. Komplet VAXER sadrži sve potrebno za održavanje hidroponskog vrta u zatvorenom prostoru. Uz hidroponsku stanicu dolazi i inkubator za klijanje, a polaganjem medija za klijanje natopljenog vodom i sjemenja u inkubator počinje hidroponski proces uzgoja. U sljedeća 2 tjedna sjeme bi trebalo proklijati i tada se izdanak presađuje u hidroponsku stanicu sa stalnom rasvjetom, u posudice sa supstratom pijeska. Ispod posudica za biljke nalazi se pladanj za vodu koju treba periodično provjeravati. Medij, supstrat i hranjivi pripravak su sadržani u VAXER kompletu, jedino što treba zasebno nabaviti je sjeme, a mi smo za početak odabrali ekološko sjeme kamilice, šumske jagode i metvice.

Pozivamo vas da pratite naše uzbudljivo putovanje kroz prvi pokušaj hidroponskog uzgoja u knjižnici i da sudjelujete na tematskim predavanjima. Mi smo kao uvijek tu da vam približimo nove informacije, tehnologije i pristupe vezane za kvalitetan i održiv život, knjigom, ali i ostalim izvorima znanja i iskustva.

Sljedeći korak… Proces sadnje u inkubator za klijanje. Uskoro...

IMG-f004a4ee450b62c04aab4988d234953b-V