Druga polovica listopada i prva polovica studenog prema tradiciji osigurani su za hrvatske knjige. To je vrijeme u kojem skrećemo pažnju na domaće stvaralaštvo, autore, izdavače, čitatelje… 

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige na nacionalnoj razini posvećen je mladima jer je upravo 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Temom se želi skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih – mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost – te istaknuti kako knjižnica odnosno knjiga mogu pomoći. 

Naš program je mladošću i svježim temama obilježen od glave od pete - provodimo istraživanje i pilot aktivnosti našeg prvog odjela za mlade pa ćemo spajati videoigre, glazbu i knjige, predstaviti prvi roman sjajne mlade autorice Dore Šustić, u kontekstu otpornosti učiti o stanovanju i novim prilikama, imati u gostima dva književna rezidenta koji se bave temama mladosti… 

Naravno, ali to nije sve - jedinstvena radionica digitalnog čitanja za treću životu dob, književni susret u Brodokomercu, znanost u postpandemijsko doba, poezija otpora (...) samo su još neki od začina koji će vam znatno obogatiti sljedećih mjesec dana uz sve one knjige koje ćete posuditi u Gradskoj knjižnici Rijeka.    

Knjige i videoigre: Vid Barić i Igor Belan 

hibridni književno-gaming susret za mlade 

lokacija: kompleks “Benčić (Dječja kuća) 

vrijeme: ponedjeljak 17.10. u 18 sati 

Mjesec hrvatske knjige otvaramo spajanjem - nespojivog! Ili?! Igre imaju priče, dobre knjige imaju priču, igre nude estetski doživljaj, knjige nude estetski doživljaj… A opet, često ljudi koji puno igraju ne vole knjige ili pak oni koji puno čitaju ne cijene igre. Te svjetove na ovom susretu nećemo pomiriti, ali ćemo kroz razgovor dva zanimljiva znalca, svakog u svojem području, shvatiti bolje što je tajna… Pisanja, igranja, čitanja, čega god. 

Projekt “Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?,  poligon za istraživanje potreba i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade" usmjeren je na osnaživanje čitalačke kulture i publike mladih na riječkom i širem regionalnom području. Kao što je poznato u kompleksu "Benčić" nastaje naša nova knjižnica, a koja bi trebala izaći izvan uobičajenih okvira, među ostalim imati razvijen i specifičniji odjel za mlade.  

Treća dob čitanja

radionica digitalnih čitateljskih vještina za umirovljenike

lokacija: kompleks “Benčić” (Dječja kuća)

vrijeme 17. 10. - 21. 10. od 8 sati

U svijetu nevjerojatno velikih promjena i dinamike razvoja tehnologija nije lako ni kada imaš 20, a kamo li 70 godina. Ova radionica neće riješiti sve te probleme, ali će grupi građana treće životne dobi pomoći u stjecanju praktičnih i korisnih vještina. Kako ostati u komunikaciji s prijateljima iz srednje i unucima/djecom u Irskoj? Na kojem e-čitaču je najbolje čitati e-knjige? Kako plivati kroz svijet političkih i društvenih dezinformacija, da ne kažemo laži? Kako održati čitateljsku zajednicu između online svijeta i stvarnosti? Koje digitalne alate koristiti za pisanje misli, osvrta, ideja...? Sve su ovo vrlo važne vještine, potrebne za osobno funkcioniranje, ali i međugeneracijsku solidarnost i razumijevanje: s unucima, mlađim članovima društva, vlastitom djecom. Upravo je digitalni jaz jedan od većih izazova stvaranja društvene kohezije s utjecajem na kulturu, politiku, demokraciju, psihološko zdravlje… 

Prijave se primaju osobno ili telefonski u Središnjim odjelima Palača Modello i Filodrammatica. Sudjelovanje je za zainteresirane besplatno!

