Otpor: knjige koje razotkrivaju diktatore i društvene nepravde
Sve veći broj državnika koristi situaciju s koronavirusom kako bi nametnuli neku vrst diktature i sebi dodali nove ovlasti. Da se podsjetite koliko politički sustavi mogu biti opasni, preporučujemo vam nekoliko zanimljivih knjiga o toj temi.
Ovako sam pisao 26. ožujka. Bilo je je to tjedan dana nakon pojave virusa u nas i početnog straha, histerije te masovnog kupovanja i gomilanja namirnica. Sada se naš odnos prema virusu promijenio. Izlazimo vani, odlazimo na posao, ne nosimo maske, nosimo maske i sve u skladu s propisima koji se učestalo mijenjaju.
Što se tiče prve teme koju sam odabrao za predstavljanje e-knjiga Gradske knjižnice Rijeka, nazvao sam je „Otpor“, i mogu reći: Jesam li vam rekao! Zbilja u svijetu, kako sam i predvidio, jača desnica, a u nekim državama, poput Srbije i SAD-a javlja se OTPOR u narodu zbog rigoroznih mjera koje uvodi vlast, a tim mjerama nije svrha sprječavanje širenja virusa, nego širenje ovlasti same vlasti. Dakle, čitajte, promišljajte i reagirajte ako mislite da netko odlučuje na vašu štetu i svoju korist.
Paul Beatty: Prodana duša
Bombon, uspješni poljoprivrednik zaslužan za proizvodnju voća neodoljivog okusa, prošao je neobično školovanje sastavljeno od niza eksperimenata koje je provodio njegov otac, posvećeni sociolog i psiholog. Kad mu policija greškom ubije oca, a Dickens, većinom crnački gradić na periferiji Los Angelesa u kojem Bombon posjeduje farmu, bude izbrisan sa zemljovida, Bombon odlučuje uzeti stvar u svoje ruke.
Crtom je označio granice Dickensa, prihvatio robovlasništvo i uveo rasnu segregaciju. Rezultati su ga iznenadili i konačno doveli pred Vrhovni sud gdje mora objasniti svoje postupke u postrasnoj Americi. Zabavna i oštra satira lišena svake političke korektnosti poigrava se stoljećima rasne diskriminacije i načinom na koji danas uopće možemo govoriti o rasi. Roman Prodana duša prvi je roman nekog američkog autora koji je 2016. osvojio nagradu Man Booker.
Fernando Aramburu: Patria
Bittori i Miren bile su uvijek najbolje prijateljice. Kao mlade djevojke zajedno su se željele zarediti, no onda su upoznale svoje buduće muževe i predomislile se. Bittorin muže Txato je marljivi dobrostojeći poduzetnik, dok je Mirenin Joxian radnik. Obitelji vezuje blisko prijateljstvo i godinama skladno žive u malom baskijskom mjestu. Kad ETA krene u oružanu borbu za neovisnost Baskije, zahtijeva od imućnih Baska novčanu potporu.
Nakon što je prvi put platio, Txato više nije htio udovoljavati ucjenama terorista zbog čega je u selu postao nepoželjan. I on i obitelj doživjeli su prijetnje, a najbolji prijatelji, uključujući i Miren i Joxiana, okrenuli su im leđa. Mirenin sin Joxe Mari aktivno se pridružio ETA-i, pa njegova majka postaje žestoka pristaša organizacije.
Kad jednog kišnog popodneva ETA ubije Txatoa, Bittori napušta selo da bi se godinama kasnije vratila kako bi dobila odgovore na pitanja koja ju proganjaju i zatražila ispriku od krivaca. Aramburuov nagrađivani roman portretira četiri desetljeća baskijske svakodnevice u kojoj borba za političke ciljeve ubire civilne žrtve.
Robert Menasse: Glavni grad
Ulice glavnoga grada EU, Bruxellesa, poprište su satiričnog romana s kriminalističkim zapletom u kojemu se isprepleće pet priča o petero junaka koji u tome šarenome loncu nasljeđa, jezika, vjera, nacija, klasa, svjetonazora... plivaju, klize ili pak zapinju jedni o druge nastojeći se izvući iz birokratskih zamki europskog političkog sna i jave dok pokušavaju zadovoljiti svoje osobne ili druge partikularne interese. Austrijski autor za ovaj je roman nagrađen prestižnom književnom nagradom njemačkog govornog područja Deutscher Buchpreis.
