Luciano Keber: Tradicijske barke Jadrana

Maketarstvo je vještina izradbe čovjekova okoliša u minijaturi: smanjivanjem veličina zadržavajući istovremeno iste oblike i odnose mjera. Staro je gotovo kao i čovjek. Nema sumnje da je započeo sa izradom minijaturnih skrovišta i nastambi, životinja i saonica, plovila, vjerojatno iz zabave, a usavršavao istovremeno sa svojim kulturnim i tehnološkim razvojem. Pored velikog truda, strpljenja i posebno volje, često se u maketu unese toliko subjektivnosti (osobnosti) da jedna ista vrsta – u našem primjeru brodova, rađena po istom nacrtu pa čak i materijalu, kod dvaju ili više zrelih maketara odudara u velikoj mjeri jedna od druge svojom izvedbenom raznolikošću. Makete postaju rezultat čovjekove intime, svijesti i kulture.

Joško Božanić: Jadranski halieutikon, gajeta falkuša - nasljeđe za budućnost

Knjiga je nastala u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta autora knjige pod nazivom "Jadranska priča - Interdisciplinarno istraživanje jadranskih narativa - ADRIANA". Pričajući povijest gajete falkuše, ribarskog broda kojeg su u proteklom mileniju održali komiški ribari te komiški i korčulanski brodograditelji, autor iznosi crtice iz kulturne povijesti otoka Visa. Tekst je popračen ilustracijama Velimira Salamona, inženjera bodogradnje koji je svojim interdisciplinarnim istraživanjima u suradnji s ribarom Ivanom Vitaljićem Guslom i autorom ove knjige omogućio je rekonstrukciju falkuše jer je posljednja komiška falkuša "Cicibela" doživjela brodolom u kolovozu 1986. godine.

Priče iz konzerve, povijest prerade i konzerviranja ribe na sjeveroistočnom Jadranu

Zbornik radova stručnjaka iz različitih područja – ekonomista, antropologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti, umjetnika, kulturologa... "Svi prilozi u knjizi na različite se načine dotiču konkretnog, svakodnevnog predmeta – konzerve sa sardinama, nekom drugom morskom ribom ili čak lignjama. Međutim, riblje konzerve i priče koje se u njima skrivaju govore ne samo o suncu i ribi, nego i o radu i industriji, sreći i tuzi, razvoju i propadanju, o autonomiji i emancipaciji..." Tekstovi su popraćeni brojnim fotografskim materijalima te u bojama izdvojenim citatima, što predstavljeni sadržaj čini vizualno atraktivnim. 

Petar Kuničić: Hrvati na ledenom moru, putovanje po sjeveru s hrvatskim mornarima

Ovo je knjiga s početka stoljeća Petra Kuničića, koji je po izvještajima Juliusa Payera prepričao doživljaje austrougarske ekspedicije po Sjevernom moru, a u kojoj je 13 Hrvata provelo teških i opasnih 812 dana (1872.-1884.). Opis djeluje još uvijek živo, pogotovo u lijepom i bogatom jeziku, pa će ovaj pretisak djela o junaštvu i moralu naših predaka oživjeti vrijednosti koje se gube zaboravom. Knjiga je ilustrirana s 58 slika, na spomen i posvetu hrvatskim sokolovima.

Vladimir Isaić: Pomorski običaji i tradicije

Pomorski običaji su ustaljeni postupci u pomorstvu koji su prema utvrđenom ceremonijalu i kurtoaziji postali tradicija. Njihovi korijeni zadiru duboko u prošlost, a nastali su u vremenu kada se nemirni ljudski duh otiskivao na more u želji za otkrivanjem nepoznatog i savladivanju iskonskog straha od neizvjesnosti nepoznatog. Običaji su potom postali tradicije, nastali također u praktičnim saznanjima i iskustvima brodogradnje i plovidbe morem. Knjiga nije samo suha registracija ili opis postupaka određen nekim pravilom, već je naglasak na njihovom nastanku, genezi i primjeni do današnjih dana. U tekstu su dati i brojni primjeri hrvatskih rješenja koji pokazuju koliko je stara naša pomorska praksa.

Antun Ružić-Barbić: Bakaračke tunere

Diana Stolac: Hrvatsko pomorsko nazivlje

Do druge polovice 19. stoljeća moguće je jedino praćenje naziva vezanih uz more, brodove, oblike obale i vrste vjetrova u leksikografskim i pjesničkim djelima autora iz jadranskih gradova. