Knjižničarke Gradske knjižnice Rijeka Andreja Silić Švonja, Donatella Gasparini, Emili Ilić i Snježana Šlibar posjetile su Mestnu knjižnicu Ljubljana te njezine ogranke Knjižnicu Šentvid, Knjižnicu Otona Župačiča i Knjižnicu Šiška u okviru Erasmusa+ od 12. studenog  do 15. studenog 2019. prema donjem programu koji su pripremili domaćini.

Poseban naglasak bio je na upoznavanju s Eko-tjednom koji se 5 puta godišnje odvija u Knjižnici Šentvid koja u sklopu Mestne knjižnice Ljubljana i ima razlikovni karakter koji ovu knjižnicu svrstava među svjetski prepoznate zelene knjižnice, koju je u užem krugu na natječaju za zelene knjižnice 2019. g prepoznala i  ENSULIB IFLA-ina grupa, odnosno Posebna grupa za ekološke i održive tj. zelene knjižnice Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova. 

Nacionalni knjižnični sustav Slovenije obuhvaća ukupno 58 općih (narodnih) knjižnica, a njih 10 su ujedno središnje (matične) knjižnica u slovenskim regijama (Celjsko područje, Dolenjsko područje, Gorenjsko područje, Goriško područje, Koroško područje, Obalno-kraško područje, Središnje-slovensko područje, Pomursko područje, Donjepodravsko područje i Štajersko područje). Matične knjižnice provode zajedničke projekte koji se šire dalje u svim slovenskim općim knjižnicama i tako dolaze do svakog posjetitelja. To su digitalizacija knjižničnog gradiva, mrežni portal za preporučivanje dobre literature Dobreknjige.si; e-izvori u općim knjižnicama koji se mogu koristiti i od kuće uz članstvo u bilo kojoj knjižnici a osigurava ih Ministarstvo kulture; Kamra – digitalizirana kulturna baština slovenskih krajeva; Obrazi slovenskih pokrajina – mrežni biografski leksikoni Slovenaca na jednom mjestu; Centar za promicanje čitanja i Koordinacija zavičajne djelatnosti.

Mestna knjižnica Ljubljana jedan je od naših domaćina čiji rad pratimo u projektu ZELDA. Knjižnica Šentvid je dio Mestne knjižnice Ljubljana (MKL), najveće narodne odnosno javne knjižnice u Sloveniji koja se sastoji od ukupno 35 knjižnica i najsloženiji je javni sustav u Ljubljani. Mestna knjižnica Ljubljana oformljena je 2008. g. ujedinjenjem 5 općinskih knjižnica, slično kao što su se i zagrebačke knjižnice spojile u mrežu Knjižnice grada Zagreba (KGZ). Kao i sve slovenske knjižnice, koriste se prednostima jedinstvenog centraliziranog računalnog knjižničnog sustava COBIS koji omogućuje kooperativnu obradu knjižnične građe uz mogućnost preuzimanja kataložnih podataka.

To je mreža u urbanom okruženju s 5 kvartovskih knjižnica i 15 ogranaka. Ugovorna suradnje postoji s još 7 općina koje i 13 područnih knjižnica te 47 bibliobusnih stajališta. Postoje i posebne knjižnice kao što je Slovanska knjižnica (Slavenska knjižnica) je repozitorij, zavičajna knjižnica i specijalna knjižnica s građom iz bivše Jugoslavije te zbirkom minijaturne knjige iz ostavštine g. Žnidaršića. Postoji Centar za mlade kao i Centar za učenje s 3 učionice. Trubarjeva hiša literature (Trubarova kuća književnosti) je jedina knjižnica bez knjiga u kojoj se održavaju predstavljanja, predavanja, različiti okrugli stolovi i slično.

Na nacionalnoj razini gledano, MKL pokriva petinu korisnika narodnih knjižnica i petinu posudbe knjižnične građe.

Središnja knjižnica ljubljanske mreže knjižnica je Knjižnica Otona Župančića (KOŽ) u kojoj su se sudionice projekta ZELDA detaljnije upoznale s ovom knjižnicom u središtu grada te upravom i razvojnim službama knjižnične mreže. Njezin je prostor moderno uređen i ima odlično opremljene prostore uključujući prostrane zbirke knjiga i glazbene i video građe, programske prostore kao što je izložbeni prostor i prostor za predstavljanja knjiga i predavanja, učionica za edukaciju manjih grupa, računalna učionica, glazbeni studio s glazbalima itd.