Mirko Marjanović: Dom blaženog djeteta
Autor u romanu kroz tematski povezane cjeline tematizira poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu kroz obiteljsku sagu obitelji Juristić.
Iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine, 1990-tih dolaze u zagrebačku Dubravu gdje njihov sin ne mogavši izdržati ratnu svakodnevicu, umire obilježivši živote svojih najbližih. Ostale tematske cjeline tematiziraju pisca i pisanje te poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu nakon Drugog svjetskog rata.
Tvrtko Jakovina: Treća strana Hladnog rata
Značajna i zanimljiva knjiga uglednog povjesničara daje uvid u način na koji je funkcionirao Pokret nesvrstanih u čijem je središtu bila Jugoslavija i njezina diplomacija.
Poseban naglasak stavljen je na Konferenciju nesvrstanih u Havani 1979. i Titova nastojanja da se odupre Fidelu Castru koji je Pokret želio prevesti na stranu Sovjetskog Saveza. Dodatnu važnost knjizi daje činjenica da je napisana na temelju dosad uglavnom potpuno nepoznatih dokumenata koji bacaju novo svjetlo na jugoslavensku i svjetsku povijest druge polovine 20. stoljeća.
Igor Štiks: Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj : jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država
Politička, povijesna, kulturološka i sociološka studija u kojoj autor istražuje temu državljanstva i građanstva zahvaćajući vremenski period od stotinu godina (ugrubo, 20. stoljeće). Analizira utjecaj promjena političkih sistema i zajednica na poziciju i život pojedinca, te što znači biti "građanin" na prostoru u kojem se nacionalni identiteti, tradicije i granice neprestano dovode u pitanje.
Hassan Blasim: Irački Krist i druge priče
Zbirka priča suvremenog iračkog autora koja je osvojila nagradu Independent Foreign Fiction 2014. kao prva knjiga na arapskom jeziku i prva zbirka kratkih priča u povijesti nagrade. Ovdje se pred čitateljem otkriva Irak u kojemu se miješaju zbilja i snovi, kaos i užasi rata prikazuju se s dozom crnog humora i lirizma, a likovi su vojnici i teroristi, taoci i bombaši samoubojice, prognanici i vjerski fanatici, cijeli niz proroka, luđaka, anđela i džina, duhova, čarobnjaka...
Antonio Scurati: Najbolje doba našeg života
Leone Ginzburg, čiji kratak ali značajan životni put pratimo u ovom romanu, bio je talijanski urednik, prevoditelj, novinar i profesor koji se u svojem otporu fašizmu isticao nepokolebljivošću, intelektualnošću i strogim moralnim mjerilima. Kao mladi privatni docent na katedri za rusku književnost odbio je 1933. godine prisegnuti na vjernost fašizmu čime je zapečatio svoju sudbinu.
Premda je izgubio katedru i bio zatvaran i stalno pod posebnom paskom vlasti, zajedno s Giulijom Einaudijem i Cesareom Paveseom osnovao je jednu od najvažnijih talijanskih izdavačkih kuća. I u godinama koje je proveo u konfinaciji odsječen od svijeta nastavio je savjesno i pedantno raditi na prijevodima i predgovorima, iskazujući i na taj način svoj otpor. Istodobno autor opisuje i živote članova svoje obitelji koji su se u to ratno doba susretali s istim dilemama i opasnostima.
Igor Štiks: Elijahova stolica
Glavni lik drugog romana ovog mladog pisca je vrlo uspješan austrijski pisac na pragu pedestih godina. Nakon emocionalne krize i bračnog brodoloma on iznenada otkriva tajnu svog podrijetla. Potraga za pravim ocem vodi ga iz Beča u Sarajevo baš na početku rata 1992. godine.
Roman se bavi temom tragične ljudske sudbine koju je nemoguće izbjeći. Kroz ljubavnu priču jednog čovjeka pisac progovara i o tragediji grada i naroda. Zaplet spaja dva rata iz 20.stoljeća. Priča počinje u Beču 1941., a završava u Sarajevu 1992. Tu se isprepliću priče ratnih izbjeglica, ratnih reportera i stranih novinara u ratnom Sarajevu.
Infografika
*opisi knjiga su preuzeti iz kataloga.gkr.hr, a možete ih pronaći u tiskanom obliku na našim policama i u e-knjižnici kroz aplikaciju ZaKi Book.