Gradska knjižnica Rijeka provodi Erasmus+ projekt (KA204) koji stavlja naglasak na suradnju i strateško partnerstvo između država članica Europske unije na polju obrazovanja odraslih osoba. Riječ je o programu olakšavanja, poticanja i ponovnog osmišljavanja načina čitanja za osobe treće životne dobi u 21. stoljeću. Glavni cilj ovog projekta je povećanje dostupnosti novih komunikacijskih tehnologija za starije osobe i razviti kulturu čitanja kod građana starijih od 60 godina. Također je važno u ovom kontekstu razvijati kompetencije za edukatore i knjižničare koji rade sa starijim osobama kako bi prilagodili svoj rad potrebama polaznika ovog programa. Ovaj transnacionalni projekt provodi se u suorganizaciji više dionika u obliku strateškog partnerstva i to s Ustanovom za obrazovanje odraslih Dante iz Rijeke, te europskim partnerima iz Češke (GLAFKA), Bugarske (SDRUZHENIE YUNI PARTNERS), Latvije (ARTSMART) te Italije (Unione della Romagna Faentina). Provođenje projekta započeto je u rujnu 2020. godine, a trajat će 2 godine. Projekt je sufinanciran sredstvima programa Europske unije Erasmus+ u iznosu od 187.066,00 €.

Autostoperi s knjigama: Tomica i Lucy u gostima

putopisno predavanje 

lokacija: Ogranak Trsat  

vrijeme 19. 10. u 18 sati 

Tomislav Kristić u nastavku na njegovu prvu putopisnu knjigu “Putovanje u Međuzemlje” opisuje drugi dio četverogodišnjeg putovanja po svijetu, a priča je bazirana u zemljama Jugoistične Azije i Australije.

U njoj možete pročitati kako je: živio u Vijetnamu i radio kao učitelj engleskog jezika, motorom preputovao cijeli Vijetnam,  živio s monasima u Laosu, posjetio famozni “ping-pong show” u Tajlandu i u detalje opisao isti performans, boravio na Baliju i prisustvovao lokalnoj spiritualnoj ceremoniji, popeo se na tri vulkana u Indoneziji, kaučsurfao u slumu u Manili, u glavnom gradu Filipina, posjetio Istočni Timor gdje je boravio s lokalnim stanovništvom, radio na farmi borovnica u Australiji, prestopirao uzduž cijele Australije (od zapada do istoka kontinenta), planinario po Tasmaniji, zaručio se … i još mnogo toga.

Linit dizajn u gostima: Živi priču "Izgubljeni mrav"

predstavljanje kompleta za integrativno multisenzorno doživljavanje priče

lokacija: Dječja kuća  

vrijeme: 19. 10. u 18 sati 

Linit dizajn poznata je riječka mala tvornica jedinstvenih edukativnih igračaka, a sada nam donose komplet Živi priču "Izgubljeni mrav" autorica Željka Josipović Nemec, Michaela Barišić, Iva Tucić.  Radi se o slikovnici, karticama za senzorno doživljavanje priče i interaktivnim drvenim pločama za produbljivanje pročitanog sadržaja kroz igru i stvaranje vlastite priče.

Sve je nastalo u cilju osmišljavanja kompleta koji će sadržavati slikovnicu i igračku kroz koju će dijete nakon pročitanog sadržaja moći produbiti svoj doživljaj i nastaviti ga igrajući se igračkom, a pritom razvijati svoje sposobnosti, usvajati nova znanja i vještine. Posebno je to što igračka ima sve iste ilustracije koje se provlače kroz slikovnicu.

Otporna knjižnica, otporna zajednica: Anđa Marić i “Moja revolucija u 365 dana”

predstavljanje knjige 

lokacija: Ogranak Trsat

vrijeme 20.10. u 18 sati 

Teške bolesti mogu nas pogoditi vrlo mlade, a nositi se s njima obično je teška borba neizvjesnog ishoda. To dobro zna Anđa Marić kada kaže: “Nakon dugo godina odlučila sam napokon izaći iz svog autoimunog ormara u kojem sam se skrivala od života, jer me je bilo sram što sam slaba i trebam pomoć…

Odlučila sam se u svom životu pojaviti svakoga dana bez obzira na to kako se osjećala. Odlučila sam živjeti i pričati svoju novu priču o pobjedi i uspjehu koji sam sanjala. I kad nitko nije vjerovao u mene, ja sam vjerovala i u sebe i u svoj put. To moje putovanje i predanost rezultirali su ozbiljnom promjenom, revolucijom i osobnom evolucijom – postala sam žena kakva sam oduvijek htjela biti: dosljedna, predana, neslomljiva i ranjiva. Kao breskva – mekana iznutra, a čvrsta izvana. Počela sam vjerovati u to da je spasitelj kojeg tražim - žena u mom ogledalu. Hodala sam vatrenim poljima Mordora i preživjela. Sada stojim na drugoj strani i mogu podijeliti svoje iskustvo. Nije bilo lako, neću lagati, ali moguće je.”

