Budući da 18 godina vodim računovodstveni servis, moji kontakti sa poduzetnicima i onima koji to žele postati su glavni dio mog posla. Naši su klijenti redom uspješni i dugogodišnji poduzetnici duboko svjesni svoje pozicije u našem zakonodavnom i poslovnom okruženju. Međutim, kod najvećeg broja njih je prije pokretanja obrta ili poduzeća postojala snažna podozrivost i određena doza straha. Internet kao izvor informacija, pri tome primarno mislim na društvene mreže i komentare na njima, svakako pridonosi širenju tog bauka od malog poduzetništva.

Meni je osobno upravo to motivacija da kroz razne kanale, pa tako i radionice koje sam jesenas održala u American Corneru Gradske knjižnice Rijeka, utječem na demistificiranje tematike i na motiviranje za samostalno poslovanje. Stvari doista nisu takve kakvim se često prikazuju, tj. prepreke nisu nepremostive i potrebno je znati puteve i načine kako se stvari rade i za koju je poslovnu potrebu prikladan koji od dostupnih oblika registriranja poduzetništva.

Dok to pišem, svakako sam svjesna ukupnih okolnosti pod kojima svi poslujemo, brojnih afera koje uključuju iscrpljivanje državnog proračuna kojeg upravo poduzetništvo puni, kao i neusklađenog načina postupanja državnog aparata prema malim i velikim poduzetnicima. Međutim, mislim da nas, male privrednike, takve stvari ne bi trebale obeshrabriti jer mi smo većinom upravo takvog mentalnog sklopa koji ne bi prste umiješao u kriminal. Da nije tako, ne bismo planirali kako sami riješiti svoje i tuđe probleme upravo kroz monetiziranje naših ideja, talenata, znanja i ostalih resursa koji će biti glavni alati poduzetništva. Nama je ideja vodilja ostvarivanje naših ambicija, snova i stremljenja.

Stoga je moja namjera kroz ovaj i naredni tekst ukratko prenijeti sadržaj radionica i izložiti moguće načine registriranja poduzetništva, prikazati njihove osnovne odrednice, ukazati na prednosti i određene nedostatke i porezne okosnice - kako bi čitatelji lakše odabrali svoj put u ovakav način privređivanja.

Dvije osnovne vrste registriranja poduzetništva 

Za početak, važno mi je da ukažem da su generalno moguća dva načina poslovanja i da je takvo gledanje na tematiku dobra osnova da se kasnije prati materija i s pravne i s porezne strane.

Moguće je, naime, poduzetništvo registrirati kroz poslovanje fizičke osobe ili kao poslovanje pravne osobe

Fizička osoba

Fizička osoba je svatko od nas osobno. Postojimo od trenutka rođenja, poslovnu i radnu sposobnost stječemo sukladno pravnim odrednicama, a kada zatražimo i dobijemo rješenje o obavljanju gospodarske djelatnosti - od tog dana zapravo je pravno riješena činjenica na način da osoba N.N. od sada obavlja jednu ili više djelatnosti, ovisno o tome što u rješenju piše. Fizička osoba je, dakle, postojala prije i postojat će i nakon što jednom (ponovo rješenjem) bude utvrđeno da se ista prestala baviti gospodarskom djelatnošću. U poreznom smislu, dohodak od obavljanja djelatnosti je samo dio ukupnog dohotka konkretne fizičke osobe.

Pravna osoba

Za razliku od gore opisanoga, pravna osoba se osniva upisom u sudski registar, u trenutku kad jedna ili više fizičkih ili već postojećih pravnih osoba donese odluku o njenom osnivanju. Pravna će osoba postojati samo dok iz istog registra ne bude ispisana. Njena je pravna osobnost odijeljena od osobnosti osnivača, a onda je posljedično tako i sa njenom imovinom, pravima i obvezama. Također, u poreznom smislu je prihod pravne osobe odijeljen od prihoda osnivača.

Koji su oblici poslovanja fizičke osobe?

To su domaća radinost i sporedno zanimanje; obrt; samostalna stručna djelatnost tj. slobodno profesionalno zanimanje; obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao fizičke osobe

Koji su oblici poslovanja pravne osobe?

To su sve vrste poduzeća, od kojih su u malom poduzetništvu najčešći društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.); zatim zadruge; udruge; te obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja posluju kao pravne osobe.

Napomena: svi iznosi koje navodim u tekstu odnose se na 2021. godinu, iako tekst pišem krajem prosinca 2020-te. U iznose su ukalkulirani svi novi porezni propisi koji stupaju na snagu 1.1.2021.

Poduzetništvo fizičkih osoba 

Domaća radinost i sporedno zanimanje 

Ovaj oblik poslovanja fizičke osobe namijenjen je malom obimu poslovanja jer je ovim putem dopušteno ostvariti primitke do nivoa 10 prosječnih plaća, što je ove 2020. godine iznos od 87.420 kn. U 2021. godini bit će dopušteno 91.810 kn Kad se taj nivo prijeđe, obavezno je registriranje obrtničke djelatnosti.

