Rob Riemen: Vječiti povratak fašizma

Autor, esejist i kulturalni filozof Rob Riemen, u ovoj knjizi upozorava da fašizam kao politički fenomen nije nestao okončanjem rata, što su tvrdili i Albert Camus i Thomas Mann još davne 1947. godine. On opisuje mehanizme koji generiraju nastanak fašizma u današnjem obliku, a to su propadanje vrijednosti i srozavanje europskog duha, "politizacija duhovnog sklopa zlobnoga čovjeka mase", kultura kiča, korumpiranost elita, pohlepa za novcem. Riemen također promišlja i ulogu intelektualaca u današnjem svijetu i zaključuje da su svojim ustrajnim nihilizmom samo pridonijeli padu duha i gubitku duhovnih vrijednosti.

Pogledaj katalog >>

Robert D. Kaplan: Osveta geografije - što nam zemljovid svijeta otkriva o budućim sukobima i borbi protiv sudbine

Ova knjiga je zaista zanimljiva analiza kako je geografski položaj neke države ili regije oblikovao njezin povijesni tok te kako će djelovati i ubuduće. Autor analizira pojedine regije povezujući njihove povijesti i sadašnjosti pritom stvarajući znanstveno utemeljeno i čitko štivo koje se svakako isplati čitati. Nadovezuje se na spoznaje, otkrića i teorije velikih geografa i geopolitičkih mislilaca iz bliske i daleke prošlosti te se osvrće na središnje točke u povijesti. Knjiga je zanimljiv pogled unaprijed na svijet u svim njegovim mijenama. Kaplan ponire u povijest glavnih žarišta tako što im analizira klimu, topografiju i udaljenost od drugih problematičnih zemalja.

Pogledaj katalog >>

Martha Cottam ... [et al.]: Uvod u političku psihologiju

Udžbenik o političkoj psihologiji, koji na pristupačan način istražuje psihološke korijene političkog ponašanja. Autor se koristi psihološkim koncepcijama kako bi objasnio tipove političkog ponašanja kroz mnogobrojne teorije i slučajeve političke aktivnosti kojima prikazuje to ponašanje. Knjiga istražuje mnogobrojne obrasce političkog ponašanja, poput vodstva, skupnog ponašanja, glasanja, rase, etničke pripadnosti, nacionalizma, političkog ekstremizma,terorizma, rata i genocida. Uvod u političku psihologiju istražuje neke od najgorih stvari koje ljudi rade jedno drugome iz političkih razloga, kao i da bi spriječili i razriješili konflikt, te kako se oporaviti od njih. Cilj je pomoći čitatelju u razumijevanju nesagledive kompleksnosti ljudskog ponašanja i važne uloge koju politička psihologija može odigrati u poboljšavanju ljudskog stanja.

Pogledaj katalog >>

Max Weber: Politika kao poziv

Politika je fascinantan poziv, ona nudi položaje u vlasti na kojima se odlučuje o sudbini naroda, država, međunarodnih odnosa i svjetskog mira. Što je o tome govorio jedan od najvećih sociologa, Max Weber, u svojim predavanjima pročitajte u ovoj knjizi. Ovdje se radi o klasičnom djelu iz područja sociologije koje će svaki čitatelj znati cijeniti. Ako želite analizirati našu političku scenu, pročitajte prvo ovu knjigu. Ona će vam uvelike olakšati taj nezahvalni pothvat.

Pogledaj katalog >>

Jan-Werner Müller: Što je populizam?

U revolucionarnoj knjizi Što je populizam? Jan-Werner Müller tvrdi da je u samim temeljima populizma odbacivanje pluralizma. Populisti će uvijek tvrditi da isključivo oni predstavljaju narod i njegove istinske interese. Müller također ukazuje na to da, protivno uvriježenom mišljenju, populistička vlast može proizlaziti iz njihove težnje za isključivim moralnim predstavništvom naroda: populisti bi, u slučaju da steknu dovoljno ovlasti, mogli voditi ka autoritarnoj državi koja isključuje sve one koje se ne smatra dijelom pravog "naroda". Knjiga predlaže niz konkretnih strategija nošenja s populistima i posebice načina na koji je moguće suprotstaviti se njihovim težnjama da govore isključivo u ime "tihe većine" ili "pravih ljudi". Analitička, pristupačna i provokativna, knjiga Što je populizam? polazi od povijesti i koristi primjere iz Latinske Amerike, Europe i SAD-a kako bi definirala karakteristike populizma i prokazala dublje uzroke njegovih aktualnih izbornih uspjeha.

Pogledaj katalog >>

Ivo Paić: Imati Hrvatsku - paradoks jednoga obećanja

Sveučilišni profesor i znanstvenik, Ivo Paić, bavi se filozofijom politike i kritikom ideologije. Ova je knjiga rezultat njegovog dugogodišnjeg istraživanja i razmišljanja o hrvatskom društvu. Originalnim pristupom autor istražuje nezahvalnu temu koliko smo se udaljili od početne fraze „imamo Hrvatsku“?