Anđa Marić (Zagreb, 1976.) hrvatska je glazbenica, spisateljica i motivatorica, nekadašnja manekenka i televizijska voditeljica. U javnosti i u medijima prvi je puta prepoznata 1998., kao druga pratilja Miss Hrvatske. Iste je godine s bratom Jeronimom osnovala rock grupu Flare, s kojom je 2000. objavila album Srebrni i s kojom je 2001. nagrađena Porinom za najboljeg novog izvođača. Kasnije je s DJ Umekom surađivala na projektima elektroničke glazbe te na vlastitom projektu Kisha. Godine 2009. okušala se kao voditeljica u pjevačkom reality showu RTL-a Hrvatska traži zvijezdu. Objavila je dva romana za djecu Tajna zmajskog mosta i Afra, oba 2014. Od 2021. vodi svoj vlog i videokanal Mala škola za veliki život te Anđa Marić TV: Novo poglavlje kao lifecoacherica i motivatorica. Godinama se bori s progresivnom multiplom sklerozom. Majka je sina Gašpera. Namjerava prohodati Kineskim zidom. 

Rezidentica u gostima: Mirta Maslać

autorski susret s gošćom književne rezidencije “Kamov”

lokacija: Središnji odjel Filodrammatica

vrijeme: 25. 10. u 18 sati 

Kao Gradska knjižnica Rijeka imamo i jedinstveno zadovoljstvo provođenja rezidencijalnog programa i to kroz javni poziv koji raspisujemo autorima, a ovogodišnji izbor podvukli smo temom mladih.

Prva gošća koja će stvarati u Rijeci je Mirta Maslać. Mirta Maslać rođena je u Zagrebu 1993. gdje je završila osnovnu školu te maturirala u Sedmoj gimnaziji. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost 2020. godine. Fakultetsko obrazovanje razvilo je njen interes za pisanje i književnu teoriju, osobito za  feminizam, queer teoriju, psihoanalizu i lijevu misao. Njeni se znanstveni radovi temelje na jezičnoj analizi: na portalu Stilistika.org 2018. godine objavila članak o promjeni odnosa hrvatskih rječnika prema ideologemima od socijalizma do tranzicije, a njen je interdisciplinarni diplomski rad o govoru drag queens objavljen u časopisu Centra za ženske studije Treća (br. 22, 2020).

Njen je prvi roman Junak ili čudovište izašao 2018. godine u Zagrebu u nakladi Durieuxa uz generalno pozitivne kritike. Roman se bavi psihičkom bolešću adolescentice u psihijatrijskoj bolnici kroz prizmu popularne kulture i humora ispod kojeg probija očaj. U stvaralačkoj pauzi fokusirala se na završetak studija, no nakon toga prebacila se se na kraću formu te osvojila četvrto mjesto na natječaju za kratku priču Nastavi priču (2021) te treće mjesto na natječaju Festivala europske kratke priče (2022).

Književna rezidencija „Kamov“ se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske krouz sustav javnih potreba u kulturi. 

Glazba i čitanje: Decibeli za knjige 

radionica izrade soundtracka & jinglea budućeg odjela za mlade 

lokacija: kompleks “Benčić” (Dječja kuća) 

vrijeme: 26.10. u 18 sati 

Uz dobru knjigu često ide i dobra glazba. Na još jednom susretu “pilota” Odjela za mlade spajamo šire stvaralaštvo i knjige, ovoga puta to je glazba. S probranom ekipom radit ćemo i pravi soundtrack materijal, ulazeći u čari stvaralaštva. 

