Sve je to u glavi: psihijatrijski slučajevi u književnosti
Shizofrenija, depresija, fobije, bipolarni poremećaj… Sve je to u glavi, reći će neki. A što sve može biti u glavi, možete pročitati u književnim djelima čiji vam popis donosimo, a koja se bave mentalnim/duševnim bolestima i poremećajima dok je mjesto radnje često psihijatrijska ustanova.
Sara Stridsberg: Beckomberga: oda mojoj obitelji
Beckomberga, stara psihijatrijska bolnica, iz vizure pripovjedačice mjesto je utočišta za nju i većinu likova u romanu. Tamo ljudi žive kroz bijeg od slobode, skloni podčinjavanju. To je i mjesto odrastanja. Jackie provodi dane u bolnici posjećujući oca nakon neuspjela pokušaja samoubojstva. U suosjećanju prema ljudima koji se liječe u bolnici pronalazi snagu u vlastitoj ranjivosti zbog sebičnosti autodestruktivnog oca, kojega nastoji spasiti, u svijetu izoliranom od prijetnji vanjskog svijeta. To je univerzalna priča o ljubavi prema ljudima i onome što ih takvima čini, obespravljenima, krhkima, tihima, na mjestu u kojem ipak ponekad zavladaju sretni trenutci zajedništva i radost življenja.
Ken Kesey: Let iznad kukavičjeg gnijezda
Nezaobilazan roman koji je postigao svjetsku slavu zahvaljujući i kultnom filmu i Jacku Nickolsonu u ulozi Randla Patricka McMurphyja, kriminalca koji služi zatvorsku kaznu. Zbog glume neuračunljivog ponašanjaMcMurphy je prebačen u psihijatrijsku ustanovu. Pored njega u umobolnici su glavni likovi „čudovište bez srca“ - autoritativna odjelna sestra Ratched, Billy Bibbit sucidalni tinejdžer, Indijanac Poglavica… Kada Billy počini samoubojstvo McMurphy podivlja i davi sestru Ratched pa ga odvode na "tretman". Potpuno uništenog prijatelja Poglavica uguši jastukom i bježi...
Philippe Djian: 37,2 ujutro :
Pisac i Betty neobičan su mladi par. Na početku romana on je čuvar ljetovališta, ona je vrlo privlačna konobarica koja je upravo dala otkaz i doselila k Piscu. Njihov zajednički život pun je strastvene ljubavi, oni uživaju. Betty izgleda samo kao temperamentna djevojka nezadovoljna sivom svakidašnjicom i nepravdama koje se događaju. Kasnije, u različitim se situacijama pokazuje djevojčino ludilo. Pisac je želi zaštiti od svega, no ne uspijeva. Živjeti s Betty bilo je nešto najvažnije što mu se ikad desilo, ona postaje njegova opsesija. Ostali ga svijet nije zanimao. Prava ljubavna priča nikad ne završava. Prema ovom je romanu snimljen vrlo popularni igrani film "Betty Blue".
Elizabeth Wurtzel: Prozac nacija: mlada i potištena u Americi: memoari
Vrlo hvaljena autobiografska proza mlade američke spisateljice feminističke orijentacije, uspoređena sa "Staklenim zvonom" i "Lovcem u žitu", u kojoj autorica opisuje svoju dugogodišnju borbu s depresijom sa svim potankostima i opisima stanja beznađa osobe u depresiji, a s ciljem dopiranja do ljudi, doticanja njihove usamljenosti. Poput rock'n'rolla (Joni Mitchell, Bob Dylana, Pink Floyda), uz film "Zid" i nezaobilazan "prozak", čitatelj susreće samu srž osjećaja "ne posve priključenosti", opisanih iskreno i bez zadrške. Knjiga sadrži epilog i pogovor autorice u kojima još dublje objašnjava svoje iskustvo s depresijom i antidepresivima, a doživjela je i filmsku ekranizaciju.
Stephen P. Hinshaw: Druga vrsta ludila: putovanje od stigme do nade
Ugledni profesor psihologije u svojoj autobiografskoj knjizi iznosi svoju intimnu priču o odrastanju, s misterioznim izostancima njegova oca, prožetu neobjašnjivim tajnama. Duboka tajna bila je skrivana punih osamnaest godina kao rezultat ozbiljne duševne bolesti oca i njegovih prisilnih hospitalizacija. Onog trenutka kada mu je otac otkrio istinu, za vrijeme proljetnih praznika na fakultetu, znao je da će se njegov život zauvijek promijeniti i naziva to otkriće „psihološkim rođenjem“. Autor spaja memoare tajne i srama teškog mentalnog poremećaja s istraživanjem stigmatizacije duševne bolesti, otkrivajući osobni, dirljiv pogled na stigmu duševnih bolesnika koja ih prati, zbog čega često nailaze na osudu i dovodi ih do gubitka njihovih temeljnih sloboda.