Pogledaj katalog >>

Jean-Claude Monod: Što je vođa u demokraciji? - politika karizme

Knjiga pokušava rasvijetliti neizbježan lik vođe u demokraciji. Može li se u okolnostima u kojima mediji određuju političke lidere kakve poznajemo pomisliti da se jačanje demokracije odvija pojavljivanjem karizmatičnih osoba, sposobnih raskinuti s logikom neosobnosti birokracije i tržišta? Autor polazi od teze da je "upravo u okviru moderne demokracije pitanje karizme postalo ključnim, jer upravo u njoj odabir političkih vođa počiva na karizmi, više nego u bilo kojem drugom ranije poznatom obliku dominacije". Jean-Claude Monod je profesor na renomiranoj pariškoj Ecole Normale Superieure i voditelj istraživanja u CNRS-u (Nacionalnom centru znanstvenih istraživanja) u Parizu, a ova je knjiga njegovo najznačajnije djelo prvenstveno zbog doprinosa razvoju sociologije, politologije i političke filozofije, ali i autorova kritičkog znanstvenog promišljanja o fenomenima liderstva i političke karizme.

Pogledaj katalog >>

John Locke: Dvije rasprave o vladi

Klasično djelo filozofije politike u kojem autor kritizira apsolutističke teorije država. Locke nudi svoje objašnjenje funkcije i nastanka države, zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, privatnog vlasništva, građanskih prava i obveza. Njegova teorija ima ulogu opravdavanja pokušaja svrgavanja kralja i uspostave vladavine u kojoj bi ovlasti vladajućeg bile ograničene ustavom. U drugom dijelu knjige Locke razrađuje svoju teoriju nastanka države i civilnog društva, koju utemeljuje na urođenim pravima ljudi i društvenom ugovoru. U djelu se govori i o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, o privatnom vlasništvu te o pravima i obvezama građana.

Pogledaj katalog >>

Noam Chomsky: Vlada u budućnosti

Knjiga nastala prema snimci predavanja održanog u Poetry Centeru u New Yorku 1970. godine. Uspoređuje četiri temeljna stajališta o ulozi države u napredujućim industrijskim društvima: klasični liberalizam, libertarijanski socijalizam, državni socijalizam i državni kapitalizam, i objašnjava zašto smatra da je libertarijanski socijalizam, pri čemu misli na teorije u rasponu od Ijevičarskog marksizma do anarhizma, najbolje rješenje i, na neki način, prirodni produžetak klasičnog liberalizma u novim uvjetima. Ova elegantna, no jednostavna knjiga pomoći će vam da steknete uvid kako ljudi kao politička bića mogu puno bolje od trenutnog stanja.

Pogledaj katalog >>

Josef Isensee: Država, ustav, demokracija

Knjiga jednog od vodećih njemačkih pravnika, Josefa Isenseea, bavi se ključnim pojmovima zapadnoeuropske političke kulture - državom, ustavom i demokracijom. Knjiga je zbir Isenseeovih tekstova u kojima se razmatra opravdanost države kao pravne zajednice građana, čija su prava i slobode zajamčene ustavom i zakonima. Autor istodobno daje pregled europske ideje države i ustava, pojmova koji datiraju još iz vremena Platona i Aristotela, kako bi prikazao što je sve prethodilo današnjem uređenju zapadnoeuropskih zemalja, te njihovim liberalno-demokratskim ustavima.

Pogledaj katalog >>

Robert Nozick: Anarhija, država i utopija

Američki filozof Robert Nozick, u ovom svom ključnom djelu filozofski istražuje probleme vezane uz individualna prava i državu. Odbacuje anarhističku tvrdnju da svaka država krši čovjekova prava, ali opravdava jedino minimalnu državu koja štiti samo od nasilja i prijevare. Svoje egalitarne, ili bilo koje druge sklonosti odrasli pojedinci mogu ostvarivati udruživanjem u redistributivne ili druge zajednice - utopije, koje se slobodno mogu formirati uokviru minimalne države.

Pogledaj katalog >>

Žarko Paić: Totalitarizam?

Autor daje pregled najznačajnijih dosadašnjih uvida u problematiku totalitarizma iz područja filozofije i društvenih znanosti (Hannah Arendt, Martin Heidegger, Eric Voegelin itd.), no ne ostaje samo na tragovima ranijih političkih i društvenih teorija, već propituje i suvremeno, posttotalitarno doba i u njemu prisutno nasljeđe totalitarizma. Autor smatra da totalitarizam nije u današnje vrijeme niti posve iščeznuo, niti se naprosto ponavlja – riječ je o prošlosti koja se ne može ponoviti, ali jednako tako ne uspijeva ni pasti u zaborav.

Pogledaj katalog >>