Projekt “Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?,  poligon za istraživanje potreba i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade" usmjeren je na osnaživanje čitalačke kulture i publike mladih na riječkom i širem regionalnom području. Kao što je poznato u kompleksu "Benčić" nastaje naša nova knjižnica, a koja bi trebala izaći izvan uobičajenih okvira, među ostalim imati razvijen i specifičniji odjel za mlade.  

Čitateljski klub ONE + Kristian Novak

susret čitateljskog kluba s autorom 

lokacija: Narodna čitaonica

vrijeme: 27. 10. u 18

Neposredni čitateljski susreti s autorima jedan su od uzbudljivijih momenata književnog života. Kristian Novak stiže tako u jedan od uporišnih čitateljskih klubova “One” Gradske knjižnice Rijeka. Nekoć državni reprezentativac u judu, danas profesor na germanistici, Kristian Novak u književnim je krugovima postao poznat nakon romana Črna mati zemla (Algoritam, 2013.) Manje je poznato da Črna mati zemla nije autorov prvi roman - ta je čast pripala “mladenačkom” djelu Obješeni (Insula, 2005.), za koje autor kaže da ga je pisao pune četiri godine, te “ponekad treba raditi na nečemu unatoč tome što se možda čini da nema baš nikakvoga smisla.”

Usporedno s radom na polju stručnih publikacija, gdje je također aktivan i zapažen, pisao je i pisao, inspiraciju nalazio u suvremenoj književnosti i uspomenama na odrastanje u Međimurju, te pomalo dogurao do drugog romana, koji će ga dovesti do slave (i određene zloglasnosti) u domaćim literarnim krugovima. Za Črnu mati zemlu kaže da dobar dio uspjeha u pisanju duguje većem broju svojih prijatelja, uključujući jednog koji je “Pročitao i umjesto komentara pribio uokvirenu prvu stranicu mog teksta na zid u svojoj dnevnoj sobi. Pa kako da onda čovjek ne dovrši roman?!” Sve ostalo je povijest. No, Novakov treći roman, Ciganin, ali najljepši (OceanMore, 2016.) knjiga je koja ga je zapravo dovela pod sva svjetla reflektora, na popise bestselsera i duge popise čekanja u Gradskoj knjižnici Rijeka, kao i brojnim drugim knjižnicama diljem zemlje. Roman, koji problematizira pitanje “Drugog”, pitanje izopćenosti iz kulture u kojoj smo rođeni i neprihvaćanja u kulturi u kojoj živimo, migracije i suvremeno društvo, te se dio radnje ponovno vrti oko autorovog rodnog Međimurja.

OK knjižnica, OK zajednica: Saša Ceci u gostima 

predavanje o znanosti u postpandemijsko doba

lokacija: Ogranak Trsat

vrijeme 28. 10. u 18 sati 

Čestični fizičar i viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković, jedan je od glavnih hrvatskih promotora znanosti. Osim vođenja znanstveno-popularnog bloga Blesimetar iz kojeg su nastale i tri istoimene knjige, jedan je od osnivača zagrebačkih Skeptika u pubu te dio voditeljskog četverca znanstvene emisije “Treći element” na Hrvatskoj televiziji. Ceci je posebno bio aktivan tijekom pandemije kada su mnoge znanstvene postavke bile pod velikim pritiskom, te još uvijek, pa kako se sa svime time nose njegove discipline reći će nam na ovom susretu.  

Roman prvijenac: “Psi” Dore Šustić 

predstavljanje pobjedničkog romana Književne nagrade Drago Gervais

Središnji odjel Filodrammatica 

vrijeme 2.11.u 18 sati 

Imamo “Pse”! Mlada autorica Dora Šustić napisala je sjajan roman, a to je srećom prepoznala i prosudbena komisija Književne nagrade Drage Gervas te ga sada zahvaljujući toj nagradi upravo imamo i u rukama! 

Idejno, roman je aktualan, dotiče se različitih aspekata života mladih u suvremenome društvu, promjenjivosti i nestalnosti identiteta, odnosa prema vremenu, propitivanja granica seksualnosti, uloge umjetnosti, poremećaja prehrane. Stilski, autor poseže za različitim rješenjima, uvodi smjele i često uspjele metafore, uvodi različite idiome iz razgovornog jezika, generacijskog slenga, filmske režije, mitološke simbole (npr. Duende kafić i duende kao ekstatično stanje o kojem govori Lorca, i sl.).

