Holokaust: književnost inspirirana jednim od najmračnijih poglavlja ljudske povijesti
Bol, patnja i nesreća obično su najveća inspiracija za umjetnost, stoga nije čudo da je holokaust svojim razmjerima i nevjerojatnim brojem uništenih života inspirirao veliki broj djela iz svih područja umjetnosti. Ovdje donosimo izbor književnih djela na temu holokausta koje možete pronaći na našim policama.
Gerald Green: Holokaust
Roman utemeljen na autorovom scenariju za mini-seriju iz 1978. godine. To je njegov pokušaj da globalnoj tragediji da lice: priča je to o dvije njemačke obitelji čiji se životi isprepliću u jednom povijesnom trenutku. Dorfovi su "dobri Nijemci", lojalni nacističkom režimu, a njihov sin Erik, perspektivni odvjetnik ostvaruje svoje ambicije u SS-u, kao pomoćnik nemilosrdnom Reynardu Heydrichu. Obitelj Weiss su židovi, isto naizgled "dobri Nijemci", no pod novim režimom kojem je glavni cilj istrijebiti cjelokupnu židovsku populaciju,osuđeni na smrt.
Hanna Krall: Stići prije Boga
Poljska spisateljica Hanna Krall je ovu knjigu o stradanjima Židova pisala polovicom sedamdesetih godina nakon niza razgovora što ih je vodila s doktorom Marekom Edelmanom, jednim od vođa ustanka u židovskom getu u Varšavi u proljeće 1943. U knjizi se isprepliću sjećanja na jedan beznadni ustanak i sjećanja na rad kardiokirurga u nekoj bolnici u doba realsocijalizma.
Steve Sem-Sandberg: Ubogi u Lodzu
Povijesni roman suvremenog švedskog pisca, kritičara i novinara o životu u drugom najvećem židovskom getu u Poljskoj, u Lodzu, osnovanom 1940. godine. Autor temelji knjigu na izvornim kronikama života u getu. Radnja se vrti oko židovskog starješine Mordecchai Chaima Rumkowskog koji je sam sebe prozvao "Kralj Chaima", bivšeg tvorničara, koji je geto htio pretvoriti u proizvodni industrijski kompleks o kojem bi nacisti ovisili i smatrali ga korisnim. Čitatelj treba sam prosuditi je li Rumkowski prisiljavao odrasle i djecu na mukotrpan rad kako bi im spasio živote ili je bio samo sebičan oportunist i tiranin željan moći.
Caroline Stoessinger: Stoljeće mudrosti : pouke iz života Alice Herz-Sommer, najstarije živuće osobe koja je preživjela holokaust
Biografska proza o Alice Herz-Sommer, najstarijoj živućoj osobi koja je preživjela holokaust. U svojih 108 godina života Alice je ujedno i najstarija koncertna pijanistica na svijetu. Unatoč zatočenosti u koncentracijskom logoru Theresienstadt, unatoč tome što su joj nacisti ubili majku, supruga i prijatelje, Alice nije izgubila optimizam te duboke humanističke vrijednosti koje je usvojila još u djetinjstvu, u obitelji s kojom se kretala u krugovima poznatih umjetnika i pisaca. Knjiga se temelji na sjećanjima koje je Alice evocirala u brojnim razgovorima sa Caroline Stoessinger, također pijanisticom, koja je i zapisala ovo svjedočanstvo jedne nesvakidašnje sudbine u vihoru tragičnih događaja 20. stoljeća.
Elie Wiesel: Noć
Knjiga dobitnika Nobelove nagrade za mir u kojoj piše o svojem životu tijekom Drugog svijetskog rata. Naime, kao tinejdžer je prvo živio u getu, a kasnije je s obitelji otpremljen u koncentracijske logore iz kojih je jedino on izišao živ. Autor opisuje kako su se u početku zavaravali da će sve biti u redu, čak i kad su ih utrpali u vlakove za logore. Oslikava svakidašnjicu života u logoru te kako je, sve više i više, gubio vjeru u Boga.
Erno Szép: Ljudski zadah
Ova kratka memoarska proza važno je svjedočanstvo holokausta u Mađarskoj 1944. godine. Autor opisuje svakodnevicu židovske populacije u Budimpešti za vrijeme njemačke okupacije prožetu osjećajem straha od deportacije te boravak u radnom logoru tijekom prvih tjedana vladavine zloglasnih "Strelastih križeva". Iskustvo tih devetnaest dana provedenih u kopanju rovova mučno je i zastrašujuće, no Szép uspijeva zadržati ljudsko dostojanstvo pa čak i smisao za humor.
Aharon Appelfeld: Životna priča
Knjiga je autobiografski roman u kojem nam autor pripovijeda o svom životu, bolje rečeno o tome kako je preživio holokaust. Njegova su sjećanja živa i potresna, to je zaliha nakupljenih osjećaja iznimne snage koje je pisac vrhunskih kvaliteta majstorski pretočio u literaturu.