MKL planira i razvija usluge koje imaju izvorište u viziji: „Razumjeti promjene i pripremiti putove za usluge budućnosti“. Suradnjom u različitim projektima MKL nadograđuje postojeće i razvoja nove usluge za svoje korisnike. Mestna knjižnica Ljubljana prisutna je u posvuda u svome gradu (što je ujedno i moto knjižnice) putem svojih ogranaka i bibliobusa. Knjižnice se sustavno obnavljaju prema mogućnostima, a koncept se zasniva na potrebama stanovnika i njihovih zajednica kao i drugih stanovnika u području knjižnične mreže.

Svaka je knjižnica središte lokalne zajednice i stoga je njezin aktivni sudionik. Knjižnice surađuju s drugim organizacijama i grupama u aktivnostima svoje zajednice. Na taj način knjižnice podupiru razvoj lokalne zajednice i aktivno sudjeluju u oblikovanju knjižničnih usluga u lokalnoj zajednici, koje uključuju info točku za posredovanje informacija o lokalnoj zajednici, osvješćivanje o važnosti lokalne kulturne baštine, pružanje aktualne knjižnične zbirke i poticanje čitalačke kulture, aktivan treći prostor s kulturnom, informacijskom, obrazovnom, socijalnom i komunikacijskom ulogom.

Strateški ciljevi (8 područja, s po 3 cilja i 5 aktivnosti) ove mreže knjižnica ključni su smjerokazi pa ih je vrijedno navesti:

• Grad čita, gleda i sluša – upravljanje knjižničnim zbirkama
• Knjižnica za sve – usluge za stanovnike i posjetitelje grada
• Knjižnica na daljinu – virtualna knjižnica MKL
• Spomen grada – baština za danas i sutra
• Vidljiva knjižnica – sudjelovanje i promocija za aktivan udio knjižnice u okruženju
• Prostor za učenje – znanje zaposlenika je znanje za korisnike
• Aktivna knjižnica – unutarnja organiziranost i kadrovi
• „Knjižnica plus“ – razvoj za usluge budućnosti

Knjižnice u mreži Mestne knjižnice Ljubljana su velike i male, a djeluju kako u urbanom tako i u ruralnom okruženju. Prostor knjižnice sam je po sebi jedna od usluga u kojem se odvijaju namjenski procesi tako da se definira kao prostor za učenje, prostor za inspiraciju, prostor za susrete, prostor za kreativnost.

MKL ima 84.000 korisnika što ukupno iznosi 22 – 24% stanovnika. Migracije su dovele i do razvoja e-upisa na daljinu koji pruža uslugu e-knjiga, korištenje baza podataka, 200 časopisa, filmske baze itd.

Glede odnosa prema fondu, posljednjih se godina radi rigorozan otpis kako bi se stvorio što veći prostor za korisnike pod motom „manje je više“ po principu jedna knjiga unutra jedna van.  Nositelji programa za svako područje rade godišnje planove i iz godišnjih izvješća realizira se i do 98 % planiranog. Ista se struktura radi tijekom 4. g. strateškog plana. Redovito se rade analize i ankete i održavaju sastanci na mjesečnoj razini. U suradnji sa studentima bibliotekarstva napravljena je aplikacija za mjerenje informacija koja se koristi umjesto referentnog tjedna. Ista aplikacija mjeri i interni rad odnosno vrijeme koje je utrošeno za određeni interni posao, pa UDK, korištene izvore itd. a može se nabaviti od MKL-a izravno. S obzirom na to da je mogućnost vertikalnog napredovanja ograničena, razvija se stimulacija kroz mogućnost obrazovanja i horizontalnog napredovanja u znanju na svom području.

S obzirom na to da knjižnice žive u lokalnoj zajednici, rade se redovita demografska istraživanja i segmentiranja u odnosu na strukturu stanovnika i jedna se osoba bavi analitikom i novim konceptima. Tvornica Rog koja (poznata po izradi bicikla Poni) uz 300-tu obljetnicu u suradnji s knjižnicom provodila je radionice vizualnog opismenjivanja.

Radi se na SWOT analizi, racionalizaciji, sistematizaciji, novom organigramu i poboljšanoj komunikaciji kroz kolegije u kojima ravnatelj predstavlja novosti. Ukidaju se odjeli a stimulira se mogućnost obrazovanja i horizontalnog napredovanja u znanju u pojedinom stručnom području.  Od 224 zaposlenika 80 je ljudi sudjelovalo u izradi Strategije koja je bila na javnoj raspravi dva mjeseca.

