Život pod čizmama (u knjigama): režimi, ideologije, diktature, otpor malih ljudi u teškim i opasnim vremenima
Razni diktatori, demagozi, totalitarni likovi već stoljećima, ponekad s velikom lakoćom, dolaze do vlasti. Književnost je zabilježila i često najbolje dočarala srž života u takvim sustavima. Donosimo jedan veliki izbor.
Jaume Cabre: Glasovi Pamana
Učiteljica Tina Bros u staroj školi u malom katalonskom selu pronalazi bilježnice Oriola Fontellesa koje opisuju tragično razdoblje španjolskog poraća. Fontelles je u selo stigao 1943. i odmah se našao uvučen u dramatične događaje u kojima su glavni protagonisti bogata i moćna Elisanda Vilabrú i okrutni načelnik Valentí Targa. Kako bi se približio Targi i ubio ga, Fontelles postaje član Falange, a istodobno se upušta u opasno savezništvo s pokretom otpora.
Antonio Skarmeta: Dani duge
Godine 1988. general Pinochet odlučio je održati plebiscit kako bi demokratizirao svoj režim. Ministar unutarnjih poslova nudi propagandnom geniju Adriánu Bettiniju da vodi kampanju za Pinochetovu opciju, no on to kao žrtva režima odbija. Dok se Bettini muči kako smisliti uvjerljivu kampanju za opoziciju, gimnazijalac Nico Santos nastoji održati privid normalnosti nakon što mu uhite oca, profesora filozofije. S puno ironije i humora autor opisuje otpor malih ljudi u teškim i opasnim vremenima.
Simon Mawer: Praško proljeće
U ljeto 1968. dvoje engleskih studenata odlaze na putovanje autostopom po Europi. Za vrijeme boravka u Njemačkoj odluče posjetiti Čehoslovačku, u kojoj je Praško proljeće u punom zamahu. U isto to vrijeme, mladi tajnik britanske ambasade u Pragu u društvu češke studentice upoznaje ideale i strasti čehoslovačke mladeži. U međuvremenu, sovjetske trupe nadiru…
Mo Yan: Promjena
Kratki roman dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 2012. godinu. Pripovjedač nepouzdana sjećanja opisuje svoje odrastanje u Kini za vrijeme Kulturne revolucije - svoje školovanje, službovanje u vojsci i postajanje slavnim piscem. Kroz život glavnoga junaka prelamaju se i promjene koje se događaju posljednjih pedesetak godina u Kini, koja od ruralne zemlje postaje svjetska velesila.
Ljudmila Ulicka: Zeleni šator
Radnja novog romana suvremene ruske autorice smještena je u hladnoratovsko razdoblje Sovjetskog Saveza, omeđeno dvjema smrtima - Staljinovom i onom J. Brodskog. Priča prati djetinjstvo, odrastanje i život trojice prijatelja - Ilje, Mihe i Sanje. Kroz njihove odnose, sazrijevanje i ljude koje upoznaju, proziru se sav užas i tragika sovjetskog komunizma. Poseban naglasak stavljen je na režimsko ugnjetavanje umjetnosti i pokušaj zatiranja svega plemenitog i lijepog. Svijet je to u kojem temeljne ljudske vrednote opstaju samo zahvaljujući individualnim nastojanjima i stvaralačkoj strasti. Kao i u dva prethodna romana ("Daniel Stein, prevoditelj" i "Iskreno vaš, Šurik"), autorica nas još jednom uvodi u svoj osebujni svijet, napučen toplim i plemenitim likovima, nastavljajući se stilom na slavnu rusku tradiciju čiji su predstavnici velikani poput Tolstoja i Pasternaka.
Madeleine Thien: Ne reci da nemamo ništa
Mlada Kanađanka kineskog podrijetla od djelića vlastitog sjećanja, kao i činjenica obiteljske povijesti, pokušava rekonstruirati lik svog davno nestalog oca, darovitog koncertnog pijanista koji joj je za sobom ostavio ljubav prema glazbi i umjetnosti, ali i brojna pitanja. U potrazi za odgovorima, njegova kći prebire po slojevima priča iz kojih izranja slika Kine 20. stoljeća. Odjeci političkih previranja što su ih pretrpjele generacije njezinih predaka od uspona Mao Ce-tunga do krvavog gušenja studenske revolucije na pekinškom Trgu nebeskog mira 1989. godine donose sliku "sudbine dviju obitelji kineskih glazbenika - onih koji su pokušavali preživjeti Maovu kulturnu revoluciju i njihove djece, koja su gorke plodove povijesti ubirala još dugo, na raznim stranama svijeta".