Sylvia Plath: Stakleno zvono
Američka pjesnikinja Sylvia Plath (1932-1963) svojim je jedinim romanom i pjesmama posthumno snažno utjecala na alternativi sklone generacije šezdesetih i sedamdesetih godina. U ovom ispovijednom, nadasve poetskom romanu, autorica nas vodi u svijet adolescencije i teškoće ulaska osjetljivih bića u svijet lažnih vrijednosti i duhovnog siromaštva provincijalnog života tipiziranog u prigradskom naselju Bostona. U tom se svijetu devetnaestogodišnja Esther osjeća "poput trkaćeg konja bez hipodroma", doživljava živčani slom i bježi pod metaforičko stakleno zvono.
Delphine de Vigan: Ništa se ne opire noći
Nakon smrti svoje majke, De Vigan započinje s pisanjem njene biografije. Provodi opsežno istraživanje među preostalim članovima velike obitelji, koja se nekoć sastojala od oca, majke, osmero bioloških i jednog posvojenog djeteta. Rezultat administrative fragmentirano je štivo u kojem se autorica trudi što autentičnije prikazati događaje ključne po obitelj, istovremeno bilježeći svoja stanja i psihička previranja. Kopanje po prošlosti za nju je mučno, a umjesto istine pronalazi samo rašomon. Lucile de Vigan, autoričina majka čiji poluprofil krasi naslovnicu, bila je najljepše i najtužnije dijete Poirierovih, žrtva ambigvitetnog (incestuoznog?) odnosa s ocem i loših obiteljskih gena. Njen je život bio frenetična izmjena stanja delirija i apatije kao posljedica bipolarnog poremećaja. Autodestrukcija, neizmjerna tuga, ali i velika hrabrost glavne su karakteristike te žene pretočene u ovaj roman, dirljiv pokušaj poniranja u zasjenjene predjele prošlosti vlastite obitelji.
Ellen Marie Wiseman: Što je ostalo od nje
Roman ujedinjuje patnju i snagu dviju mladih žena, Izzy i Clare, rođenih u različito vrijeme, koje povezuje borba s neshvaćanjem okoline i s predrasudama. Autorica izmjenom perspektiva stvara duboku i napetu priču o borbi za pripadanjem. Izzy se suočava s uspomenama na ubijenog oca i majkom koja je u zatvoru kada je primorana posjetiti psihijatrijsku bolnicu Willard State gdje pronalazi dokumente o bivšoj pacijentici Clari. Ganuta nepravdom koja joj se dogodila, odlučuje joj pomoći pronaći kćer…
Charles Atkins: Faktor rizika
Pokraj mrtvoga tijela medicinske sestre sjedio je sedamnaestogodišnji Garret, pacijent na psihijatrijskom odjelu bolnice, umrljan krvlju i držeći nož. Njegova liječnica dr. Molly Katz ne može vjerovati da je Garret sposoban za zlodjelo. Potom je iskasapljena i druga medicinska sestra. Je li moguće da je to ipak Garret? I dok se dr. Katz bori kako bi Garreta spasila od zakona i njegova vlastita uma, ubojica se okreće prema njoj i njenoj djeci... Napeti kriminalistički roman ovog suvremenog američkog autora, po profesiji psihijatra.
Will Self: Dr Mukti i ostale priče čemera i jada
Zbirka pripovijedaka iz predjela poremećenoga uma. Priče daju iskrivljeni pogled na nesigurno klimavi svijet straha i zabave. Glavni lik je dr. Mukti, začetnik "kvantne teorije ludila", kako sam sebe naziva, ali tu je i njegov suparnik, nadređeni i uspješniji kolega, koji pobire lovorike slave. Autor prolazi kroz redove mentalno poremećenih likova ostavljajući čitatelja sa spoznajom da je tanka linija između ludila i normalnoga.
Ayfer Tunç: Luda knjiga: sasvim pogrešno ispripovijedana kratka povijest jedne ludnice
Roman ove suvremene turske spisateljice na prvi je pogled košmarni splet ljudskih sudbina s mnogo različitih osobnosti i još različitijih zbivanja zgusnutih unutar zidova jedne psihijatrijske klinike na obali Crnog mora. Profesor Ulku Birindži, profesor Altaj Čamur, gđa Šenaj, oftamolog Berkaj Ozberk, domar Zija bez uha, ravnatelj bolnice Demir Demir, mladi psihijatar Ajdemir Guzeldere, pacijent Bariš Bakiš i njegova odabranica Gulnazmije samo su malobrojni iz te prebogate galerije likova. Međutim, svi se oni slijevaju u jedinstvenu šarolikost ljudskog roda u svoj njegovoj fascinantnosti, počesto na rubu bizarnosti. U sadržajnom smislu, okosnicu romana čini predavanje koje profesor Ulku Birindži na Dan zaljubljenih drži u psihijatrijskoj klinici tijekom kojega osoblje i pacijenti konzumiraju tortu s marihuanom, što cijelu bolnicu munjevitom lančanom reakcijom pretvara u kovitlac ludila, a dotičnu srijedu u Crnu srijedu.
