U ponedjeljak 28. 10. u 12 sati u Gradskoj vijećnici bit će održana svečana dodjela ovogodišnje Književne nagrade Drago Gervais - Branimiru Dropuljiću za rukopis Kosine te  Mariji Trinajstić za knjigu Cimbuja.

Povjerenstvo u sastavu Aleksandar Mijatović, Ivica Prtenjača, Vlado Simcich, Milorad Stojević i Darija Žilić primilo je 14. lipnja 2019. godine 60 rukopisa u konkurenciji za nagradu za najbolje neobjavljeno književno djelo te 7 prijedloga tiskanih knjiga za nagradu za najbolje objavljeno književno djelo na nekome od idioma čakavskog narječja, objavljeno u protekle dvije godine (2017. i 2018.).

U posebnoj atraktivnoj i cijenjenoj kategoriji izbora najboljeg neobjavljenog rukopisa, a izbor kojeg se odvija bez poznavanja imena autora, pobjednik je zbirka pjesama pod naslovom Kosine, aotvaranjem koverte sa šifrom utvrđeno je da je autor nagrađenog rukopisa Branimir Dropuljić iz Zagreba.

U prosudbenom postupku Povjerenstvo se rukovodilo kriterijima utvrđenim u postupcima u ciklusima nagrade 2015. i 2017. godine. Prvi je kriterij književni. Odnosi se na specifične poetičke i estetičke zakonitosti oblikovanja književnog izričaja. U sklopu prvog kriterija uzimali su se u obzir formalni i sadržajni elementi proze (motiv, fabula, siže, tema, ideja, zaplet) i poezije (metar, ritam, stih, motiv, asocijativni sklopovi, figure). Drugi je kriterij izvanknjiževni. Odnosi se na recepciju rukopisa, raspon čitateljske publike kojoj bi djelo bilo upućeno i namijenjeno, potvrđivanje i učvršćivanje renomea nagrade Drago Gervais, snaženje njezinog nacionalnog utjecaja i odgovor nagrade na aktualna društvena kretanja. U završnom koraku prosuđivanja u odnos se dovode ta dva kriterija, uz puno uvažavanje specifičnih zakonitosti književnog i izvanknjiževnog polja.

U tom kontekstu rukopis Kosine upravo razbija predrasudu o komornosti i klaustrificiranosti poezije koja se suzdržava od svakoga angažmana, otupljujući autokontekstualizacijom svoju kritičku oštricu. Time bi se zanemarilo da lirski iskazi nemaju ulogu stvaranja fikcionalne stvarnosti, već upućuju na samu aktualnost, potičući njezino drugačije viđenje i razumijevanje.

U kategoriji najboljeg objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja hrvatskoga jezika dobitnik je zbirka pjesama Marije Trinajstić Cimbuja, Viškovo: Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov“, 2018.

Cimbuja je pjesnička zbirka opatijske pjesnikinje Marije Trinajstić (1944). Zbirka je opremljena predgovorom Jasne Gržinić i bio-bibliografskom bilješkom o autorici. Zbirka je podijeljena na  cikluse nejednake duljine: „Kamik cvate“, „Nemoj mi zamerit“, „Na križišću“, „Jubavni senjali“, „Lungomare“, „Zviri i piri“. Dio pjesama je akcentuiran. Pjesme su u vezanom i slobodnom stihu, a različita metrička, ritmička versifikacijska rješenja upućuju na gipkost, elastičnost ovog čakavskog podsustava govora. Evokacijom širokog spektra duševnih stanja, ambijenta, ugođaja, razvojem smjele metaforike, tvorbom asocijativnih nizova, autorica istražuje značenjske i stilske mogućnosti liburnijske čakavštine. Zvukovno-značenjski razglobljeni ili iščašeni sklop gradi se iz neusklađene istovremenosti zvukovnih bliskosti i značenjskih suprotnosti.