Antonio Pennacchi: Mussolinijev kanal
Za ovaj roman autor je nagrađen prestižnom talijanskom nagradom za književnost "Strega" koja se dodjeljuje od 1947. godine. Mussolinijev kanal grandiozan je pothvat melioracije močvarnog područja Pontino, započetog 1926. godine. Kroz dvadeset godina područje obuhvaćeno projektom pretvoreno je u obradivu površinu. Na to se područje naselio veliki broj ljudi, a autor priča priču o jednoj takvoj porodici, Peruzzi, koja doseljava iz Padske nizine...
Vasilij Grossman: Život i sudbina
Ovaj povijesni roman glasovitog ruskog pisca, čija je središnja tema Staljingradska bitka, mnogi književni kritičari smatraju jednim od najboljih prikaza strahota jednoumlja dvaju režima - nacizma i staljinizma. U njemu Grossman prezentira svijet koji razdiru ideološke tiranije i rat, oslikavajući život svoje zemlje u dramatičnome povijesnom razdoblju kroz usporedne priče pojedinih članova jedne obitelji te ljudi koji su s njima na razne načine sudbinski povezani. Osim konkretne ratne epopeje, iznimno su zorno i potresno prikazane i druge popratne strahote, poput smrti u plinskim komorama te progoni, u kojima se zbog pukog preživljavanja žrtvuje čak i vlastito dijete. Ne negirajući herojstvo naroda u obrani zemlje od nacističkog osvajača, autor realno iznosi sve mane sovjetskog režima i pritom ne štedi tadašnju političku elitu sa Staljinom na čelu. Stoga je ovo djelo, dovršeno 1960. godine, zaplijenio KGB te je objavljeno tek dvadeset godina poslije, nakon što je prokrijumčareno iz SSSR-a.
Peter Esterhazy: Hrabalova knjiga
Središnji lik ovoga romana je Anna, žena koja ima troje djece i muža pisca, opsesivno zaokupljena pisanjem knjige o češkom pripovjedaču Bohumilu Hrabalu. Anna voli pjevati i zviždati blues, a njezina intimna priča - ispovijed žene koja na svojim leđima drži teret čitavoga kućanstva, ali i povijesti, koju njezin muž nosi kao popudbinu - ujedno je i pripovijest drugih žena čija je sudbina izravno ili neizravno povezana s njezinom (njezine svekrve i majke, Hrabalove majke). Uz blagu ironiju autor ocrtava razne aspekte života u komunizmu, te dileme s kojima se susretao intelektualac u tom režimu.
Fernando Aramburu: Patria
Bittori i Miren bile su uvijek najbolje prijateljice. Kao mlade djevojke zajedno su se željele zarediti, no onda su upoznale svoje buduće muževe i predomislile se. Bittorin muže Txato je marljivi dobrostojeći poduzetnik, dok je Mirenin Joxian radnik. Obitelji vezuje blisko prijateljstvo i godinama skladno žive u malom baskijskom mjestu. Kad ETA krene u oružanu borbu za neovisnost Baskije, zahtijeva od imućnih Baska novčanu potporu. Nakon što je prvi put platio, Txato više nije htio udovoljavati ucjenama terorista zbog čega je u selu postao nepoželjan. I on i obitelj doživjeli su prijetnje, a najbolji prijatelji, uključujući i Miren i Joxiana, okrenuli su im leđa. Mirenin sin Joxe Mari aktivno se pridružio ETA-i, pa njegova majka postaje žestoka pristaša organizacije. Kad jednog kišnog popodneva ETA ubije Txatoa, Bittori napušta selo da bi se godinama kasnije vratila kako bi dobila odgovore na pitanja koja ju proganjaju i zatražila ispriku od krivaca. Aramburuov nagrađivani roman portretira četiri desetljeća baskijske svakodnevice u kojoj borba za političke ciljeve ubire civilne žrtve.