Dora Šustić je spisateljica, scenaristica i filmska redateljica, rođena 1991. u Rijeci. Diplomirala je političke znanosti u Ljubljani i magistrirala scenaristiku na FAMU u Pragu. Tijekom studija napisala je i režirala nekoliko kratkih igranih filmova, a trenutačno razvija svoj prvi dugometražni film. Radi kao scenaristica i suradnica na raznim filmskim i televizijskim projektima te predaje Osnove filmskog jezika na Praškom filmskom institutu. Roman Psi, nagrađen nagradom Drago Gervais za najbolji neobjavljeni rukopis, njezin je prvijenac.

Knjiga na nezgodnim mjestima: Olja Savičević Ivančević

lokacijski književni susret 

lokacija: jedan dućan Brodokomerca u riječkom prstenu  

vrijeme: 3. 11. u 18 sati

Naš program Knjiga na nezgodnim mjestima u drugoj sezoni putuje i županijskim postajama, a ovog nas puta čeka legendaran dućan - Brodokomerc! 

Rođena 16.09.1974. u Splitu. Spisateljica i pjesnikinja, uvrštena u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na Poslijediplomskom studiju iz književnosti. Književnim radom profesionalno se bavi zadnjih petnaest godina, a osim proze i poezije, piše književne kolumne, dramske tekstove za djecu i mlade te vodi radionice kreativnog pisanja. Knjige su joj prevedene na jedanaest svjetskih jezika, objavljene u trinaest zemalja u Europi te u SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na tridesetak jezika. Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije Kućna pravila.

Program Knjiga na nezgodnim mjestima Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s književnim i stručnim autorima na nekonvencionalnim urbanim lokacijama na riječkom području omogućujući neposrednije prožimanje zajednice, autora, knjiga i čitanja, a uključujući u razgovor arhitekte, urbaniste, urbane aktiviste, građane. Upravo su građani najvažnije jer se s autorima na lokaciji neposrednog življenja problematiziraju kultura u naseljima, svakodnevici, životu... Program se odvija uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije od kojih je podržan kroz sustave javnih potreba u kulturi.

Novi krimić u gostima: Milan Zagorac & “Ispod debelog leda”

predstavljanje knjige 

lokacija: Ogranak Trsat

vrijeme: 4. 11. u 18 sati 

Nakon što Tina i Vili s malim Lucijanom odluče provesti ljeto u Lokvama umjesto u Rijeci, čini se da su napravili važan i svima potreban iskorak u životu: nova sredina, nova kuća, novi prijatelji, nove navike. No, ispod naizgled gotovo idilične obiteljske atmosfere, prve jesenske magle koje se počinju nadvijati nad veliko duboko jezero kao da otkrivaju napukline u zrcalu u kojem se mala obitelj željela vidjeti. Kako se stvari iz dana u dan mijenjaju, tako se idilična priča pretvara u obiteljsku dramu koja postaje zlokobna najava onoga što se dugo skrivalo iza pomno izgrađenih uloga.

Milan Zagorac od 1997. do 2001. bio pomoćnik glavnog urednika časopisa Rival. Od 2002. radio kao pomoćnik glavnog urednika u izdavačkoj kući Adamić, od 2005. do danas vodi sa suprugom Tamarom Modrić izdavačku kuću Studio TiM. Od 2009. do 2013. direktor Izdavačkog centra Rijeka i njegov glavni urednik.