Boris Pahor: Nekropola
Ovaj je roman, napisan 1966. godine, zastrašujuće potresno svjedočanstvo o užasima nacističkih koncentracijskih logora. Autor se, nakon jednog od posjeta mjestu na kojemu je sam nekada bio zatočen, prisjeća strahota koje je ondje proživio. Opisuje nezamisliva stradanja, boli i poniženja, u potrazi za pravom definicijom zla i apsolutne nečovječnosti.
Maria Ángels Anglada: Violina iz Auschwitza
U prosincu 1991. trio je svirao u Krakovu. Nakon završetka nastupa, on je ostao poslušati orkestar koji je svirao iza njih. Osobito ga se dojmio zvuk solo violine, koju je suptilno svirala jedna žena, Regina. Kasnije, pružila mu je violinu da je isproba. Zasvirao je s oduševljenjem, pitajući se koji ju je to majstor napravio tako posebnu. A onda je do njega došla priča o Danijelu, Regininom stricu, koji je izradio violinu prema mjerama Stradivariusa, u koncentracionom logoru... Uvod u svako poglavlje priče o Danijelu, kao zastrašujući preludij, sačinjen je od izvadaka iz stvarne dokumentacije njemačkih SS-ovaca. Roman katalonske spisateljice nešto je drugačije ispripovijedana priča o holokaustu, a ujedno i prvo njezino djelo objavljeno u prijevodu na hrvatski jezik.
Primo Levi: Zar je to čovjek?
Auschwitz, mjesto potpuno poniženih ljudi. Zato Levi i postavlja naslovno pitanje. Svjedočanstvo o najvećim strahotama koje može doživjeti čovjek - Levi je logor preživio slučajno i otada svjedoči o svojem iskustvu kako se nikada ne bi ponovilo...
Thomas Keneally: Schindlerova lista
Izvrsno napisan roman o nesvakidašnjem i čudesnom čovjeku, ljubitelju žena, dobre hrane i pića, njemačkom industrijalcu Oscaru Schindleru, koji je svoje bogatstvo, šarm i veze tijekom krvavih ratnih godina usmjerio na jedno: strastveno spašavanje Židova od nacističkog "konačnog rješenja". Po ovom je djelu Steven Spielberg snimio Oscarom nagrađen film istoga imena.
Chil Rajchman: Ja sam posljednji Židov : Treblinka 1942.-1943. : zapisi za buduće naraštaje
"Što više ljudi pristiže, Treblinka ih sve više uspijeva progutati." Iz zapisa Chila Rajchmana, preživjelog Židova treblinškog logorskog pakla, iščitava se nadljudski napor i snaga svih onih koji prošli ovaj nacistički logor u kojem je samo nekoliko njih u prvom mahu pošteđeno smrti zbog prisilnog rada, a vrlo malo njih i preživjelo. Kroz njegovo je svjedočanstvo ispričana bolna priča o gubitku voljenih i nezamislivoj torturi koju su prošli oni sami i njihovi bližnji.
Imre Kertesz: Čovjek bez sudbine
Prvi objavljeni roman mađarskoga dobitnika Nobelove nagrade za 2002. godinu, napisan na temelju njegova iskustva u koncentracionim logorima Auschwitz i Buchenwald. Ne radi se, međutim, o autobiografskom tekstu. Zamišljeno kao prvi dio trilogije, ovo djelo govori o mladiću Kovesu koji je bio uhićen i potom deportiran u koncentracioni logor, ali se prilagodio uvjetima i preživio. Koves promatra događaje iz perspektive djeteta, koje ih vidi, ali ih u potpunosti ne razumije, niti u njima nalazi išta neprirodno i čudovišno. Izostavljanjem izravne moralne osude ili pak metafizičkoga prosvjeda, postignut je iznimno snažan umjetnički efekt i intenzivan doživljaj užasa u svijetu u kojemu je čovjek sveden na puko biološko preživljavanje.
Affinity Konar: Moja druga polovica
Auschwitz, 1944. Dvanaestogodišnje blizanke Perla i Staša Zamorski deportirane su s majkom i djedom u logor smrti. U jezivom okružju jedinu utjehu pronalaze u dvoglasju svojih osobnosti, tješeći se uzajamno tajnim jezikom izgubljenog djetinjstva. Ubrzo ih odvajaju od obitelji i šalju u tzv. "Zoološki vrt" - ozloglašeni medicinski laboratorij doktora Mengelea. "Anđeo smrti" nad djevojčicama provodi neljudski okrutne pokuse koji za cilj imaju kreiranje nadmoćne arijevske rase. S vremenom Perla nestaje, ali Staša ustraje u vjeri da je živa, te nakon oslobođenja logora od strane Crvene armije kreće u svojevrsnu odiseju ratom poharanom Poljskom, tragajući za izgubljenom sestrom. Roman je pokušaj verbalne artikulacije neizrecivog užasa u vremenu kada jezik gubi svaki smisao.