Claudiu M. Florian: Doba igre
Suvremeni rumunjski pisac u romanu rekonstruira sedamdesete godina prošlog stoljeća u svojoj domovini prepuštajući da o "ozbiljnim" povijesnim pitanjima rumunjskih Sasa priča njegov glavni lik, dječak koji sve to propitkuje iz pozicije svog razigranog i djetinjeg mikrokozmosa. Taj se nevini svijet odvija u kući njegove saske Bake i njegova rumunjskog Djeda, u multietničkom okruženju saskog sela u Transilvaniji, u kojem se isprepliću različiti svjetonazori - transilvanijski, oltenski, saski, zapadnonjemački. Dok je to za dječaka još uvijek nevino "doba igre", na svjetskoj pozornici to je doba velikih previranja – smrt Mao Ce-tunga, zatim Ceausescu i njegova zloglasna Securitate, potom Savezna Republika Njemačka kao vizija "obećane zemlje" koju on zove "Iznjemačke"... Sve te važne stvari o kojima odrasli samo šapuću i govore u nepoznanicama u njegovoj dječjoj glavi stvaraju velike upitnike i zbunjuju ga jednako kao i činjenica da Baka i Djed s kojima živi i koji se o njemu brinu nisu njegovi roditelji, a Tata i Mama su neki daleki ljudi koji rade u nekom drugom mjestu i jedva da ih poznaje.
Antonio Scurati: Najbolje doba našeg života
Leone Ginzburg, čiji kratak ali značajan životni put pratimo u ovom romanu, bio je talijanski urednik, prevoditelj, novinar i profesor koji se u svojem otporu fašizmu isticao nepokolebljivošću, intelektualnošću i strogim moralnim mjerilima. Kao mladi privatni docent na katedri za rusku književnost odbio je 1933. godine prisegnuti na vjernost fašizmu čime je zapečatio svoju sudbinu. Premda je izgubio katedru i bio zatvaran i stalno pod posebnom paskom vlasti, zajedno s Giulijom Einaudijem i Cesareom Paveseom osnovao je jednu od najvažnijih talijanskih izdavačkih kuća. I u godinama koje je proveo u konfinaciji odsječen od svijeta nastavio je savjesno i pedantno raditi na prijevodima i predgovorima, iskazujući i na taj način svoj otpor. Istodobno autor opisuje i živote članova svoje obitelji koji su se u to ratno doba susretali s istim dilemama i opasnostima.
José Luís Peixoto: Unutar tajne : (put u Sjevernu Koreju)
Ovaj jedinstveni putopis pruža pogled u svakodnevicu Sjeverne Koreje, jednog od najzatvorenijih i najtajnovitijih društava na svijetu. Autor je tamo boravio 2012. godine s grupom stranaca koji su dobili rijetku privilegiju prisustvovanja svečanostima povodom stote obljetnice rođenja Kim Il-sunga. Domaćini ih vode u razgledavanje tvornica, muzeja, spomenika, raznih svečanosti. Na svakom koraku prisutna je dvostrukost: stvarni život o kojemu se ne govori i inscenirana slika koja se nudi strancima. Bezbroj zabrana - od nemogućnosti fotografiranja, slobodnog šetanja, dobivanja informacija; potom slijepo obožavanje kulta ličnosti sjevernokorejskih vođa, nevjerojatna disciplina i poslušnost stanovnika, no ujedno i povremeni spontani, lijepi trenuci u susretu s ljudima, predmetom su autorovog čuđenja i promišljanja. Ovaj intrigantan putopis jednog od najcjenjenijih suvremenih portugalskih autora, preporuka je za sve čitatelje koji vole čitati autentična svjedočanstva o dalekim i malo poznatim kulturama i društvima.
Canek Sánchez Guevara: 33 okretaja
Trideset tri kratka poglavlja ovog romana prikazuju Kubansku revoluciju kao monotonu, beskonačnu vrtnju poput izlizane gramofonske ploče. Roman prati bezimenog muškarca, crnca, državnog službenika, opsesivnog čitača koji odjednom, bez povoda i upozorenja, otkazuje poslušnost i ukrcava se na improviziran splav koji se morem uputio u bezdan. Ovo je djelo autor, najstariji unuk Ernesta Che Guevare, napisao u tajnosti, a razotkriveno je tek nakon njegove smrti.
