Poslovično ih pronalazimo u kontekstu praznovjerja i alergija na dlaku, veljačenja, njihovih devet života, elegancije, inteligencije, čak i navodne sociopatije - o potonjem mogu suditi oni koji s neodoljivim dlakavcima žive. Mnoge su anonimne mačje ljepotice prošetale slikovnicama, knjigama za velike i male, filmskim kadrovima i crtićima: od onih ljupkih kućnih s mašnicama i klupkom vune do 'dijaboličnih' (ne nužno crnih) mačketina koje asistiraju zlim čarobnjacima (Gargamelov Azriel) ili su čak, zamislite, metamorfozirane vještice.

Uz mace iz brojalica (Pokraj peći maca prela) i dječjih pjesmuljaka (Miševi i mačke naglavačke Luke Paljetka) nama su ovdje zanimljive one s identitetom i karizmom koje su se u međuvremenu nametnule kao antologijski likovi: Maca papučarica Ele Peroci, Mačak u Čizmama Charlesa Perraulta i braće Grimm, cerekava Češirska mačka iz Carollove Alise u zemlji čudesa, mačak-demon Behemoth iz Bulgakovljeva remek djela Majstor i Margarita, Pluto iz gotičke minijature Crni mačak E. A. Poea, žuti mačor Holly Golightly iz Doručka kod Tiffanyja Trumana Capotea, animirani proždrljivac Garfield, (anti)junak Tom iz slapstick animacije Tom & Jerry, Churchill iz Groblja kućnih ljubimaca Stephena Kinga, mačak Vasilij iz znanstveno-fantastične knjige Ponedjeljakpočinjeusubotu braće Strugacki, Tošo iz Doživljaja mačka Toše Branka Ćopića, naslovni junak Pustolovina supermačka Cicija Predraga Raosa, nesretnik iz Bluesa za crnog mačka Borisa Viana. Spomenimo još elegantne spodobice iz Webberova mjuzikla Mačke, raznolike likove mačaka iz Old Possum's Book of practical Cats T.S. Eliota, Mačke Ulthara (Cats of Ulthar) H. P. Lovecrafta, slikovnicu dr. Seussa Mačak u šeširu (The Cat in the Hat) i, dok vi razmišljate kako dopuniti ovaj popis fikcionalnih mačjih junaka, donosimo mali podsjetnik na dvije, možda manje poznate, mačkaste poslastice s jakim potencijalom za kultni status u knjiškom svijetu.

Naime, znate li da je James Joyce, uz mnogima jedva prohodna modernistička i postmodernistička djela (Uliks, Finneganovo bdijenje...), autor i dviju otkačenih dječjih knjiga? Promotrimo li karaktere protagonista tih dviju slikovnica, možemo govoriti o veselom mačjem diptihu u kojemu će, osim Joyceovih odraslih poklonika, prvenstveno guštati maleni kojima tek predstoji otkrivanje njegovih kompleksnih svjetova. Izvorno je riječ o šaljivim pismima koje je djed James pisao četverogodišnjem unučiću Stephenu za vrijeme svojih putovanja.

Mačke Kopenhagena 

Slikovnica Mačke Kopenhagena (The Cats of Copenhagen) prevedena je samo nekoliko mjeseci nakon objave anglofonog izvornika u Irskoj te je 2012. godine, u izdanju Edicije Božičević, prevedena i na hrvatski jezik. Iako je javnosti predstavljena tek sedamdeset i jednu godinu nakon piščeve smrti, ova se literarna minijatura, poštujući institut autorskih prava, našla u epicentru skandalozne zavrzlame jer se piščeva ciriška zaklada ipak protivila njezinu objavljivanju.

Slikovnica nesvakidašnjeg horizontalnog A5 formata, u obliku kajdanke, veličine kutije pralina od 125 grama ili, recimo, tablet računala, vrlo tanka (debljine 3 mm) stisnuta je sigurno među većim knjigama na knjižničnim policama. Negdje skrivenu (primjerice pod signaturom D JOY.J m u riječkoj knjižnici), ovu krhku knjižicu boje pistacije svakako treba prolistati, barem brzinski. Priuštit će vam hihotave trenutke s pokojim upitnikom nad glavom.

U pisamcu koje je Joyce 5. rujna 1936. godine ubacio u tipično crven danski poštanski sandučić i, umjesto rođendanske čestitke poslao ga svom najdražem četverogodišnjaku, u humorističnom tonu piše kako u Kopenhagenu mačaka nema, ali zato ima bicikala, crveno odjevenih poštara i odebljih policajaca koji doma ljenčare pušeći cigare. Suprotno tvrdnji iz uvodne rečenice, stranice ovog knjižuljka prepune su osebujnih mačkolikih figura Danaca te postoji pretpostavka da se djed dječačiću pismeno ispričao što na putovanju u Dansku nije uspio pronaći kutijicu mačjeg obličja punjenu slatkišima kakvu mu je obećao donijeti. Osim što se Joyce u ovom zagonetnom tekstu (mladom) čitatelju predstavlja kao šašavi mačkoljubac, iz podteksta nam namiguje bockava društvena satira.

Mačak i vrag

Mačak i vrag (The Cat and the Devil) je prva slikovnica izrasla iz djedovih pisama unuku (točnije iz pisma datiranog 10. kolovoza 1936. godine) i već vam je vjerojatno svima dobro poznata. Ovo pismo, isprva objavljeno 1957. godine u okviru Joyceovih Korespondencija, kasnije je ukoričeno u slikovničastu formu, a u nas je u prijevodu dostupno od 2005. godine. I ovdje ima mačaka, koje su očito voljeli i James i mali Stephen, no ovaj put djed boravi u Francuskoj, u gradiću uz rijeku Loiru, pa otuda i podnaslov knjižice: Mačke iz Beaugencyja. U ovoj duhovitoj pripovijesti s elementima irskog i francuskog folklora riječ je o jednom mačku koji se nevoljko žrtvuje za svoje sugrađane i pomaže taštom, no domišljatom Monsieur gradonačelniku nasamariti samoga vraga.

Saznajte brzo, ako već niste, kako je to vrag galantno i preko noći sagradio most kako stanovnici gradića široku rijeku više ne bi morali prelaziti čamcima. Dok je tekst Mačaka u Kopenhagenu dodatno vizualno razbarušen eklektičnom kombinacijom slova te iznimno uspjelim i sugestivnim, crno-bijelim crtežima američkog umjetnika Caseya Sorrowa, hrvatsko izdanje slikovnice Mačak i vrag finalni je touch i dimenziju ponajprije dobilo fantastičnim, detaljističkim ilustracijama bogatih premaza uljnom bojom iz digitalne radionice i kista domaćeg ilustratora međunarodnog renomea Tomislava Torjanca. 

Pronađite djela Jamesa Joycea na našim policama http://tiny.cc/mrcffx