Ovogodišnja je tema bila Zavičajnost bez granica: u potrazi za prijevodom, a skup je okupio 15 zanimljivih izlagača koji su predstavili razne aspekte ove problematike.

U prvom dijelu okruglog stola, nazvanom O dječjoj književnosti u globalnom i lokalnom smislu, libanonska spisateljica i nakladnica, Rania Zaghir, održala je izlaganje Dječja književnost u globalnom okruženju, u kojem se osvrnula na transnacionalizam u dječjoj književnosti, istaknuvši kako globalistička retorika previše naglašava utjecaj i značenje globalnih kulturnih i ekonomskih tokova iako je produkcija dječje literature donekle određena internacionalizacijom izdavačkih kuća i tržišta. Ideja transnacionalizma omogućava nam da osvijestimo preplitanje utjecaja različitih jezika i kultura koji se mogu zamijetiti u dječjoj književnosti.

Natalija Grgorinić, Ognjen Rađen i Ljubomir Grgorinić Rađen u svom su izlaganju Škura, škura boška – knjiga kao spona između obitelji i jezika predstavili knjigu Škura, škura boška napisanu na tri jezika (čakavskom koji se govori u Ližnjanu, engleskom i njemačkom), a u čijem je nastajanju sudjelovala cijela obitelj. Desetogodišnji je Ljubomir neupitno osvojio najviše simpatija sudionika okruglog stola, strpljivo odgovorivši na brojna pitanja koja smo mu postavili.

U drugom dijelu okruglog stola bila je riječ o promociji literature za djecu i mlade unutar i izvan Hrvatske.

Ranka Javor u izlaganju Hrvatska dječja knjiga danas u svjetlu međunarodne suradnje osvrnula se na prijevode koji se mogu naći u specijalnoj zbirci Hrvatskog centra za dječju knjigu Zaštićeni fond dječje knjige, ali i na suvremene hrvatske slikovnice čija je kvaliteta prepoznata u inozemstvu.

Kašmir Huseinović održao je izlaganje Svjetski prijevodi malog jezika izdanja Kašmir prometa i dječje knjige, u kojem se dotakao značaja izlaganja hrvatskih slikovnica na domaćim i inozemnim sajmovima knjiga. Govorio je o svojim iskustvima izlaganja vlastitih izdanja na sajmovima knjiga u Bolonji, Frankfurtu i Pekingu, što je rezultiralo prevođenjem izdanja Kašmir prometa na kineski, japanski, korejski, češki, francuski, njemački, talijanski, slovenski, španjolski, perzijski te hebrejski.

Silvija Šesto, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, govorila je o Strategiji poticanja čitanja u praksi, iznijevši svoja iskustva s promocijom dječjih knjiga, kao i ideje za poticanje čitanja među djecom.

Treći dio okruglog stola bio je posvećen ulozi prevoditelja u prevođenju dječje literature. Diana Zalar u izlaganju Prijevodi i odjeci suvremene dječje književnosti u Hrvatskoj i izvan Hrvatske govorila je o svojim iskustvima s prevođenjem dječjih knjiga na engleski jezik, ali i o projektu BIBRICH (Building Intercultural Bridges Through Children's Literature Translations: Text, Contexts and Strategies), čiji je cilj prikazati status prevedenih djela hrvatske dječje književnosti i opisati korištene prijevodne strategije.

Prevoditeljica Anda Bukvić Pažin u izlaganju Samozatajni svestrani saveznici: književni prevoditelji i dječja književnost govorila je o učestaloj marginalizaciji s kojom se susreću prevoditelji dječjih knjiga, dok je Lada Burić održala izlaganje pod naslovom Prevođenje kao zanat i strip kao prostor stvaralaštva u usponu, istaknuvši kako prevođenje stripova s jednog jezika na drugi postaje sve češćom temom znanstvenih istraživanja. Vođena tom novom tendencijom, u svom je izlaganju govorila o vlastitim iskustvima prevođenja stripova te problemima i nedoumicama s kojima se najčešće susreće.

Voditeljica knjižnice Goethe-Instituta Kroatien, Snježana Božin, zbog poslovnih je obaveza bila spriječena prisustvovati okruglom stolu, pa je svoje izlaganje održala putem Skypea. Govorila je o projektu Književna karavana koji je okupio četvero hrvatskih književnika: Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Ivanu Šojat i Nevena Ušumovića te njihove goste: Clemensa Meyera iz Njemačke i Annu Baar iz Austrije. Oni su krenuli na put kombijem Instituta kako bi se predstavili čitateljima iz Čakovca, Pazina, Ogulina, Osijeka i Zagreba.

Četvrti je dio okupio izlaganja posvećena projektima i programima poticanja čitanja i prijevoda.

Školska knjižničarka Mirjana Čubaković pripremila je izlaganje Hej, trebam knjigu! u kojem je predstavila projekt Sekcije za školske knjižnice HKD-a Čitanje ne poznaje granice, odnosno Branje ne pozna meja. U sklopu ovog projekta slovenski učenici čitaju prijevode djela hrvatskih autora, a hrvatski učenici čitaju prijevode djela slovenskih autora.

Sanja Brbora održala je izlaganje Kome bi sve mogle koristiti slikovnice o znamenitim Dubrovčanima? u kojem je predstavila ediciju ilustriranih knjiga za djecu iz Biblioteke Cvijeta. Posebno se osvrnula na potencijal ovih slikovnica za razne edukacijske svrhe te istaknula kako njihov prijevod može imati značajnu ulogu u promociji Hrvatske.

U izlaganju Čitanje knjiga domaćih i stranih autora u novom digitalnom dobu: stvaranjem multimedijskog rada nakon pročitanog djela do veće motiviranosti učenika za čitanje Denisa Vinceka predstavljen je projekt Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige.

Direktorica i urednica Ibis grafike Saša Krnic govorila je o projektu Naša mala knjižnica: upoznajmo autore i ilustratore, koji se odvija u sklopu programa Kreativna Europa. Cilj je ovog projekta poticati čitanje dječjih pisaca iz drugih zemalja, čime se stječe uvid u druge kulture i potiče  prihvaćanje različitosti.

Danas se često može naići na pogrešno mišljenje kako su slikovnice i knjige za djecu iznimno jednostavne za prevođenje, stoga se izboru prevoditelja ne treba posvećivati puno pažnje. Međutim, navedena izlaganja dokazala su suprotno. Produkcija, distribucija i promidžba ove građe složen je i raznovrstan posao koji ne uključuje samo autore, prevoditelje i nakladnike već i knjižničare. Stoga se već unaprijed veselimo desetom, jubilarnom skupu, ne sumnjajući da će nastaviti kvalitetu svojih prethodnika.