Susanna Kaysen: Prekinuta mladost
Nakon petnaestak minuta kod liječnika psihijatra, niti ne sluteći razvoj događaja, Susanna Kaysen našla se u taksiju za psihijatrijsku bolnicu McLean s dijagnozom: psihoneurotska depresija. Gotovo dvije godine proboravila je na odjelu za tinejdžerke okružena neobičnim likovima - Polly, djevojka koja se polila benzinom i zapalila, nevjerojatna Lisa koja svako toliko pobjegne, Susannina cimerica Georgina i njezin neobični dečko Wade koji je umislio da mu je otac agent CIA-e, Daisy koja luduje za laksativima i piletinom... Susanne se pak nalazi pred izborom: da li odabrati svijet ljudi iz bolničkog okruženja, ostajući tako "na sigurnom" ili izaći i suočiti se sa često okrutnim svijetom stvarnosti. Po ovom je romanu snimljen istoimeni film ("Girl, interrupted", 1999.) s Winonom Ryder i Angelinom Jolie (nagrada Oscar 2000. godine za ulogu Lise).
Adam Foulds: Živi labirint
Duševna bolnica na rubu Londona 1837. susretište je pjesnika iz zabiti, Johna Clarea, budućeg najslavnijeg pjesnika viktorijanske Engleske Alfreda Tennysona i mnoštva drugih osebujnih likova. U ovome povijesno vjerodostojnom ali istodobno lirskom prozom prožetome romanu autor promišlja sudbine svojih likova naglašavajući kako je naša osobnost u jednakoj mjeri učinak činjenica i fantazija.
Matthew Quick: U dobru i zlu
Roman po kojem je snimljen Oscarom nagrađeni film (Jennifer Lawrence za najbolju žensku ulogu). Glavni lik, Patrick Solatano, nakon liječenja na psihijatriji zbog bipolarnog poremećaja vraća se u roditeljski dom na njegu svojih roditelja. Kada ustanovi da ga je napustila supruga započinje prijateljstvo s Tiffany, rođakinjom svoga najboljeg prijatelja. Tiffany također ima mentalnih problema, ali će ovaj neobičan par zajednički ih rješavati da bi na kraju ustanovili - da su dobar par.
Mirta Maslać: Junak ili čudovište
Prvijenac mlade domaće autorice s autobiografskim elementima. Roman u dnevničkim zapisima prikazuje kronologiju psihičkog sloma i liječenja u zagrebačkoj bolnici Vrapče. Mlada djevojka sa simptomima depresije, fobije i autodestruktivnosti prijavljuje se u bolnicu, gdje prolazi dug i spor proces liječenja, ali i upoznavanja same sebe. Iskren i hrabar roman koji o psihičkoj bolesti govori posve otvoreno, često i s daškom crnog humora.
Chuck Palahniuk: Klub boraca
On posjećuje grupe za psihološku pomoć smrtno oboljelima, kako bi riješio pitanje nesanice. U stvarnom je životu koordinator postupka opoziva u odijelu i kravati... On i Tyler Durden bili su prvi klub boraca. Još uvijek zajedno odlaze u podrum jednog bara, gdje je sadašnje sjedište kluba. Kao svaki klub, i ovaj ima svoja pravila: prvo pravilo je da se o njemu - ne priča...
Nicci French: Uhvati me kad padnem
Holly Krauss 27-godišnja je poslovna žena koja s prijateljicom Meg vodi uspješnu tvrtku, ali njezino ponašanje potpuno se otelo kontroli. Jedne noći nakon opijanja ode s nepoznatim čovjekom koji je nakon toga počinje progoniti i prijetiti, noćima se smuca okolo, a onda spava za radnim stolom ili u zahodu, vrijeđa klijente ili im šalje neobične darove, gubi veliki novčani iznos na pokeru s lokalnim kriminalcem, na izložbi kupuje ružnu skulpturu iako je u dugovima i ima već dvije hipoteke na kuću. Nakon pokušaja samoubojstva završava na psihijatriji gdje joj dijagnosticiraju bipolarni poremećaj ponašanja.
