Kad umjetnici i umjetnost promišljaju: zapisi, kritike, razmišljanja
Umjetnici su čuđenje u svijetu.
Da parafraziramo našeg velikog pjesnika A. B. Šimića koji je isto tvrdio za pjesnike. Umjetnici su tema našeg novog popisa kojim vas pozivamo da bolje istražite UDK oznaku 7. Ovdje ćete pronaći knjige koje su pisali umjetnici, kritičari, povjesničari umjetnosti i kustosi. Izbjegavali smo biografska djela i raskošne monografije, a pažnju vam usmjeravamo na eseje, intervjue i misli umjetnika. Ove će vam knjige pomoći oplemeniti duh umjetnošću i obrazovati vas kako biste je bili u stanju bolje razumijeti.
Branislav Glumac: Razgovori sa slikarima; oko - ruka - kist
Na ovih 240 stranica možete pročitati razgovore koje je pisac Branislav Glumac vodio s dvadesetdevetoricom hrvatskih slikara. Ako vas zanima hrvatsko slikarstvo na prijelazu stoljeća, ova će vam inventivna i zanimljiva knjiga pomoći stvoriti neku širu sliku o tome. Iz knjige možete dobiti opći dojam o vremenu u kojima stvaraju kao i načinu razmišljanja zastupljenih likovnih umjetnika. Provokativnim i vješto postavljenim pitanjima Glumac iz umjetnika izvlači brojna intimna razmišljanja i stavove o umjetnosti, životu i viđenja svijeta.
Boris Vrga: Tuberkuloza i likovnost
Grafički sjajno uređena knjiga, nevjerojatno zanimljive teme. Autor je ovom knjigom pokušao sastaviti medicinsku anamnezu četrnaestorice hrvatskih slikara koji su bolovali od tuberkuloze. Ova je knjiga objedinila medicinski i estetski pristup proučavanju umjetnika. Dotiče se života i rada umjetnika s posebnim osvrtom na povijest bolesti i utjecaj bolesti na likovno stvaralaštvo. Autor Boris Varga je autor nekolicine likovnih monografija, ali i liječnik pulmolog što ga čini idealnom osobom za ovakvo djelo. Pročitajte o Slavi Raškaj, Miroslavu Kraljeviću, Milanu Steineru, Tomislavu Kolombaru, Korneliju Tomljenoviću, Jurju Plančiću, Ignjatu Jobu, Ivanu Ettoreu, Gabri Rajčeviću, Antunu Mezdjiću, Ivi Šebalju, Ljubi Ivančiću, Gašparu Bolkoviću Piku i Hrvoju Šercaru, umjetnicima čije je živote obilježila ili zapečatila tuberkuloza.
Giorgio Vasari: Životi slavnih slikara, kipara i arhitekata: izbor iz djela
Vasari je talijanski slikar i arhitekt rođen 1511. godine u Arezzu. Živio je i radio u Firenzi i Rimu. Danas je najpoznatiji upravo po ovoj knjizi. U njoj se nalaze životopisi brojnih talijanskih slikara, kipara i arhitekata njegovog vremena. Ti su životopisi zanimljiva kombinacija anegdota, biografskih podataka i analiza umjetničkih djela. Unatoč očitoj pristranosti i pretjeranoj subjektivnosti prema gradu Firenzi i pojedinim umjetnicima ova se knjiga smatra jednim od najvjerodostojnijih povijesnih izvora talijanske renesansne umjetnosti.
Roberto Calasso: Baudelaireova sjenica
Ova briljantna knjiga povezuje sijaset umjetnika i to ne samo slikara, već i pisaca. U knjizi ćete na živopisan način doznati više o duhu vremena i umjetničkim gibanjima u Parizu 19. stoljeća kada se rodio modernizam u umjetnosti. U središtu je Baudelaire, a njegov krug se širi i obuhvaća impresivne likove kao što su Delacroix, Degas, Manet, Rimbaud, Malarme,… Naslov knjige odnosi se na dvostrukost riječi "la folie", koja se može odnositi i na ludost/budalaštinu/ludoriju i ladanjski dvorac/vrtnu sjenicu posvećenu dokolici i užitku.
Nada Beroš: Kroćenje tame - eseji i razgovori o umjetnosti na prijelomu stoljeća
Naša priznata povjesničarka umjetnosti te istaknuta kritičarka i kustosica napisala je ovu zbirku eseja propitujući umjetničke koncepte na prijelazu stoljeća. Propituje na koje načine aktualne umjetničke prakse mogu proširiti naše senzoričke doživljaje te otvara različite teme vezane za položaj umjetnosti danas i odnose koje je umjetnost u stanju stvoriti. Jedan dio knjige u potpunosti je posvećen razgovorima s istaknutim domaćim i svjetskim umjetnicima. Ova knjiga otvara mnoštvo prostora za raspravu o današnjoj umjetničkoj praksi.
