Postoji li “kuharica” za prevoditelje? Posebno za one koji trebaju zadovoljiti ne samo jezične, već djelomice i edukativne standarde. Diktatura rime ili demokracija stiha? Do koje mjere prevoditelj može biti slobodan i odmaknuti se od izvornika. Treba li podilaziti dječjoj publici. Kako je Gruffalo postao Grubzon i zašto je bolje Jura nego George. Što pjevanje ima s prevođenjem. O švercanju zaboravljenih riječi. Prevodi li se za mame ili za djecu. Sve to samo su neke od tema o kojima biste mogli porazgovarati s Krešimirom Krnicom, prevoditeljem hvaljenih prijevoda slikovnica Julie Donaldson na hrvatski.

“Do otoka dopliva kapetan,

svrgnut tako sa svoje lađe.

Kopajući kukom on iskopa škrinju,

- a u škrinji jednu knjigu nađe...”

U izdanju Ibis grafike, u suradnji s kojom prevoditelj stiže u Rijeku, od ovih šarenih slikovnica (od kojih je najpoznatiji svakako Grubzon), na našim se policama može pronaći velik broj naslova, ali rijetko su svi “kući” - klinci ih obožavaju, a roditelji i knjižničari (možda) čak još i više. Za čitanje možete odabrati, primjerice, Pužicu, kitovu družicu; Mjesta ima na metli svima, Malog majmuna u velikoj brizi, Najotmjenijeg diva u gradu, posebnu knjižničarsku poslasticu Knjige drage Kuhar Drage ili super kolutićavu slikovnicu naziva Superglista. Za one najnajmlađe, tu su Bosonogi Lisac, Gospa Zečić drijema, Poštar Medo ili možda Prase se igra skrivača...

“Prutimir živi u stablu, stablu obitelji svoje

Tu još je gospođa Prutić i djece njihovo troje.”

Ilustracije Axela Schefflera svakako doprinose čitalačkom užitku, uključujući sva osjetila, ali ponajviše začudnost - intrigirajući nas da uvijek iznova na stranicama priče pronalazimo nešto novo. Nije lako iz godine u godinu ilustrirati dosjetke u rimi Julije Donaldson, majstorice stiha - s kojom surađuje još od 1992.! - a o tome svjedoči i fotografija njegovog kućnog radnog stola koju je ljubazno podijelio sa svojim čitateljima.

“Moj crtaći stol je uvijek premalen i u neredu. Takvo je stanje već 27 godina i mislim da to jednostavno moram prihvatiti.”- Axel Scheffler

radni stol

izvor: https://axelscheffler.com/any-questions/

Kakvo stanje vlada na njegovom radnom stolu, kako se domislio najboljem imenu u povijesti svih imena - Prutimir - i zašto se uvijek iznova isplati hvatati u koštac sa zahtjevnim, ali izrazito zahvalnim poslom prevođenja stihovanih ilustriranih knjiga na hrvatski, Krešimir Krnic ispričat će nam uživo u našem najmlađem, ilustriranom Ogranku Trsat, u petak, 28. travnja u 13.00 sati.

Krešimir Krnic je viši predavač na Katedri za indologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočnestudije. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na dvopredmetnom studiju indologije i filozofije. Magistrirao je s temom Elementi usmenog pjesništva i elementi klasične književnosti u Rāmāyaṇi na poslijediplomskom studiju književnosti na Filozofskome fakultetu. Tjekom rada na magisteriju boravio je na studijskom boravku u Mysoreu u Indiji kao stipendist Vlade Republike Indije. Boravio je na sveučilištu Berkeley (University of California, Berkeley) u sklopu programa Junior Faculty Development Program posvećenog prvenstveno razvoju metoda i načina podučavanja u visokom školstvu. Tijekom rada na Filozofskom fakultetu predavao je čitav niz predmeta vezanih uz sanskrtsku i hindsku gramatiku, sanskrtsku epsku književnost, indijsku kulturu i civilizaciju, a redovito sa studentima u sklopu hindskih i sanskrtskih seminara čita sanskrtske i hindske tekstove. Osim stručnim indološkim radom zanima se i za računalnu tipografiju i uporabu računala u nastavi. Uz to bavi se prevođenjem i grafički uređuje knjige sa zahtjevnijim tipografijama.. Slikovnice Julije Donaldson njegove su prevoditeljske uspješnice. S urdskog jezika preveo je zbirku pripovijedaka "Preko granica: pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu", urdskog književnika Saadata Hasana Mantoa. 

Fotografije: prizor iz Prutimira