Knjige o stripu: pozadina najdražih nam priča s "oblačićima"
Strip je danas zapravo popularniji nego ikad. Tome svjedoče brojni holivudski filmovi snimljeni prema stripovskom predlošku.
Strip ili deveta umjetnost prošao je pravu muku ne bi li ga se shvatilo za ozbiljno. Donosimo vam popis knjiga koje će vam objasniti zašto je tome bilo tako te zašto je danas strip konačno cijenjen kako i dolikuje.
scenarij i crtež Scott McCloud: Kako crtati strip - pripovjedne tajne stripa i mange
Ovaj priručnik možemo okarakterizirati kao iznimno koristan, inspirativan i nadasve zabavan. Autor je poprilično upućen u ono o čemu govori i jako ozbiljno shvaća strip kao medij. Čak ako ne namjeravate sami crtati strip, ova knjiga će vam omogućiti da ga bolje doživljavate kao konzument. Ukoliko se bavite crtanjem stripa ili čak animacijom, u ovoj ćete knjizi pronaći brojne korisne savjete kako ispričati priču u tim medijima.
Mirko Ilić: Iz povijesti ljudske gluposti
Mirko Ilić bio je glavna osoba kultne strip grupe koja je djelovala na ovim prostorima – Novi kvadrat. Ova tvrdoukoričena knjiga čini zbir svih njegovih stripova. Veliki kolekcionar, poznavatelj i crtač stripova Stjepan Micak je, uz Ilićevu pomoć, vrijedno prikupljao originale razasute po kolekcijama diljem svijeta te ih skenirao i na taj način omogućio objavljivanje ove knjige. U njoj ćete naći i nedovršene stripove nastale u vrijeme Ilićevog odmaka od stripa i apsolutnoj posveti grafičkom dizajnu i ilustraciji.
Midhat Ajanović Ajan: Film i strip - eseji o autorima, estetici i kreacijama nastalim u intermedijalnom kontekstu stripa, animacije i filma
Briljantna zbirka eseja Midhata Ajanovića koja je nastajala u razdoblju od 15 godina. U tim je esejima ustanovio ravnopravnost medija stripa, animacije i filma. Autor vješto i znalački vuče paralele između njih, ali i između književnosti, likovne umjetnosti i povijesno-društvenog konteksta. Ovoj knjizi se treba posvetiti, nanovo je iščitavati i razmišljati o pročitanom. Midhat Ajanović predaje estetiku filma i animacije pri Sveučilistu West u Trollhättanu, a objavio je i više knjiga o teoriji i povijesti animiranog filma.
scenarij i crtež Scott McCloud: Kako čitati strip - nevidljivu umjetnost
Opet Scott McCloud, a kako i ne kad je jedan od najvažnijih strip-teoretičara u svijetu. Ljubiteljima stripa ovom je knjigom pružio uvid u povijest stripa, objašnjava zašto je strip toliko neodoljiva umjetnička forma te na koji način nastaje veza između radnje stripa i čitatelja. Također analizira glavne odrednice stripa, potrebu za karikaturalnošću i sam jezik stripa. Pomalo filozofsko, na trenutke pretenciozno, no iznimno pitko i zanimljivo štivo u kojem ćete svakako uživati.
Krulčić ... [et al.]: Mladen Bjažić stripaš iz sjene
Mladen Bajžić bio je urednik brojnih jugoslavenskih časopisa u kojima je neumorno promovirao strip te je djelomično zaslužan za status Zagreba kao jedne od strip-metropola ondašnje Europe. Za svoj urednički i scenaristički rad zaslužio je nagradu za životno djelo „Andrija Maurović“. Ovo je knjiga o njmu, ispričana iz perspektive brojnih njegovih suradnika. Ako vas zanima kako to da je u Jugoslaviji strip bio toliko popularan, ovdje ćete naći dobar dio odgovora.
Dan Mazur i Alexander Danner: Svjetska povijest stripa - od 1968. do danas : s 289 ilustracija
Sveobuhvatna povijest stripa podijeljena na tri razdoblja. Prati razvoj stripa s osvrtom na najznačajnije crtače i scenariste od kojih su Robert Crumb i Gabrielle Bell, Jack Kirby i Hermann, Moebius, Yumiko Ōshima, Osamu Tezuka i Jiro Taniguchi samo neki. Ovo je uistinu opsežna knjiga na 319 stranica i 290 ilustracija. Svjetska povijest stripa je nezaobilazna lektira za sve zaljubljenike u tzv. devetu umjetnost.
Ranko Munitić: Strip, deveta umjetnost
Ranko Munitić napisao je ovu izvanrednu knjigu o teoriji stripa, njegovim odlikama, vrsnim crtačima i remek-djelima koja su proizveli. On je još 70-ih godina prošlog stoljeća prepoznao estetske vrijednosti stripa te mu je posvetio dobar dio svoje karijere. Ovu knjigu napisao je gotovo kao udžbenik o stripu koji sadrži sve važne informacije o teoriji stripa i njegovim umjetničkim karakteristikama, ikonografiji i povijesnom razvoju.
Miroslav Cmuk: Stripizam
Stripizam je izraz skovan za potrebe esejističkog žanra koji se bavi stripom. U ovu knjigu uklopljeni su tekstovi autora pisani kroz nekoliko godina. Ti se tekstovi bave tehničkim karakteristikama pojedinih stripova, stvaralačkim opusima pojedinih autora te analizama pojedinih, autoru dragih, naslova. Također, u svojim se tekstovima Cmuk na filozofski način promišlja i uspoređuje stripove s općim temama modernog svijeta.
priredio Ervin Rustemagić: Profesionalne tajne stripa
Ovo je knjiga namijenjena strip autorima, izdavačima, ali i ljubiteljima stripa. Odnosno, svakome koga zanima proces nastanka stripa i koje su to „profesionalne“ tajne stripa. Pročitat ćete tu brojne zanimljivosti o crtanju stripova, izvrsne savjete za neiskusne crtače i scenariste, kao i tekstove koje su napisali neki od najpoznatijih strip scenarista s kojima je Ervin Rustemagić surađivao. Ne treba ni napominjati da je knjiga izuzetno dobro grafički opremljena
Tomislav Čegir: Otkrivanje stripa
Ovdje se radi o zbirci od 50-ak eseja i kritika o domaćim i stranim stripovima i crtačima. Ti su eseji objavljivani po različitim časopisima i novinama. Eseji su nastali iz autorove težnje za kritičkim i analitičkim vrednovanjem stripa kao relevantne umjetničke vrste. To je impresivna knjiga čiji se sadržaj proteže na skoro 400 stranica i bogato je ilustrirana.
Lazar Džamić: Cvjećarnica u Kući cveća - kako smo usvojili i živeli Alana Forda
Ova simpatična knjižica nastoji povezati osoban i emotivan doživljaj popularnog stripa Alan Ford s analizom društvenog i kulturnog konteksta. Odnosno, ne radi se o stripu Alan Ford, već o recepciji stripa Alan Ford u Jugoslaviji. Doznajte kako je talijanski strip ušao u pop-kulturu jugoslavenskih naroda i održao se tamo i nakon raspada Jugoslavije, a drugdje na svijetu je gotovo potpuno nepoznat. Cvjećarnica u kući cvijeća pisana je opuštenim tonom i svakako nije ozbiljno sociološko istraživanje, no to autoru nije niti bila namjera. Probudite nostalgiju ovom knjigom i nakon čitanja potražite svoju davno zaboravljenu kolekciju Alana Forda skrivenu u nekoj kutiji.