Unatoč činjenici da je bio prvi, festival je bio izvrsno organiziran. Domaćini su bili fantastični, pobrinuli se za svaki detalj, logistika je funkcionirala savršeno, a predavanja, prezentacije i rasprave obilovale su korisnim i zanimljivim informacijama.

Sudionici su, osim iz Mađarske, došli iz nekoliko europskih zemalja – Nizozemske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, a pomoću online servisa pridružio nam se i kolega iz Portugala. Hrvatsku delegaciju, osim Riječanki, činili su kolegice i kolege iz Vinkovaca, Koprivnice i Karlovca. Sve zemlje sudionici predstavljene su tako da su u predvorju knjižnice bili izloženi panoi sa slikama njihovih bibliobusnih službi.

2

Prvog dana festivala u prvom bloku prezentacija slušali smo o praksama, problemima i njihovom rješavanju od kolega iz Mađarske, iz udaljenih pokrajina na sjeveru i istoku zemlje. U drugom bloku prezentacije su držale kolegica Iva Pezer iz Vinkovaca, koja je predstavila hrvatske bibliobusne službe u brojevima i statistikama, zatim kolegice Ljiljana Vugrinec i Ana Škvarić iz Koprivnice, koje su sudionike upoznale s bibliobusnom službom svoga grada. Gorana Tuškan predstavila je svojom prezentacijom kampanju skupljanja sredstava Gradske knjižnice Rijeka za nabavu novog Gradskog bibliobusa „Pogurajmo bibliobus“. Antoinette van Zanten iz Nizozemske govorila nam je o bibliobusnim službama svoje zemlje, kao i Klauss Weis iz Graza iz Austrije. U trećem bloku prezentacija video vezom nam se pridružio kolega Nuno Marcal iz Portugala, s terena iz svog bibliokombija, te nas upoznao s poviješću portugalskih putujućih knjižnica te podijelio s fizički prisutnim sudionicima skupa entuzijazam i ljubav prema poslu koji radimo. O pokretnim knjižnicama u Sloveniji govorile su nam kolegice Tjaša Mrgole Jukič iz Ptuja, Barbara Kovač iz Maribora i Barbara Cesar iz Ljubljane, o jedinoj pokretnoj knjižnici Bosne i Hercegovine govorio nam je ravnatelj bihaćke knjižnice Ratko Knežević, a Siegfried Klaus iz Munchena podijelio je s nama kako izgleda rad u našoj službi kada se ne oskudijeva materijalnim sredstvima, kada financijeri imaju dovoljno i voljni su uložiti sredstva u kulturu i obrazovanje. Sve prezentacije mogle su se pratiti i preko web-stranice knjižnice, gdje su se prenosile uživo.

Drugi dan skupa počeo je kolonom bibliobusa koji su se pod pratnjom policije provezli ulicama Pečuha. U povorci su sudjelovala tri mađarska bibliobusa, bibliokombi iz Bihaća, bibliobusi iz Graza i Maribora i, jedini naš predstavnik, bibliobus iz Vinkovaca. I ostalim sudionicima susreta omogućeno je sudjelovanje u povorci tako što je unajmljen autobus javnog gradskog prijevoza. Nakon povorke bibliobusi su parkirani na knjižnično parkiralište te su bili na raspolaganju za razgledavanje građanima, koji su se odazvali u zaista velikom broju.

Hrvatski predstavnici ispred vinkovačkog bibliobusa na parkiralištu knjižnice u Pečuhu.

Predstavnici Hrvatske posjetili su i Konzulat Republike Hvatske u Pečuhu, gdje ih je ugositla konzulica gđa Vesna Haluga. Prijemu kod generalne konzulice pristustvovala je i gđa Branka Blažetin, urednica Hrvatskog glasnika, lista na hrvatskom jeziku za hrvatsku manjinu u Mađarskoj. Nadamo se uspješnoj suradnji u budućnosti!

Obišli smo pečujsku regionalnu knjižnicu, novo suvremeno zdanje podignuto 2010. godine, kada je Pečuh bio europska prijestolnica kulture. Osim knjižnice tada su, između ostalog, podignute i koncertne dvorane te obnovljena Kulturna četvrt Zsolnay.

Poslijepodne drugoga dana, nakon degustiranja lokalnih specijaliteta, bilo je ispunjeno raspravama i radionicama o ulozi bibliobusa u razvoju zajednice, društvenoj inkluziji i cjeloživotnom učenju. Istaknuti su mnogi problemi i moguća rješenja u praksi. Iako su mišljenja o temama bila različita, postignut je konsenzus kako pokretni knjižničari ne pružaju samo štivo nego i aktivno rade na izgradnji zajednice te su njen nezamjenjiv dio.

Treći dan ostali su samo najhrabriji. Prorijeđena, ali i dalje entuzijastična skupina knjižničara posjetila je Kulturnu četvrt Zsolnay – preuređen kvart gdje je živjela i radila obitelj Zsolnay, svjetski poznata po svojim radovima u porculanu. Danas je to oaza kulture i mira kakvu bi svaki grad trebao imati. Tu su parkovi i igrališta za djecu, lutkarsko kazalište, koncertna dvorana, planetarij, umjetnički fakulteti, prostori za vježbanje za glazbenike, restorani, izložbene galerije... Uživali smo u dobrom društvu i kulturnim sadržajima te predivnom proljetnom vremenu, koje nas je pratilo sva tri dana skupa.

Nakon tri fantastična dana i bibliobusi i sudionici vratili su se svojim kućama i poslovima. Koprivničani i Riječani su se čak na putu kući susreli s pečujskim bibliobusom, koji je bio na terenu s korisnicima – nema odmora kad su kultura i edukacija u pitanju, bio festival ili ne!

Pri povratku se našlo vremena i za posjet novoj knjižnici u Križevcima, svečano otvorenoj samo dan ranije, preseljenoj u prekrasno novouređen prostor bivšeg vojnog doma.

Do idućeg, nadamo se brzog susreta, veliki pozdrav dragim kolegama, sretan im put i dobro vrijeme, pozdrav i organizatorima i velika zahvala na svemu!

3

Fotografije: 1. Bibliobusi Graza i Pečuha. 2. Gorana Tuškan i Ana Gregorić pored riječkog plakata u predvorju knjižnice. 3. Hrvatski predstavnici ispred vinkovačkog bibliobusa na parkiralištu knjižnice u Pečuhu. 4. Pečujska gradska, regionalna i sveučilišna knjižnica.