Eugen Ruge: Kad svjetlost nestaje - roman o jednoj obitelji
Krećući se na razmeđi između obiteljskog romana, povijesne rekonstrukcije te autobiografije, roman prati sudbinu tri generacije jedne njemačke obitelji u geografskom rasponu od Mexica, Sibira i Istočne Njemačke. Charlote i Wilhelm dolaze iz Mexica u Istočni Berlin i postaju politički visokopozicionirani intelektualci. Njihov sin Kurt, nakon što je neko vrijeme proveo u emigraciji, u Moskvi te u sibirskom progonstvu vraća se sa suprugom Irinom također u Berlin. Alexander, njihov sin, spreman je otići na zapad i tako napraviti veliki otklon od komunističke prošlosti svoje obitelji. Na potki ove obiteljske sage autor u svom prvijencu daje obrise političke povijesti Njemačke.
Joanna Bator: Pješčana gora
Jadzia je kći heroja poginulog u 2. svjetskom ratu, koju majka Zofia, nakon ozljede ruke, šalje dobrostojećim rođacima u grad. Već na putu prema gradu Jadzia susreće svog budućeg supruga, s kojim će preseliti u socijalistički stambeni kompleks Pješčana gora, gdje će dobiti kćer Dominiku. S puno šarma i humora, roman Pješčana gora donosi priču o tri generacije žena jedne poljske obitelji: Zofiji, žrtvi 2. svjetskog rata, njenoj kćeri Jadziji i sitnim zadovoljstvima s pomoću kojih preživljava komunistički režim, te unuci Dominiki, koja buntovnim karakterom i talentom za matematiku prevladava nezadovoljavajući život u neadekvatnoj sredini postkomunističke Poljske.
Lukas Bärfuss: Sto dana
Nakon završetka školovanja mladi idealist David Hohl s puno entuzijazma odlazi u Ruandu kao zaposlenik Švicarske agencije za razvoj i suradnju. Život u srcu Afrike suočava ga sa činjenicom kako Švicarska preko svojih razvojnih projekata godinama financira diktatorski režim. Upoznaje korupciju, siromaštvo, neprilagodljivost činovnika zaposlenih u agenciji, ali i vlastite mračne porive. Kad 1994. započne masakr Hutua nad Tutsijima, David iz protesta prema Europljanima spremnim na evakuaciju i zbog ljubavi prema hladnoj i okrutnoj Agathe odlučuje ostati u Kigaliju. Ovaj roman znamenitog švicarskog dramatičara Lukasa Bärfussa dobio je nagradu Mara Cassens, nagradu Schiller i posebno priznanje Mirovne nagrade Erich Maria Remarque.
Jachym Topol: Noćni posao
Roman mladog češkog književnika koji već uživa pridjev "alternativnog klasika". Tematski i povijesno roman je smješten u ljeto 1968. godine, u vrijeme prodora ruskih tenkova u Češku - dakle baza romana političke je naravi u kojoj se oblikuje čitav niz nevjerojatnih, životnih likova. Glavna među njima su braća, Ondra i Mali, koje otac šalje djedu na selo gdje proživljavaju sve samo ne romantičarske trenutke sklada.
Herta Müller: Lisica je već tad bila lovac
Rumunjska, posljednji dani vladavine Ceausescua, prijetnja je sveprisutna, a bizarna pravila koja postavlja diktatorski režim poželjno je usvajati trenutno kako bi se preživjelo. Životi dviju mladih žena odvijaju se u atmosferi neprestane paranoje kada se jedna zaljubi u oficira tajne službe koji uhodi onu drugu. Panika je konstantna, ne jenjava i nikad se ne zna kada će i kojom metodom neprijatelj napasti. Autorica, poznata po svojim djelima u kojima tematizira teror diktatorskog režima, dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2009. godine.