Od 2013. sudionik i suorganizator Ri Lita, suosnivač i urednik časopisa i portala za književnost i umjetnost Književnost uživo, urednik nekoliko edicija u elektroničkom i klasičnom izdavaštvu. Objavljuje kritičke tekstove, osvrte, recenzije, prikaze, eseje, poeziju i prozu od 1997. u Rivalu, Plimi, Književnoj reviji, Književnoj Rijeci, sisačkim Riječima, Novoj Istri, Vijencu, Studentskom listu, Novom listu te je stalni suradnik Korzo.neta i Magazina GKR na kojima redovito objavljuje kolumne i recenzije. Vodi blog Aksiomatični Milan. Do sada je objavio više od 500 tekstova proze, eseja, prikaza, osvrta i kolumni te uredio i objavio 400 naslova knjiga i časopisa u izdanjima Adamića, Studija TiM, Rivala, ICR-a kao i skupine Ri Lit i Književnosti uživo.

Rezident u gostima: Dinko Kreho

autorski susret s gostom književne rezidencije “Kamov”

lokacija: Središnji odjel Filodrammatica

vrijeme: 8. 11. u 18 sati 

Dinko Kreho esejist je, prozaist, pjesnik, prevodilac i kazališni praktičar. Rođen u Sarajevu 1986., školovao se u Bihaću, Zagrebu, Parizu, Rennesu i Sarajevu, gdje je 2009. diplomirao na Filozofskom fakultetu, na odsjecima za komparativnu književnost i književnosti naroda BiH. Bio je član uredništva dvotjednika za kulturu i društvena pitanja Zarez i portala proletter.me, književni kritičar portala booksa.hr i tjednika Novosti, kao i voditelj tribine Od riječi do riječi u književnom klubu Booksa.

Član je i zagrebačkog Centra za kazalište potlačenih - POKAZ, s kojim djeluje kao glumac i dramaturg. Dosad je objavio pjesničke knjige Ravno sa pokretne trake (2006.), Zapažanja o anđelima (2009.) i Simptomi (2019.), esejističke Bio sam mladi pisac (2019.) i Naš vršnjak Dylan Dog (2021.), kao i zbirku priča Odmor od kulture (2021). Koautor je, s Darijem Bevandom, radiodramskoga krimi serijala Bezdrov, čija je prva epizoda 2013. emitirana kao cjelovečernja radio drama u produkciji BH radija 1 i režiji Emira Zametice. U jesen 2022. trebala bi izaći iz tiska njegova četvrta knjiga poezije, naslovljena Dobri objekti

Književna rezidencija „Kamov“ se odvija uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske kroz sustav javnih potreba u kulturi. 

OK knjižnica, OK zajednica: Stan, stan, stan, kao san... 

predavanje o novim stambenim politikama i razvoju urbanih sredina

lokacija: Ogranak Trsat

vrijeme 10. 11. u 18 sati

Pitanje stanovanja i stana desetljećima je jedno od središnjih problema europskog prostora. Rješenja i načini života groz godine su bili različiti, ali nikada idealni. Kako se sa svime time snalazimo danas u vrijeme prekarijata, zeznutih kredita, eura, inflacija te kako sve to kombinirati s potrebom za dokolicom, ali i kvalitetnim radnim procesima, pravo je pitanje za naš ciklus "OK knjižnica, OK zajednica". 

Iva Marčetić rođena je 1982. u Banja Luci. Arhitekt, istraživač. Diplomirala Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Radila u raznim uredima poput 3LHD i Architekten CIE. Bila je član udruge Platforma 9,81 gdje je surađivala na istraživanjima Trešnjevački žurnal i Nevidljivi Zagreb te u organizaciji raznih javnih događaja u gradu Zagrebu.

Poezija otpora

pjesničko-kazališna radionica kolektiva POKAZ

lokacija: Narodna čitaonica 

vrijeme: 10. 11. i 11. 11. od 17 i 30 do 20 sati

Kazalište potlačenih vrsta je interaktivnog političkog teatra koju je šezdesetih godina u Brazilu razvio Augusto Boal, te ju je desetljećima potom zajedno sa svojim suradnicima nastavio razvijati kroz radionice i predstave u cijelome svijetu. Ovaj termin obuhvaća niz kazališnih i aktivističkih tehnika koje povezuje inzistiranje na demokratskom dijalogu i (samo)osnaživanju potlačenih skupina.

Poezija važi za “elitnu” umjenost, kao i za par excellence individualnu i individualističku kreativnu praksu. Koncept “poezije otpora”, s druge strane, inspiriran je konceptom “estetike potlačenih” koji je u svom poznom radu postulirao slavni brazilski dramaturg i kazališni pedagog Augusto Boal.

On se temelji na pretpostavci da je ne samo vrijedno, nego i nužno otvarati prostore poezije za demokratičnu participaciju i pokušavati kolektivno prisvojiti njena sredstva. Polaznice i polaznici radionice tako će istraživati specifične mogućnosti poezije: što je to poezija sposobna saopćiti, a da to nije nijedan drugi diskurs? Kako mobilizirati njene specifične potencijale? Je li moguće kolektivno pisati poeziju? Ako je kazalište, po Boalu, “proba za revoluciju”, može li poezija postati gerilska akcija “miniranja” jezika, stvaranje lakuna i procijepa u jezičnoj stvarnosti i osvajanje novih prostora slobode unutar njenih okvira.

Fantastičan novitet u rukama; Morea Baničević & “Mjesečari Monteriera”

predstavljanje knjige 

lokacija: Dječji odjel Stribor/Dječja kuća

vrijeme: 11. 11. u 18 sati 

Morea Banićević rođena je i odrasla u Rijeci. Bavi se pisanjem, čitanjem, igranjem videoigara i šetanjem prirodom. Voli životinje, najviše pse. Dosada je napisala trilogiju hororaca za djecu i mlade: „Demon školske knjižnice“, „Dvojnici iz tame“ i „Tragovima Crnog Petra“. Romani su višestruko nagrađivani i rado se čitaju. „Demon školske knjižnice“ i „Dvojnici iz tame“ osvojili su nagradu „Sfera” u kategoriji najboljeg romana za djecu, a Demon je odabran i za Nacionalni projekt za poticanje čitanja i promicanje kulture čitanja djece i mladih „Čitanjem do zvijezda”. Roman „Dvojnici iz tame“ osvojio je nagradu „Grigor Vitez Ptičica” za najbolji roman po izboru Dječjeg žirija te pohvalu nagrade „Grigor Vitez” za popularizaciju žanra fantastike među djecom i mladima.

Mjesečari Monteriera je fantastični roman za mlade. Autorica u njemu izvrsno vodi radnju dinamično se poigravajući napetošću i odnosom između fantastičnog i nefantastičnog svijeta. Većina likova koji su na početku suprotstavljeni s vremenom postane tolerantnija zbog svega što zajedno proživljavaju i shvate da nema druge nego razviti odlučnost, toleranciju i sposobnost prihvaćanja drugih i drugačijih. Tko god voli napetost i cijeni bujnu maštu, uživat će u čitanju!

“A sad, možda smo i nešto pametniji…Ali samo možda”

predstavljanje potencijala budućeg odjela za mlade Gradske knjižnice Rijeka

lokacija: kompleks “Benčić” 

vrijeme: 15. 11.u 18 sati

Nakon što ste nam rekli razmišljanje o željama, isprobali pilot aktivnosti, zajedno izradili strategiju…vrijeme je da zajedno pogledamo rezultate, planove, ideje. Mjesec hrvatske knjige posvećen mladima ne može završiti bolje nego da se predstavi ono što ćemo raditi i kako bi to trebalo izgledati. 

Projekt “Gejmanje, vrtlarenje, uključivanje, sviranje...baš to (ne)trebamo?,  poligon za istraživanje potreba i dizajniranje knjižničnih usluga za mlade" usmjeren je na osnaživanje čitalačke kulture i publike mladih na riječkom i širem regionalnom području. Kao što je poznato u kompleksu "Benčić" nastaje naša nova knjižnica, a koja bi trebala izaći izvan uobičajenih okvira, među ostalim imati razvijen i specifičniji odjel za mlade.  

+ bonusi

Čitateljski klubovi

Utorak, 25.10.2022. u 19 sati u Knjižnici Čavle

ČkkČ će raspravljati o romanu "Drugi zakon termodinamike" autora Drage Glamuzine. 

Četvrtak, 20.10.2022. u 18 sati u Narodnoj čitaonici

Nedopričljivi će raspravljati o knjizi Ivice Ivaniševića "Primavera".

