Distopijski svjetovi: trebamo li se bojati budućnosti
Distopija je definitivno jedna od uzbudljivijih tema u književnosti.
Posjeduje ogroman potencijal društvene kritike. Tjera nas na razmišljanje o društvu u kojem živimo i o društvu koje ćemo ostaviti svojoj djeci i unucima. Naslovi koje vam donosimo su turobni, prikazuju svjetove u kojima je nešto ili sve krenulo po zlu. Njihovi nas autori žele upozoriti na svoje vizije, a koje ne bismo trebali shvatiti samo kao fikciju, već osvijestiti da je tanka linija između nje i stvarnosti.
Aldous Huxley: Vrli novi svijet
Roman koji je prvi put objavljen 1932. godine, a danas je jednako relevantan kao i onda. Ovaj je naslov postavio standarde ostalim distopijama koje su došle nakon njega. Nije za očekivati da su u distopijskom svijetu svi sretni i zadovoljni, no to je ovdje slučaj. Kako je to onda distopija? Pa svi su sretni jedino u smislu trivijalnosti kojima su okruženi i kojih im ne manjka. Ono što im nedostaje je duhovne i intelektualne prirode. To je društvo bez umjetnosti, znanosti, religije i svi su zadovoljni time. Dobro, ne baš svi. Kako prolaze oni koji osjećaju da im nešto fali doznat ćete čitajući ovaj klasik.
Ray Bradbury: Fahrenheit 451
Ovaj roman šalje poruku o važnosti knjige za cjelokupnu civilizaciju. Fahrenheit 451 je roman o moći koju posjeduje knjiga kao medij za prenošenje znanja i kulture kroz vrijeme i prostor. Također je roman o opasnosti knjige za vlast koja traži slijepu pokornost svojih građana. Glavni lik je vatrogasac čiji posao nije ono što bismo očekivali od vatrogasca – naime, njegova je zadaća spaljivanje knjiga. S vremenom on se počinje pitati što se toliko opasno nalazi u knjigama da se mora spaliti. Radnja koju možemo povezati s biblijskom pričom o rajskom vrtu i zabranjenom voću koje mami. Ovo je knjiga koja će vas zasigurno natjerati na razmišljanje.
George Orwell: 1984.
U zastrašujućem sivilu Orwellova svijeta pratimo radnju možda najpopularnijeg distopijskog romana. Svijet kontroliraju tri super-države koje su u konstantnom ratu, čak nije ni bitno koja je s kojom u ratu. Rat je mir, sloboda ropstvo, a neznanje snaga u tom stravičnom svijetu gdje sama misao može biti dovoljna za osudu. Nevjerojatno klaustrofobičan roman koji je inspirirao brojne druge romane, filmove, umjetnike, a nažalost i neke svjetske vođe.
Margaret Atwood: Sluškinjina priča
Možda pratite seriju koja je udahnula novi život ovom uistinu zastrašujućem romanu. Knjiga se razlikuje od popularne serije te je samo poslužila kao predložak za scenarij. Zato vam, kao i uvijek, preporučamo - pročitajte knjigu. U potresnom svijetu koji je zamislila Margaret Atwood plodne žene su svedene na sluškinje, a to je izraz koji ublažava ono čemu one zaista služe povlaštenoj eliti. Njihova je zadaća rađanje djece povlaštenima, uz dodatno ponižavanje bizarnim ritualima i indoktrinacijom. Ovaj roman opisuje scenarij do kojeg može dovesti oduzimanje ljudskih prava i sloboda, a na kojeg nas autorica pokušava upozoriti.
Philip K. Dick: Bladerunner - sanjaju li androidi električne ovce?