Paulo Coelho: Veronika je odlučila umrijeti
Veronika ima dvadeset i četiri godine, Slovenka je i 11. studenoga 1997. odlučila je umrijeti iz najmanje dva razloga: sve je u njezinom životu uvijek bilo isto "pa nastaviti živjeti nije moglo donijeti ništa dobra", a i sve je u svijetu "išlo pogrešnim tokovima, a ona tu nije mogla ništa promijeniti - od toga se osjećala posve nepotrebnom". No, pokušaj samoubojstva nije uspio i Veronika se nađe u Villetu, čuvenom slovenskom azilu za umobolne, u neobičnom društvu na koje se primjenjuju neobični načini liječenja. U umobolnici pomalo počinje shvaćati da jedino tamo može biti ono što zaista jest...
Tatjana Gromača: Božanska dječica: roman za odrasle koji bi željeli ostati mladi
Psihička je bolest, s jedne strane, osobna drama pojedinca i njegove obitelji, ali je istovremeno i "biljeg" društva koje ih je oblikovalo. Analiza psihičkog stanja jedne žene povlači za sobom analizu obiteljskog okruženja i društvene klime koja je doprinijela rasplamsavanju bolesti. U atmosferi rata, mržnje, netolerancije i sljepila svake vrste i u društvu u kojem je poimanje dobrog, smislenog i plemenitog podložno dubioznim kriterijima pitanje je tko je zapravo zdrav, a tko bolestan.
Tajana Obradović: Akustika tišine
Radnja ove obiteljske sage obuhvaća četiri generacije jedne zagrebačke obitelji. Prateći njezine članove kroz nekoliko društvenih sistema i povijesnih mijena, otkrivamo njihova međusobna nerazumijevanja, nestanak ljubavi i patrijarhalno-primitivne obrasce koji im određuju ponašanje. Glavnu junakinju romana, Noru, zatječemo u psihijatrijskoj ustanovi u kojoj prisilno boravi s prišivenom dijagnozom shizofrenije. Njezin osjećaj nepoželjnosti, misli ona, uzrokovan je stvarnom, a ne, kako tvrdi psihijatrica, umišljenom nepoželjnošću. Postupno postaje jasno da je duševna bolest kojom društvo obilježava drukčijeg (ovaj puta i nacionalno drukčijeg) pojedinca zapravo najlakši način da ga se društvo riješi.
David Foster Wallace: Kratki razgovori s odvratnim muškarcima
Knjiga višestruko nagrađivanog suvremenog američkog romanopisca, pripovjedača i esejista ciklus je sastavljen od 23 kratke proze od kojih četiri nose isti naslov kao i sama zbirka, a oblikovane su kao „zamišljeni intervjui s nepoznatim muškarcima na temu njihova odnosa sa ženama“. Ispraznost ljudske egzistencije, patološki međuljudski odnosi, seksualni problemi, tjeskoba, emocionalna bol i praznina te psihički poremećaji neke su od tema koje autor provlači kroz sve priče u nekoj vrsti „uvrnute“ psihoanalize.
Margaret Atwood: Alias Grace
Thomas Kinnear i Nancy Montgomery, njegova domaćica i ljubavnica okrutno su ubijeni, a za njihovu smrt optužena je šesnaestogodišnja Grace Marks, koja je osuđena na doživotnu zatvorsku kaznu. Pisan prema ovom istinitom događaju, roman je intrigantna priča u kojoj autorica, propitkujući prirodu svog glavnog lika dajući mu vlastiti glas kroz intimnu ispovijest u ich formi, propitkuje istinu – je li Grace okrutna zločinka, demonska zavodnica koja je nagovorila svog ljubavnika Jamesa McDermotta na monstruozno umorstvo, ili je, obratno, žrtva njegova pritiska? Ili je posve nevina? S obzirom na činjenicu da Grace tvrdi kako se ničega ne sjeća, dr. Simon Jordan, priznati stručnjak za psihičke bolesti, pokušat će je kroz njeno sjećanje dovesti do dana kad se odigrao ovaj strašni događaj.
A. J. Finn: Žena na prozoru
Anna Fox pati od depresije, paničnog poremećaja i agorafobije izazvanih teškom traumom. Deset mjeseci nije izišla iz kuće, vrijeme provodi u ispijanju vina i tableta, gledanju starih crno-bijelih filmova, igranju šaha online i promatranju susjeda kroz objektiv fotoaparata. Promatra nove susjede obitelj Russell, majku Jane, oca Alistaira i sina tinejdžera Ethana, koji se čine kao savršena obitelj. A onda je jednog dana vidjela ubojstvo Jane. Poziva policiju, ali oni tvrde da je Jane živa i da zbog alkohola i lijekova halucinira. Anna zna što je vidjela i da žena za koju policija tvrdi da je Jane nije ona koju je ona upoznala. Nastavi špijunirati Russellove kako bi dokazala ono što je vidjela iako joj oni stalno prijete.