Mega Kviz se radi u suradnji sa školama, muzejima, knjižnicama. Izrađen je priručnik za kvalitetno čitanje Zlatna hruška (Zlatna kruška) s 1000 naslova. To je brand za kvalitetne knjige i cijenjen je u izdavaštvu a predstavlja se u Cankarjevu domu.

Projekt za djecu koji se tiču poticanja čitanja su Ciciuhec (Cici All Ears) za djecu do 6 g. u koji su uključeni svi vrtići u Ljubljani i Poletavci za djecu 7 – 12 g. Ciciuhec je zamišljen tako se djeci pročitaju 3 knjige koje trebaju predstaviti na svoj način – kroz ples, riječ ili sliku. Svake godine izabere se 100 slikovnica (do sada je izabrano 3000 naslova) koje su tematski grupirane na izbor roditeljima i odgajateljima (interkulturalnost, o prijateljstvu, o osjećajima, poučne knjige, humor, bajke/priče, o školi/vrtiću, stihovi/zagonetke, o obitelji, o životinjama). Poletavci se obvezuju tijekom praznika odnosno 68 dana  (6.-9. mjesec) čitati ½ sata svaki dan. Roditelji moraju potpisati predanost. U rujnu se svi sastaju vani, na glavnom trgu i svake godine dobivaju se nagradne majice. Okupi se 500-700 ljudi i jako se dobro zabave. Najpoletavci su mladi 13-16 g. Stalna su glasna čitanja sa psom, knjižne šetnje po Ljubljani. Grad čita po kontinentima, na primjer prošle je godine bila na redu Australija i Oceanija.  Uz anotacije za 5 pročitanih knjiga može se dobiti privlačna nagrada – vikend za dvije osobe u Hotelu Bohinj.  Mačak u vreći je mogućnost da posudite knjigu iznenađenja (50.000 knjiga). Na dan knjižnice obavezno se dijele nagrade i na otvorenom se priređuju događanja koja uključuju i zabavni program poput glazbe i zborskog pjevanja. Knjižnica uspješno surađuje s Rehabilitacijskim centrom i zatvorom, a zanimljivo je da to čine uz pomoć svojih kurira koji su inače zaduženi za raznošenje građe unutar mreže.

Obrazovanje u knjižnici razvija se kako za korisnike tako i za knjižničare, i to ne samo vlastite. Katalog obrazovnih aktivnosti razvija se za cijelu godinu a količina edukativnih aktivnosti veća je i od edukativnih aktivnosti Zavoda u Nacionalnoj univerzitetnoj knjižnici (NUK). Korištenje resursa knjižnice za učenje namijenjeno starijima od 15 g. je besplatno a prostor se unajmljuje. Migranti i azilanti imaju mogućnost tu učiti slovenski jezik (jedan učenik vs jedan poučavatelj). Posebni su obrazovni sadržaji namijenjeni seniorima 60+ a održavaju se u skupinama 10-12 ljudi. S klikom do uspjeha specijalizirana je radionica informacijskog opismenjivanja. U sklopu medijateke mladi bendovi mogu održati nastupe na pozornici, čak i na neki instrumentima u vlasništvu knjižnice. To je odličan spoj promocije kako benda tako i knjižnice.  

Opće knjižnice svojim korisnicima pružaju pristup i online bazama podataka kao što su EBSCO Host, Press reader (7.000 naslova novina), Kanopy (video-sadržaji na zahtjev), Tax-Fin-Lex (porezne, financijske, pravne usluge) itd.

Zanimljivost je da se bibliobicikl koristi za posudbu po gradu.

Burza znanja zanimljiv je projekt koji se u MKL provodi već 20 g. Ideja je zapravo izvorno nastala 1992. g. u Chicagou, a radi se o besplatnoj usluzi u kojoj se može tražiti i nuditi neformalno znanje, a razvila se u suradnji s Andragoškim centrom iz Ljubljane. Svako se može upisati i ponuditi razmjenu znanja kao što su besplatne instrukcije, stariji uče mlađe ili obrnuto, na primjer kako se rade prekmurske kuće, tradicionalno pletenje i kačkanje i izrada narodnih nošnji. Projekt redovito financira slovensko Ministarstvo obrazovanja i sporta.