Pascal Bruckner: Palača pljuski
Alegorijska pripovijest o državi u kojoj vlada totalitarni režim na čelu s predsjednikom oko kojega se razvio kult ličnosti. Tobože zgrožen zlostavljanjem djece u obiteljima, on izdaje naredbu da se izgradi "Palača pljuski", zgrada u kojoj će vikendom djeca biti podvrgnuta "nepristranom" i, od strane države i njezinih službenika, organiziranom nasilju. Ubrzo se pokazuje da su sadistički nagoni duboko ukorijenjeni u naravi građana, te ovakvo organizirano izživljavanje uzima maha do te mjere da djeca ne mogu izdržati mučenje, pa i sama postaju zla, dok se konačno ne pobune... Ali predsjednik pronalazi način kako da im doskoči... U maniri francuskoga prosvjetiteljstva, autor razrađuje tezu o totalitarnim društvima, latentnom i otvorenom nasilju, razvijajući priču do groteske. Također bespoštedno ironizira govor tipičan za totalitarne režime.
Chimamanda Ngozi Adichie: Purpurni hibiskus
Roman se odvija u poslijekolonijalnoj Nigeriji. U pozadini odrastanja dvaju glavnih likova, četrnaestogodišnje Kambili i njezina brata Jaje, stoji vojni režim i problemi koji se poslovično događaju u obitelji usporedno sa stasanjem iznova započete države. Problem nije samo društvenog značenja već nosi obiteljski teret strogog fanatičnog vjerskog odgoja. Otac djece, inače javni poduzetnik, izdavač, postaje gotovo preslika društvenog terora, ne libeći se pokazati i fizičku okrutnost prema njima i prema vlastitoj ženi. Djeca će tek kasnije, upoznavši podalje od oca svoju tetu, osjetiti prirodni put odrastanja, slobodu jezika i sl. U toj priči Jaja će se pobuniti a Kambili više razmišljati, pripovijedati. Roman pokazuje i strah protagonista u nestalnosti političkih previranja i prijetnji, ali i psihoanalizu situacija što proizlaze iz tradicionalnog i novog.
Luca-Ioan Frana: Život i djelo Ilije Cazanea
Roman ovog suvremenog rumunjskog pisca, jednog od najuglednijih rumunjskih filmskih scenarista, priča je o Iliji Cazaneu, ocu i istoimenom sinu, od kojih je prvi umro "pukim slučajem", dok se drugi se rodio "pukim slučajem", no obojica će se naći na udaru sustava u liku pukovnika Securitatee Vasila Chiriţe. Ilie Cazane, otac, zbog svoje iznimne sposobnosti da uzgoji rajčice veličine lubenice, a sin zato što je slučaj Cazane ostao slaba točka u profesionalnom dosjeu pukovnika Vasila Chiriţe pa će se prenijeti i na sljedeću generaciju, ponajprije zbog njegova osjećaja krivnje za smrt Ilije Cazanea, oca. Kroz ove uzajamne odnose sublimirane do onoga sustav - žrtva, Rădulescu skicira sliku Rumunjske 60-ih godina prošlog stoljeća, ponajprije kroz izniman lik pukovnika Vasila Chiriţe, preko čijih leđa se lome prijeporne točke komunističkog režima koji beskrupulozno, u hipu, svoje dojučerašnje lučonoše pretvara u neprijateljsku lovinu.
Azar Nafisi: Lolita u Teheranu : životopis u knjigama
Dok islamski odredi za zaštitu ćudoređa provode racije u Teheranu, fundamentalisti zauzimaju sveučilišta, a slijepi cenzor guši umjetničku slobodu, svakog četvrtka prije podne, za diktature ajatolaha Homeinija, hrabra i nadahnuta profesorica Azar Nafisi u svojoj tajnoj književnoj radionici potajno okuplja svojih sedam najboljih studentica. Odbacujući zakonom propisan zar i izlažući se velikoj opasnosti one s neutaživom gladi uranjaju u svjetove Jane Austen, Scotta Fitzgeralda, Henryja Jamesa i Vladimira Nabokova, otkrivajući pri tome pojedinosti o svojim životima, i nudeći nam na uvid, inače, nepristupačan svijet žene u toj islamskoj zemlji. Margaret Atwood za ovu je knjigu napisala :"Zapanjujuće ….književnost kao čamac za spašavanje na iranskom fundamentalističkom moru…" Knjiga "Lolita u Teheranu" ne može se kupiti u Iranu. Međutim, zahvaljujući Internetu, ova zabranjena knjiga i besteseler br. 1 na rang - listama New York Timesa, ipak, u dijelovima stiže do čitatelja širom svijeta.