Napominjem da se iznos primitaka promatra na godišnjem nivou, što znači da za one koji su registrirali tijekom ove godine, novo zbrajanje od nule počinje sa 1.1. naredne godine.

Što se tiče djelatnosti, teoretski je kroz ovaj oblik moguće obavljati iste djelatnosti koje se obavljaju kroz obrt. Međutim, u praksi nije tako jer Uredi za gospodarstvo ipak neke djelatnosti odbijaju ovako registrirati. 

Ako se radi o proizvodnji nekih dobara, bit će to domaća radinost, a ako se radi o obavljanju usluga registracija će glasiti kao sporedno zanimanje.

Već je spomenuto da se otvaranje vrši u Uredu za gospodarstvo, nakon čega se porezni status rješava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, što ne smiju smetnuti s uma osobito oni koji žela biti paušalno oporezovani.

Ovako registrirati poslovanje može i zaposlena i nezaposlena osoba, iako će obje plaćati i doprinose s osnova obavljanja ove djelatnosti, dok će iznos ovisiti o vrsti oporezivanja. 

Zatvaranje se obavlja na istom mjestu, te se za oba slučaja status regulira rješenjem.

Domaća radinost i slobodno zanimanje mogu biti oporezovani paušalno ili kroz vođenje poslovnih knjiga, što će dalje u tekstu biti više obrazloženo.

Što se tiče doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, oni se plaćaju i za ovakvo poduzetništvo, a njihov iznos ovisi o vrsti oporezivanja, što će također biti niže objašnjeno.

Obrt

Isporuke kroz obrt nisu vrijednosno ograničene, što znači da onaj komu odgovara poslovanje kroz ovaj organizacijski oblik može neograničeno nastupati na tržištu te zapošljavati neograničen broj zaposlenika.

Obrt se također otvara pri uredima za gospodarstvo, koji izdaju rješenje o upisu u registar obrta i upis početka rada obrta, jednako kao što u slučaju zatvaranja izdaju rješenje o zatvaranju obrta.

Osim redovnih obrta, za čije otvaranje nisu potrebni posebni uvjeti, postoje i vezani obrti kod kojih je dodatni uvjet konkretna stručna sprema ili radno iskustvo obrtnika ili posebni uvjeti prostora u kojem će se obavljati obrtnička djelatnost.

Obrtničke djelatnosti koje su nabrojane u posebnom pravilniku se mogu obavljati kao sezonski obrti.

Specifičnost kod obrta je i mogućnost registriranja bez početka poslovanja, što je prikladno za one kojima je potrebna opsežnija priprema poslovanja. To razdoblje može trajati najviše godinu dana, nakon čega je nužno ili zatvoriti obrt ili upisati početak rada. U tom razdoblju ne plaćaju se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali ne smije biti ni isporuka.

Konkretno, u tom periodu obrtnik može pripremati buduću djelatnost pribavljanjem imovine, uređenjem prostora ili na sličan način.

Doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnik plaća od upisa početka rada do zatvaranja obrta, pa čak i za vrijeme privremene obustave rada obrta. Više o tome niže u tekstu.

Oporezivanje može biti paušalno ili utvrđivanjem dohotka kroz poslovne knjige.

Samostalne stručne djelatnosti ili slobodno profesionalno zanimanje  

Neke vrste stručnih djelatnosti nije dozvoljeno obavljati kroz obrt, već posebni propisi pojedinih struka iziskuju da se one obavljaju kroz ovaj oblik registracije. Dapače, često otvaranju prethodi članstvo u odgovarajućoj stručnoj udruzi sa javnom ovlašću, koja jamči da je osoba doista stručno osposobljena za takav rad. To su, primjerice, ovlašteni inženjeri i projektanti, psiholozi, liječnici, sportski treneri, sudski prevoditelji, odvjetnici i sl.

S obzirom na struku, osnovice za plaćanje obveznih osiguranja su veće, pa mjesečno plaćaju veće iznose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koje je obavezno od dana registracije.

Oporezivanje je izjednačeno sa obrtima, ali paušalno oporezivanje ovim poduzetnicima nije dostupno i obavezno vode poslovne knjige radi utvrđivanja dohotka.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - OPG

Upis OPG-a se vrši u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, pa tako i pojedinca, fizičke osobe koja će obavljati tu djelatnost.

Što se tiče plaćanja doprinosa i oporezivanja, i na OPG koji obavlja gospodarsku djelatnost kojom nastupa na tržištu s ciljem ostvarivanja zarade, primjenjuju se porezna pravila koja će niže biti objašnjena.

Kratko ću samo spomenuti da postoje OPG koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom za podmirenje vlastite egzistencije bez značajnijeg gospodarskog učinka, koji se ne smatraju poduzetnicima i na koja se primjenjuju druga pravila. Oni nisu predmet razmatranja u ovom tekstu.