Knjižnica Šentvid sljednik je najstarije čitaonice u Ljubljani koja je osnovana 1866 g. čime započinje duga tradicija javnih čitaonica i knjižnica u Ljubljani. U čitaonici su se čitale novine i časopisi kao što je bio praktinčni Laibach Zeitung s člancima o samcima, obiteljima i strancima te se posuđuju knjige u izdanjima Založbe Slovenske matice i Mohorjeve družbe (najstariji slovenski nakladnik osnovan 1851. g.).  Knjižnici Šentvid ima tradiciju dugu 150 godina i stoga je važna institucija u lokalnoj zajednici. Knjižnična djelatnost vezuje se uz Valvasora i Licej (gimnazija) i bez obzira tko ju vodi ona je kulturno središte.

Župnik Blaž Potočnik najzaslužniji je da se 1902. čitaonica preobrazila u Ljudsku knjižnicu (narodnu knjižnicu). Knjižnica se 1945. ponovno uspostavlja u novoj državi i to u podrumu Doma slobode. 1995. čitaonica ima 35 sjedala. Knjižnica Šiška kasnije postaje područna knjižnica Knjižnice Šentvid, a 2008. smješta se u novi namjensko izgrađeni prostor. 

Knjižnica Šentvid 2005. g. dobiva prvi knjigomat, a od 2015. g. posudba funkcionira isključivo putem knjigomata kojim se korisnici samostalno koriste, osim u iznimnim slučajevima kad uskoče knjižničari ili knjižničarke.

Za poticanje čitanja među tinejdžerima provodi se nacionalni program Rastem s knjigom u kojem se svakom tinejdžeru poklanja jedna knjiga prilikom organiziranog posjeta javnoj knjižnici, prilikom kojeg se učenici na zanimljiv i zabavan način upoznaju s javnom knjižnicom u okruženju, a sve se odvija u suradnji sa školskom knjižničarkom. 

U listopadu 2013 g. započela je šestomjesečna renovacija Knjižnice Šentivd koja se nalazi u zelenom predgrađu Ljubljane gdje je gotovo pola površine lokalne zajednice prekriveno šumom. Tijekom renovacije postojećih prostora knjižnice 2014. g. oblikovala se zelena knjižnica oblikovanjem zbirke  i odabirom događanja. Misija knjižnice je „Živimo u skladu s prirodom.“ Knjižnica preuzima važnu ulogu  educiranja, informiranja, osvješćivanja o značaju zaštite i očuvanja prirodnih izvora i zdravog životnog stila. Ona funkcionira kao informacijski centar i točka povezivanja raznih organizacija, grupa i osoba lokalne zajednice koja ima dva  vrtića, tri osnovne i dvije srednje školama, glazbenu školu i zdravstveni centar. Knjižnica djeluje proaktivno, srdačno i korektno prema korisniku koji dolazi u knjižnicu iz potrebe a trebao bi iz nje otići zadovoljan. Posebno se njeguje kultura lijepog ponašanja i želja za pomaganjem jednih drugima.

Ekološki prijateljska Knjižnica Šentvid obuhvaća arhitektonsku obnovu prostora i opreme prema konceptu zelene knjižnice i aktivnosti na temu prirodne kohabitacije i zaštite okoliša.

Zelena knjižnica počinje s konceptom održive zgrade koja zadovoljava potrebe korisnika i ne ugrožava njihovo zdravlje koristeći prirodne materijale i uzimajući u obzir nacionalne i međunarodne preporuke za izbor građevinskih materijala. Javni natječaj za građevinske i druge srodne poslove pripremljen je prema ekološkim standardima i zahtijevao je uporabu ekoloških materijala poput gume za podove, drvo za knjižne police, kožne stolice za korisnike, LED rasvjetu s regulacijom intenziteta za cijelu knjižnicu.

Oprema je dizajnirana u otvorenim multifunkcionalnim cjelinama koje se mogu prilagoditi za različita događanja u knjižnici. Ispred glavnog ulaza nalazi cvjetna greda s vazdazelenim biljkama poput ružmarina, timijana, lavande.