Četvrtak, 20.10.2022. u 18 sati 

Moljci će raspravljati o knjizi “Osmi povjerenik” autora Renata Baretića.

Knjižnica “Vid Omišljanin”

PSSST...PRIČA!

voditeljica Katja Radosav

18.10. u 18 sati „ Dječak koji je poplavio svijet“ Snježane Babić Višnjić 

25.10. u 18 sati „ Kako je zeko zavolio knjižnicu“ Ivanke Ferenčić Martinčić 

 8.11. u 18 sati „Mala Mica dizajnerica“ Marije Gradečak 

15.11. u 18 sati „Noć kad je Lisac uhvatio Mjesec“ Ines Marciuš Kruljac

ŠKOLA U GOSTIMA – 5.razred  – besplatno učlanjivanje učenika

lokacija: Knjižnica “Vid Omišljanin”

vrijeme: 28. 10. u 12 sati

Već tradicionalno besplatan upis učenika petog razreda u Knjižnicu Vid Omišljanin neće izostati niti ove godine. Cilj ove akcije, financirane od Općine Omišalj, je promoviranje čitanja i čitalačkih navika te korištenje građe i prostora knjižnice u svrhu kreativnog druženja, pisanja projekata, učenja...

MAJA ŠIMLEŠA  - AUTORICA U GOSTIMA

Žirafina brbljaonica - Suline pustolovine

lokacija: Knjižnica “Vid Omišljanin”

vrijeme: 4.11. u 17 sati 

Interaktivna radionica u kojoj spisateljica, uz skulpturu žirafe Suli te Power point prezentaciju o izradi slikovnica i žirafinim putešestvijama, s djecom razgovara o važnosti čitanja, talentima, vrlinama, samopouzdanju, hrabrosti, prijateljstvu, podršci, lijepim riječima i dobrim djelima...Ukratko, o svemu onome o čemu i piše u serijalu slikovnica "Suli u avanturi" i u Slikobasnama. Ovisno o uzrastu i mogućnostima, zajedno s djecom čitaju se i dijelovi iz knjiga, smišljaju stihovi u rimi ili pak izrađuju bookmarks ili žirafice od papira.

BRUNO ŠIMLEŠA  - AUTOR U GOSTIMA

PREDSTAVLJA SVOJU NAJNOVIJU KNJIGU „(P)OSTATI ZDRAV“

lokacija: Knjižnica “Vid Omišljanin”

vrijeme: 4.11. u 19 sati

Veliki Frakturin hit iz 2021. godine – (P)ostati zdrav Brune Šimleše već je usvom drugom izdanju!      Tri tisuće primjeraka ove sjajne knjige rasprodano je u manje od tri mjeseca pa se knjiga – objavljena u neizvjesno vrijeme pandemije i ograničenja– već sada može nazvati bestselerom i jednom od najprodavanijih knjiga u regiji. Ovaj publicistički dragulj čitatelja upućuje na neizrecivu važnost zdravlja, ali samo kao sklada duha i tijela!  U zdravom duhu zdravo tijelo nova je paradigma zdravog života koja će prominijeti način na koji razmišljamo o zdravlju!

ZORAN ŽMIRIĆ - AUTOR U GOSTIMA ČITATELJSKE GRUPE
„VID OMIŠLJANIN“ 

Razgovor i druženje s  autorom.

lokacija: Knjižnica “Vid Omišljanin”

vrijeme: 9.11. u 10 sati

Zoran Žmirić (Rijeka, 1969.), član Hrvatskog društva pisaca, prevođen na slovenski, ukrajinski, poljski, talijanski i engleski. Autor je knjiga Kazalište sjena, Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man, Blockbuster, Riječke rock himne, Snoputnik, Zapisano metkom, Putovanje desnom hemisferom, Pacijent iz sobe 19,  Kaleidoskop i Hotel Wartburg. Dobitnik je nagrade „Književno pero“ za najbolju knjigu godine 2009./2010. („Blockbuster“) Hrvatskog književnog društva, Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2011. za stvaralački rad i posebna dostignuća u području kulture tijekom 2010. godine i Nagrade "Fran Galović" 2019. po glasovima čitatelja za roman Pacijent iz sobe 19 (2019.)