Martha Hall Kelly: Zaboravljene djevojke
U svome prvijencu, autorica donosi istinitu priču o patnji, muci i hrabrosti triju žena različitog porijekla , koje su u vrijeme Drugog svjetskog rata zarobljene i poslane u Ravensbrück – jedan od zloglasnijih nacističkih logora za žene. Jedna od njih, Caroline Ferriday, bivša je američka glumica, Herta Oberheuser, nacistička je liječnica, a Kasia Kuzmerick, poljska aktivistica. Okosnicu priče čine „Kunići”, skupina mladih žena iz logora Ravensbrück koje su bile odabrane kako bi na njima bili izvedeni različiti eksperimenti koji su uključivali vivisekciju, tj. izvođenje kirurškoga postupka na živom organizmu.
Leon Uris: Mila 18
"Mila 18" je roman o legendarnom ustanku i otporu židovskog naroda u varšavskom getu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Za pisanje romana romana američki je književnik godinama proučavao arhivsku građu, posjećivao mjesta na kojima su se događaji odigrali i razgovarao s preživjelima iz geta.
John Boyne: Dječak u prugastoj pidžami
Tema romana je slučajni događaj u okruženju konclogora za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Glavnu ulogu nosi osmogodišnji dječak sin zapovjednika logora, koji vođen dječjom znatiželjom ulazi u logor i upoznaje židovskog dječaka, zatočenika logora. Njihovo će prijateljstvo prerasti u potresnu i dirljivu priču o strahotama holokausta ispričanu iz perspektive osmogodišnjeg dječaka. Roman preveden na više od 40 jezika dobio je nagradu Irski roman godine i nagradu Bisto za najbolju knjigu godine, a prema njemu je snimljen i istoimeni film.
Filip David: Kuća sećanja i zaborava
Na konferenciji o Drugom svjetskom ratu sudjeluje Albert Vajs, koji lutajući noću njujorškim ulicama nailazi na „Kuću sjećanja i zaborava“ u kojoj je pohranjeno svekoliko pamćenje. Odjednom mu se, kao na filmu, pojave scene stradanja roditelja i nestanka brata Elijaha za koji se osjeća krivim, jer mu je mlađi brat bio povjeren na čuvanje. Lajtmotiv romana je stalan zvuk vlaka koji Vajsa vraća u vrijeme odvoženja milijuna ljudi u Auschwitz ili Treblinku i podsjećanje da je jedan od malobrojnih koji su preživjeli iz vlakova smrti, ali i onih koji imaju mogućnosti svjedočiti... Autor je za ovaj roman dobio Ninovu nagradu za 2014. godinu.
Trudi Birger: Kćerin dar majci : sjećanja iz doba holokausta
Knjiga se temelji na osobnim sjećanjima Trudi Birger, koja je u ratnim godinama bila još djevojčica i s majkom preživjela strahote geta u litvanskom gradu Kaunasu i u koncentracionom logoru Stutthofu. Svoja sjećanja pretočila je u knjigu uz pomoć američkog publicista i prevodioca Jeffreyja M. Greena, koji je knjigu preveo na engleski jezik, nakon čega je prevedena na više jezika.
Zev Birger: Za strpljenje nema vremena : moj put od Kaunasa do Jeruzalema : životopis čovjeka koji je preživio holokaust
Autobiografski zapis čovjeka koji je preživio holokaust, nakon čega se bavio ilegalnom aktivnošću u poratnoj Njemačkoj, prebacio se u Palestinu, gdje je pripomogao stvaranju izraelske države. Shimon Peres je u predgovoru knjige napisao: "Autor ove knjige utjelovljenje je mješavine kulture, optimizma i prijateljstva, a njegovo je ime postalo prava institucija u životu Jeruzalema."
Tatiana de Rosnay: Sarin ključ
Saru i njezine roditelje usred noći je uhitila francuska policija. Želeći sakriti svog mlađeg brata na sigurno, djevojčica ga zaključava u tajni ormar u zidu, a ključ nosi sa sobom, ni ne sluteći užase koji slijede... Mnogo godina kasnije jedna će žena krenuti u potragu za odgovorima i otkriti dugo prešućivanu tajnu. Iako su likovi u ovome romanu izmišljeni, masovno uhićenje Židova u Parizu 16. srpnja 1942. godine i njihovo odvođenje na zimski biciklistički stadion povijesne su činjenice, kao i to da je uhićenja izvršila francuska policija, a ne Nijemci. Ova je knjiga autoričin hommage djeci koja su tada ubijena, te onima koji su preživjeli i svjedočili taj strašni zločin.