Za održavanje knjižnice koriste se ekološka sredstva za čišćenje, reciklirani papirnati ubrusi, papirnate čaše za kavu. Otpad se odvaja u za to posebnim namjenskim spremnicima, papir se reciklira a aparat za distribuciju pitke vode povezan je na s lokalnom mrežom vodo-opskrbe. RFID sustav samorazduživanja i samozaduživanja prvo je uveden u ovoj knjižnici i jako dobro funkcionira u svakodnevnoj praksi. Aktivnosti Knjižnice na temu prirodne kohabitacije i zaštite okoliša obuhvaćaju brigu o knjižničnoj zbirci odnosno izbor, nabavu, smještaj građe, izdvojena literatura u eko-kutku, građu označena piktogramima te odgovarajuće aktivnosti za odrasle i djecu odnosno predavanja, radionice, izložbe, pričaonice, knjižne zagonetke, eko-knjižni bedž.

U suglasju s analizom lokalne zajednice i strateškim planom razvijen je projekt za obitelji Eko-tjedan zelene Knjižnice Šentivd koji se odvija svaki treći tjedan u dva proljetna i jesenska mjeseca. Od 2015. g. do danas provode se cikličke ekološke aktivnosti za djecu i odrasle koji podupiru zaštitu okoliša u sklopu zelene knjižnice. Tijekom 5 tjedana godišnje uz ekološke teme pokrivaju se i teme duhovnog zdravlja i vlastitih iskustava koja se dijele u zajednici. Utorkom navečer obično bude eko-događanje za odrasle (predavanje, okrugli stol za odrasle ili mlade), srijedom bude eko-radionica za odrasle koju vode vanjski suradnici, četvrtkom bude pričaonica s eko-pričom i aktivnosti, petkom se održava eko-radionica za djecu i mlade.

Knjižnica je postala zeleni učitelj.

Djelatnice Gradske knjižnice Rijeka pratile su Eko-tjedan u razdoblju od 12. do 15 studenog 2019. g. Osim upoznavanja djelatnosti Knjižnice Šentvid i Mesnte knjižnice Ljubljana te djelatnosti imale su priliku pratiti cjeloviti program Eko-tjedna. Jedan od najvažnijih aspekata cijelog programa je dugoročno i pravovremeno planiranje događanja u Knjižnici i sustavnost koja je uspostavljena na razini svih 35 knjižnica u sklopu knjižničnog mrežnog sustava. 

Osim toga, u knjižničnom poslovanju mogu se primijeniti ekološki održive prakse poput korištenja recikliranog papira, odvajanje otpada u knjižnici i slično.

U sklopu Eko-tjedna, stručno predavanje za odrasle je bilo predavanje Damjane Bakarič u kojem je predstavila svoj rad, svoje stavove i svoju knjigu „Na bolje“. Damjna Bakarič poznata je autorica čiji je naslov „Kako sam pregorjela“ preveden na hrvatski i tražen i u Gradskoj knjižnici Rijeka. Autorica nas je upoznala sa svojom osobnom anksioznosti i panikom koji su je naveli da izgradi bolji odnos sa samom sobom. Ako si strastven bilo na poslu ili u ljubavi, lako se dogodi da izgoriš. Da se to ne bi dogodilo jako je važno izgraditi dobar odnos sa sobom, znati što želiš, prevladati nezadovoljene želje iz djetinjstva, pisati dnevnik, upoznati nove ljude, otići na izlet i presložiti prioritete tako da se ne vrtiš u krugu nezadovoljstva.

Na radionici za odrasle na temu prirodne kozmetike i lijekova koji čuvaju okoliš i vodu, upoznale su se s postupkom kako izraditi Mag-A-Hol u kućnoj radionici, umjesto da se kupi u ljekarni gdje je mnogo skuplji. Magnezijevo ulje jako je dobro za zglobove i ozljede, artritis, grčeve i preventivno korištenje. Kronično nam nedostaje a pomaže i kod menstrualnih tegoba. Izrađuje se od magnezijevog klorida i alkohola (votka je odlična ili domaća rakija od arnike) a alkohol služi tome da se magnezijevo ulje na pokvari te da raširi žile i omogući bolju prokrvljenost. Uz mljeveni crni papar može se koristiti i kao deodorant a može se i nadoknaditi redovitim uzimanjem vode obogaćene magnezijem (Donat, Mivela).