Sam Eastland: Oko Crvenog cara
Inspektor Pekkala se rodio u Finskoj koja je tad bila ruska kolonija. Kao mladić se prijavio u Finsku pukovniju u Sankt Peterburg i postao tajni agent u kojega je car Nikolaj Romanov imao potpuno povjerenje. Poznat pod nadimkom Smaragdno oko, Pekkala je nakon revolucije prognan u Sibir gdje je deset godina živio u potpunoj izolaciji. Godine 1929. Staljin ga neočekivano poziva da otkrije tko je stvarno ubio Romanove i gdje se nalazi njihovo blago. Opasna pustolovina smještena u vrijeme okrutnog i neumoljivog sovjetskog režima nudi Pekkali u slučaju uspjeha mogućnost da ponovno započne svoj život i pronađe djevojku koju je volio prije nego što mu je revolucija pomrsila planove.
Anton Balaž: Logor posrnulih žena
Neposredno nakon Drugog svjetskog rata čehoslovačka je vlast nacističke koncentracijske logore prenamijenila u kažnjeničke logore za „preodgoj“ problematičnih društvenih skupina i pojedinaca, koje je odlučila uz pomoć ideologije i represivnog aparata pretvoriti u „produktivne članove društva“. U središtu je ovoga satiričnog romana boravak grupe bratislavskih prostitutki u jednome od takvih logora. Kroz priču o njihovim sudbinama autor pokazuje svu apsurdnost jedne ideologije i njezinih metoda, dok istovremeno veliča čovjeka i njegovu neuništivu žudnju za slobodom.
Marguerite Duras: Brana na Pacifiku
Naglašena emocionalnost i neprikriveni autobiografski elementi značajke su ovog ranog romana jedne od središnjih figura francuske proze 20.-og stoljeća. Potresna je to priča o maloj francuskoj obitelji - poludjela majka i dvoje djece, kći Suzana i sin Joseph - u tadašnjoj (početak 20.-og stoljeća) francuskoj koloniji Indokini. Uzevši u zakup neobradivu zemlju uz Kinesko more, majka pokušava obraniti rižišta od stalnih plimnih provala oceana, zalažući pritom svu svoju imovinu. Uvidjevši uzaludnost svojega pothvata, ona se duševno slomila, dok su sin i kći prepušteni najgrubljoj borbi za elementarno preživljavanje, dijeleći sudbinu izgladnjele domorodačke djece u dolini Kama, borbi u kojoj se prihvaćaju i najdublja poniženja. Strast, otkriće i spoznaja tjelesnosti, erotsko sazrijevanje, prostitucija, uzaludna, ali i ustrajna borba protiv ništavila i besmisla, središnje su teme koje dominiraju ne samo ovim, nego i drugim značajnim autoričinim djelima.
Oleg Pavlov: Ruska trilogija
Tri crnohumorna romana suvremenog ruskog pisca, nagrađenog ruskom nagradom Booker (2002.) te Solženjicinovom nagradom (2012.), tematski su objedinjena u trilogiju o životu ruskog vojnika u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. U prvom romanu kapetan Habarov odluči zasaditi krumpir kako bi nahranio svoje izgladnjele vojnike u duboko izoliranoj ruskoj stepi, a ta će odluka promijeniti njegov život kako ni u snu ne bi očekivao. Drugi roman je priča o Matjuškinu, mladom, osjetljivom čovjeku i grubom vojničkom životu u centralnoj Aziji za koji se opredjeljuje nastojeći se dokazati ocu. Glavni junak trećeg romana je vojnik Aljoša, kojeg načelnik zdravog dovodi u lječilište ne bi li mu tamo ugradili željezni zub, ali tijek događaja poprima drugačiji smjer...
Viktor Jerofejev: Dobri Staljin
Prvi u Hrvatskoj objavljeni roman kontroverznog ruskog pisca o njegovu odrastanju u obitelji političkih moćnika u Sovjetskom Savezu. Jerofejev ne preza od razotkrivanja najintimnijih tajni ruskog društva, potom njegovih roditelja, ali i njega samoga. Kao spoj autobiografskog i fikcijskog, roman govori o tome kako je pisac počinio političko ubojstvo svoga oca, stekao njegovu privrženost te postao književnikom...