Ovrhe nad poduzetnicima fizičkim osobama 

Privatna ovrha kojom je opterećena fizička osoba, odmah po otvaranju računa domaće radinosti, sporednog zanimanja, obrta, samostalne stručne djelatnosti ili OPG-a fizičke osobe će biti naplaćivana iz sredstava poslovanja. Ovo proizlazi iz uvodno objašnjene činjenice da ne postoji razdioba ili razlika između fizičke osobe i njenog poduzetništva.

Ovo je vrlo često okolnost koja određene osobe preusmjeri u poslovanja kroz pravnu osobu.

Raspolaganje sredstvima na računu fizičkih osoba 

Jedna od prednosti poslovanja kao fizička osoba je slobodno raspolaganje novcem sa žiro računa. Drugim riječima, sve gore nabrojane vrste poduzetnika fizičkih osoba bez limita ili drugog ograničenja podižu novac sa računa, ili ga koriste za plaćanja privatnih troškova.

Što znači paušalno oporezivanje

Iako je u razgovoru često korišten termin ‘paušalni obrt’, ovdje želim upozoriti da je tako nešto nemoguće otvoriti. Osoba uvijek otvara obrt u jednoj instituciji (Ured za gospodarstvo direktno, servis Hitro ili aplikacija E-obrt), a nakon toga u roku 8 dana se obraća Poreznoj upravi i od nje traži paušalno oporezivanje. Ono nije primaran način oporezivanja i ukoliko ga osoba ne zatraži u tom roku i ne prikaže izglednim ostvarivanje uvjeta za njegovu primjenu, bit će obavezna voditi poslovne knjige i u njima utvrditi razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka koja je osnovica za oporezivanje.

Dakle, ako je fizička osoba paušalno oporezovana, dobit će rješenje Porezne uprave u kojem će pisati koliki je porez dužna plaćati, a poslovne knjige neće trebati voditi.

Paušalno oporezivanje je dostupno onima koji nisu u sustavu PDV-a i imaju isporuke po osnovi te djelatnosti manje od 300.000 kn godišnje.

Paušalno je oporezivanje podijeljeno u pet razreda:

1. Razred sa primicima do 85.000 kn - plaća porez 1.275 kn godišnje
2. Razred sa primicima do 115.000 kn - plaća porez 1.725 kn godišnje
3. Razred sa primicima do 149.500 kn - plaća porez 2.242,50 kn godišnje
4. Razred sa primicima do 230.000 kn - plaća porez 3.450 kn godišnje
5. Razred sa primicima do 300.000 kn - plaća porez 4.500 kn godišnje

Na iznos poreza plaća se i prirez po stopi koja je propisana za grad u kojem prebiva obrtnik, ukoliko je ona uopće propisana. Primjerice, za Rijeku je stopa prireza 15% pa će paušalno oporezovani iz 1. razreda platiti još 191,25 kn godišnje prireza.

Druga značajna prednost paušalnog oporezivanja je plaćanje manjeg iznosa za doprinose. Iznos se razlikuje za slučaj kada je obrt jedina djelatnosti i kada je poduzetnik istovremeno negdje i zaposlen, što će biti niže objašnjeno.

Treća prednost je izostanak obveze vođenja poslovnih knjiga, što obično predstavlja financijsku uštedu.

Vođenje poslovnih knjiga radi utvrđivanja dohotka

Ako paušalno oporezivanje nije moguće, poduzetnik fizička osoba dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, knjigu tražbina i knjigu obveza radi utvrđivanja točnog iznosa dohotka koji se oporezuje stopama od 20% (do 360.000 kn godišnjeg dohotka) i 30%, uz prethodno priznavanje osobnog odbitka od 48.000 kn godišnje, što je dio dohotka koji se uopće ne oporezuje.

Plaćanje doprinosa

Iznos doprinosa koji plaća fizička osoba poduzetnik ovisi o načinu oporezivanja i o tome da li je istovremeno sa postojanjem tog poduzetništva osoba negdje drugdje zaposlena.

Paušalno oporezovani plaća mjesečno 1.340,43 kn doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako je negdje i zaposlen, onda plaća po isteku godine za cijelu godinu iznos ovisno o razredu paušalnog oporezivanja i to od 2.231,25 kn za 1. razred do 7.875,00 kn za 5. razred.

Obrt, domaća radinost i sporedno zanimanje, te OPG koji vode knjige plaćaju mjesečno 2.178,19 kn doprinosa, a ukoliko su istovremeno zaposleni plaćaju po isteku godine na iznos ostvarenog dohotka 17,5% za doprinose.

Umirovljenik koji ima domaću radinost ili sporedno zanimanje ima jedini prednost da ne plaća doprinose.

Umirovljeniku koji otvori obrt, isplata mirovine će biti obustavljena, a doprinose će morati plaćati.

Samostalne stručne djelatnosti mjesečno plaćaju 3.686,17 kn za doprinose.

U sljedećem nastavku pišemo o poslovanju pravnih osoba...