Recept za Mag-A-Hole 113 g. MgCl₂ (magnezijev klorid) i 198 g votke (otprilike pola čaše MgCl₂  i čaša  votke), 

Na stručnom predavanju Sabine Grošelj upoznale se mogućim štetnim tvarima koje nesvjesno unosimo, a ljudskom tijelo ih upija i talože se kao u otrovnoj spužvi. Poruka predavačice jest svakako se dobro upoznati sa svojom bolešću i mogućim terapijama te se uključiti pri odabiru terapije lijekovima uz preporuku korištenja domaćih i alternativnih pripravaka.  

Od programskih aktivnosti za djecu održana je Eko-priča Ulovljene divlje životinje, životinje iza rešetaka koju je vodila Maša Uran te kreativna Eko-radionica za djecu Križić-kružić (društvena igra) u kojoj su se izrađivali elementi igre.

Osim Knjižnice Šentvid i Knjižnice Otona Župančića u programu je bio i posjet Knjižnici Šiška. U prostoru koji je namjenski planiran i građen za knjižnicu, u prizemlju i na prvom katu stambenog bloka, ovaj je ogranak prostran i arhitektonski dobro promišljen, obuhvaćajući detalje koji cjelinu čine funkcionalnom pozivajući na korištenje i uživanje blagodati koje pruža. Njezina specifičnost su Kinološki i Konjićki kutak, zbirke u kojima ljubitelji pasa i konja mogu pronaći posebno izgrađene zbirke njima namijenjene. Ova knjižnica ima mnogo čitaoničkih i računalnih mjesta i studijsku čitaonicu za studente i učenike koji ovdje rado obavljaju svoje školske obaveze. Otpisane i darovane knjige ovdje se mogu kupiti po simboličnim cijenama (1-2 Eura) i to je izvrstan način zbrinjavanja viška knjiga.  

Program:

utorak, 12.studeni, od 10.30 do 13.30 i 19.00 do 22.00 (6 sati)

–         10.30 do 13.30 KK Šentvid: predstavljanje knjižnice in djelatnosti (zelena knjižnica, Eko tjedan, RFID)

–         19.00 Stručno predavanje Na bolje (Damjana Bakarič) (Eko tjedan Knjižnica Šentvid) do 22.00 (u Šentvidu)

srijeda, 13. studeni, od 16.00 do 22.00 (6 sati)

–         16.00Radionica za odrasle Izrada Mag-A-hola (Eko tjedan Knjižnica Šentvid) do 18.00

–         18.00 do 19.00 Odmor

–         19.00 Stručno predavanjeMoje tijelo – otrovna spužva? (Sabina Grošelj) (Eko tjedan Knjižnica Šentvid)do 22.00 (u Šentvidu)

četvrtak, 14. november, od  9.00 do 13.00 i 16.00 do 19.00 (6 sati)

–         9.00 do 13.00  Služba za razvoj i matičnost SRO, Služba za rad s korisnicima SDU i Knjižnica Otona Župančiča KOŽ

–         16.00 do 19.00 Eko priča (Eko tjedan Knjižnica Šentvid)

petek, 15. november, od 9.00 do 11.00 i 15.00 do 19.00 (6 sati)

–         9.00 do 11.00 Knjižnica Šiška (ogled, predstavljanje in djelatnost)

–         15.00 do 16.00 Zaključak i evaluacija

–         do 17.00 Odmor

–         od 17.00 do 19.00 Eko radionica za djecu Križić  kružić (društvena igra) – kreativni kutak (Eko tjedan Knjižnica Šentvid)

Što smo naučili a vrijedno je primijene u vlastitoj praksi?

Dugoročno planiranje i izrada mjesečnih i godišnjih planova prvi je korak za uspješnu realizaciju programa događanja u Knjižnici. Ekološki održive prakse koje valja slijediti u svakodnevnom poslovanju su  mogućnost oline upisa i online plaćanja članarine i zakasnine, jednokratno ispunjavanje Upisnica, kod obnove potvrđivanje podataka uz pomoću tehnoloških dodataka, korištenje recikliranih materijala, odvajanje otpada u spremnicima za posebne vrste otpada u knjižnici i uredima knjižnice, ponuda promidžbenih materijala za prodaju u Knjižnici, RFID zaduživanje, strateško planiranje čije se ostvarivanje može pratiti

Praćenje rada slovenskih kolega uvijek je izrazito sadržajno, poticajno i motivirajuće i izlazak iz vlastitih okvira rada i praćenje tuđeg rada kao metoda vlastitih kapaciteta dobro je radi povezivanja ne samo s drugim europskim knjižničarima nego i radi izgradnje čvršćih međusobnih veza.