Neizvjesna će biti jesen 2020. godine na planu školstva, gospodarstva i kulture, ali i u drugim domenama. Valjda se neće ponoviti mučna izolacija koja je zavladala tijekom proljeća, kada je sve odjednom zastalo i/ili promijenilo smjer? Zastoj je, kada se gleda javni prijevoz, još uvelike prisutan jer su brojne putničke linije ukinute i pitanje je kada će se stanje po tom pitanju napokon normalizirati.

Za vrijeme izolacije nije bilo uobičajenih kulturnih događaja i projekcija filmova u kinima, ali produkcija knjiga zato nije prekinuta. Izdavači su revno pripremali nove naslove kao da se baš ništa izvanredno ne događa u svijetu. Nisu nestali ni stripovi na kioscima, a ni luksuznija izdanja stripova nisu izostala, sve se odvija uobičajenim ritmom. Naravno, ni specijalizirani časopisi o sedmoj i devetoj umjetnosti nisu odjednom nestali iz kulturne sfere - uporno i pažljivo stvarali su se novi brojevi pa je tako nedavno objavljen 42. broj Kvadrata i 100. broj Hrvatskog filmskog ljetopisa.

42. Kvadrat

U 42. broju Kvadrata, specijaliziranom časopisu za devetu umjetnost, nalaze se različiti tekstovi, a na početku je uvrštena i tabla stripa Walter Egg Darka Macana. Nakon uvodnog teksta urednika Vjekoslava Đaniša, uslijedio je urednikov intervju s Igorom Hofbauerom (1974.), autorom brojnih stripova i ilustracija kojega krasi prepoznatljiv stil izražavanja. U novom broju Kvadrata nema puno tekstova, ali su zato prisutni tekstovi većih dimenzija pa se novi broj proteže preko zavidnih 120 stranica – po opširnosti svakako prednjači tekst Diabolik – mračni princ stripa Tihomira Mraovića u kojemu autor analizira dugovječni strip serijal Diabolik koji je jedan od najprodavanijih u svijetu, a u Italiji izlazi od davne 1962. godine pa sve do danas.

Časopis Kvadrat ima iskusne i stalne suradnike kojima pisanje o stripovima nije ni teret ni nepoznanica, već naprosto čisti užitak, što se naprosto osjeti iz tekstova.

Časopis Kvadrat ima iskusne i stalne suradnike kojima pisanje o stripovima nije ni teret ni nepoznanica, već naprosto čisti užitak, što se naprosto osjeti iz tekstova – u novom broju Kvadrata možete pročitati zanimljive priloge Midhata Ajanovića Ajana, Danijela Kuzmića, Vase Pavkovića, Tomislava Čegira… Na samom je kraju uvršten tekst o genijalnom autoru Sergiju Toppiju kojega potpisuju Marco Prandi i Paolo Ferarri. Poput prethodnih brojeva, tako je i 42. broj Kvadrata bogat ilustracijama što prate tekstove, što pristoji specijaliziranom časopisu o devetoj umjetnosti.

kvadrat-42

100. Hrvatski filmski ljetopis

I dok se Kvadrat postupno bliži 50. broju, filmski časopis Hrvatski filmski ljetopis može se pohvaliti jubilarnim 100. brojem! Doduše, u njemu su zbog opravdanih razloga (globalnih zdravstvenih neprilika izazvanih virusom COVID-19) izostale recenzije novih filmova i izvješća s filmskih festivala – brojna su filmska događanja otkazana, a kina su bila zatvorena, no filmoloških tema nije manjkalo.

Iz uvodnika urednika Nikice Gilića može se shvatiti koji je značaj časopisa Hrvatski filmski ljetopis, iznesene su neke sitnice o nekadašnjem i sadašnjem uredništvu koje kontinuirano radi na tome da ovaj časopis bude sve bolji.

Iz uvodnika urednika Nikice Gilića može se shvatiti koji je značaj časopisa Hrvatski filmski ljetopis, iznesene su neke sitnice o nekadašnjem i sadašnjem uredništvu koje kontinuirano radi na tome da ovaj časopis bude sve bolji.

U 100. broj uvršten je opsežan intervju s Hrvojem Turkovićem, izuzetno produktivnim [1]Nedavno je objavljena nova knjiga Hrvoja Turkovića - Rasprava o popratnoj filmskoj glazbi (Akademija dramske umjetnosti : Hrvatska sveučilišna naklada, 2020.).i radišnim filmologom. U jubilarni broj uvršteni su tekstovi o novijim filmskim publikacijama (Rani radovi… i još ponešto; Branko Belan: zaboravljeni klasik; Kinematografske djelatnosti u Puli 1896-1918…), a najvećim su dijelom zastupljene opsežne filmološke studije – tako je, primjerice, Irena Paulus pisala o prvom hrvatskom zvučnom dugometražnom igranom filmu Lisinski (1944.) Oktavijana Miletića, uspoređujući sudbinu filma s prvom hrvatskom nacionalnom operom Ljubav i zloba (1846.) Vatroslava Lisinskog; Maja Kadoić Raos analizirala je osebujni filmski stil Stanleyja Kubricka na temelju filmova Paklena naranča (A Clockwork Orange, 1971.), Barry Lyndon (1975.) i Isijavanje (The Shining, 1980.); Ante Jerić pozabavio se serijom Preostali (Leftovers, Damon Lindelof i Tom Perrotta, 2014-2017.) koja zbog kompleksne radnje vješto izmiče uobičajenim žanrovskim odrednicama, Marko Rojnić opsežno je naveo koji je značaj knjige Osnove teorije filma Ante Peterlića: „Iako na prvi pogled skromna po obimu i zahvatu, nepretenciozna u namjerama i naslovu, knjiga Ante Peterlića kapitalno je djelo koje njegovim karakterističnim stilom i prijemljivošću iskaza, i najstručnije filmološke raščlambe razlaže pregledno i razumljivo.“ (131.)

Osim istraživačkih priloga što obiluju vrijednim razmatranjima, u jubilarni broj uvrštene su i filmske pjesme Damira Radića, hrvatskog pjesnika i filmskog kritičara te ulomak iz romana Time lapse (Ogranak Matice hrvatske u Bizovcu, 2016.) svestranog Midhata Ajanovića – Ajana, čestog suradnika Hrvatskog filmskog ljetopisa i autora brojnih publikacija. Na kraju jubilarnog broja uvršteno je i kumulativno kazalo iz kojega se može vidjeti raznovrsnost sadržaja što obilježava ovaj vrsni časopis koji izlazi od 1995. godine.

Da je tematska raznolikost i otvorenost prema novim medijima bitna odlika Hrvatskog filmskog ljetopisa, jasno je vidljivo i u 100. broju koji se sastoji od nemalih 268 stranica. Novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa, unatoč epidemiološkoj situaciji, nećete morati dugo čekati.

106129602_10151485701819949_58076747271659118_o