Kultni roman prema kojemu je snimljen kultni film Bladerunner. Mjesto radnje je post-apokaliptični San Francisco desetkovane populacije u kojem glavni lik ima posao lovca na androide. Problem je što su androidi toliko slični ljudima, a jedini način da ih se razlikuje je testiranje na empatiju - osobinu koju jedino čovjek posjeduje. Knjiga koja će vas navesti na promišljanje o tehnologiji, humanosti i esenciji ljudskosti. Ljubiteljima znanstvene fantastike ne treba ova preporuka, oni su Bladerunnera već pročitali.
Cormac McCarthy: Cesta
Dječak i njegov otac lutaju uništenim svijetom, knjiga ne daje odgovor na pitanje što se dogodilo. Možemo pretpostaviti da je uzrok ekološka katastrofa, ljudsko djelovanje ili oboje. Osim gladi i nedostatka skloništa otac i sin moraju biti na oprezu od kanibala koji vrebaju pustoši koja je ostala od svijeta. Svi likovi u knjizi su neizbježno uništeni takvim svijetom, bilo tjelesno, umno ili duhovno. Turobna knjiga koja pretpostavlja da je čovjek doista spreman na sve samo da preživi, što je vjerojatno i istina. Ostaje nam samo nadati se da tu premisu nikad nećemo morati testirati.
James Graham Ballard: Potopljeni svijet
Knjiga čiju okosnicu čine ekstremne klimatske promjene i utjecaj istih na civilizaciju kakvu poznajemo. Godina je 2145., polarne kape su se otopile, klima je usporediva s razdobljem trijasa, a biljni i životinjski svijet se prilagođava novim okolnostima. Što je s čovjekom? Čovjek se ne snalazi i novi mu svijet nije naklonjen. Opet imamo usporedbu s biblijskom pričom o Rajskom vrtu, odnosno o izbacivanju čovjeka iz raja. Ova se knjiga danas čini još važnijom nego 1962. godine kada je prvi put izašla, obzirom da svjedočimo poprilično ćudljivim meteorološkim prilikama.
Philip K. Dick: Čovjek u visokom dvorcu
Philip K. Dick autor je zastrašujuće mašte, zato ga opet imamo na popisu. Ovaj autor utemeljitelj je žanra alternativne povijesti te, ako malo razmislimo, ovu bismo listu mogli sastaviti u potpunosti njegovim opusom. Radnja romana odvija se 1962. godine, u svijetu u kojemu su Sile Osovine odnijele pobjedu u Drugom svjetskom ratu, a SAD su podijeljene između nacističke Njemačke i Japana. Zanimljivost ovog romana je i knjiga unutar knjige. Naime, jedan od likova je čovjek u visokom dvorcu koji piše svoju knjigu, a u kojoj ishod Drugog svjetskog rata odgovara stvarnosti. Prema ovom romanu nedavno je snimljena i istoimena serija.
William Gibson: Neuromancer
Neuromancer je glavni roman cyberpunka. Roman snažnog utjecaja na čitav žanr znanstvene fantastike, ne samo u književnosti, već i u glazbi i filmu. Ova je knjiga definitivno ispred svog vremena; mnoge riječi koje danas koristimo preuzete su iz Neuromancera, npr. cyberspace. Radnja prati posrnulog hakera koji je, nakon posla koji je pošao po zlu, kažnjen onemogućavanjem pristupa cyberspaceu. Likovi su sjajno osmišljeni i kompleksni, a radnja je dinamična. Knjiga je na trenutke teška za čitanje pa se nepripremljeni čitatelj može naći u iskušenju da odustane. Unatoč tome, ohrabrujemo vas da date priliku ovom modernom klasiku.
Srećko Horvat: Budućnost je ovdje – svijet distopijskog filma
Jedini ne-roman na popisu, knjiga koja sabire tekstove autora Srećka Horvata na temu distopijske fantastike. On ih filozofski analizira i predstavlja nam ih u formi eseja. Eseji se bave distopijskim i znanstveno-fantastičnim filmovima, od kojih su dva snimljena prema knjigama s ove liste. Zanimljivo štivo koje će vam dati jednu drugu perspektivu na temu distopije u filmu.