Željko Jerman: Zagubljeni portreti
Ova je knjiga zbirka 30-ak kolumni koje je autor pisao za subotnju Kulturu u "Jutarnjem listu" od siječnja 2002. do siječnja 2003. godine. U njima je autor predstavljao domaće likovne umjetnike koji pripadaju tzv. alternativi. Umjetnici zastupljeni u ovoj knjizi izabrani su od strane autora prema njegovom osobnom afinitetu. Namjera mu je bila da, uz uobičajene podatke o njihovom djelovanju, ispriča i njihovu toplu, egzistencijalnu priču. Te priče donose niz zanimljivih anegdota, performansa i tumačenja likovnog djelovanja.
Elena Cvetkova: Intervjui - četiri desetljeća s umjetnicima hrvatske likovne scene
Na više od 500 stranica pronaći ćete prijepise izbora tekstova koje je Elena Cvetkova objavila u formi intervjua od 1962. do 2001. godine. Objavljeni su razgovori s čak 117 umjetnika, a u knjizi su objavljeni u izvornom obliku bez jezičnih izmjena. Intervjui su u knjizi posloženi kronološki, a na kraju je naveden i abecedni popis zastupljenih umjetnika. Elena Cvetkova je u svojoj dugoj karijeri u novinarskoj likovnoj kritici napravila doista mnogo, a dio toga naći ćete u ovoj izvrsnoj knjizi.
Marina Baričević: Lica bez sjene - umjetnički ateljei
Autorica Marina Baričević sastavila je ovu zbirku crtica o poznatim hrvatskim umjetnicima i njihovim ateljeima. Ova crtice su tople, intimne slike umjetnika u njihovom prirodnom okruženju – ateljeu. Naći ćete tu zanimljive priče o 20-ak značajnih umjetnika i umjetnica koje vrijedi pročitati. Ova knjiga je dragocjeno svjedočanstvo jednog vremena u kojoj će uživati svaki ljubitelj umjetnosti.
Branka Stipančić: Mišljenje je forma energije - eseji i intervjui iz suvremene hrvatske umjetnosti
Ovdje imamo još jednu zbirku eseja i intervjua s umjetnicima. Autorica istih je poznata kustosica, urednica, povjesničarka umjetnosti i spisateljica Branka Stipančić. Sabrani eseji i intervjui odnose se na aktere hrvatske suvremene umjetnosti od 70-tih godina prošlog stoljeća do danas. Možete pročitati zanimljive eseje o Josipu Vaništi, Juliju Kniferu i Mangelosu, intervjue s Goranom Tribuljakom, Vladom Gotovcem i Vladom Martekom te Mladenom Stilinovićem i Daliborom Martinisom. Oni će vam rasvijetliti protokonceptualne, konceptualne i postkonceptualne prakse, kao i slikarsku scenu 70-tih godina. Neki od sadržanih tekstova već su objavljivani u knjigama, časopisima i katalozima, a neki su prvi puta objavljeni na hrvatskom jeziku.
Josip Vaništa: Knjiga zapisa
Knjiga zapisa našeg velikog slikara Josipa Vanište nije klasični autobiografski ili memoarski tekst. Ova knjiga sličnija je njegovu slikarstvu. U knjizi ćete naći brojne fotografije i reprodukcije o kojima govori u svom fragmentiranom tekstu. Vaništini Zapisi spominju brojne umjetnike koje je upoznao tijekom svoga dugog života, a najviše se spominje Krleža, ali i Junek, Stančić i Tartaglia. Ovdje se radi o doista netipičnom tekstu koji vrijedi pročitati.
Nena Dimitrijević, Braco Dimitrijević: Odabrani tekstovi
Ova knjiga sadrži kritičarske i esejističke tekstove iz opusa povjesničarke umjetnosti Nene Dimitrijević i umjetnika Brace Dimitrijevića. Ti su tekstovi nastali u razdoblju od četrdeset godina njihova rada, a obzirom da je njihova karijera većinom građena u inozemstvu mnogi od tekstova su bili nepoznati hrvatskoj javnosti. Ovo je izrazito poučno i korisno štivo mladim umjetnicima, kustosima i povjesničarima umjetnosti jer donosi svjedočanstva iz prve ruke o najznačajnijim umjetničkim fenomenima 20. stoljeća.
Suzana Marjanović: Topoi umjetnosti performansa: lokalna vizura
Autorica ove knjige je doista vrijedna istraživačica, promotorica i kroničarka umjetničke prakse performansa u Hrvatskoj. Napisala je na stotine članaka i intervjuirala većinu protagonista te uzbudljive scene. Ova knjiga je svojevrsna analiza povezanosti performansa, eksperimentalne i pop glazbe, izvedbene umjetnosti, feminizma, ekološkog aktivizma, borbe za prava životinja, ljudska prava, izbjegličke krize i ostalih društvenih i političkih pitanja 21. stoljeća. Ovo je doista temeljno štivo za razumijevanje umjetničke prakse performansa kod nas.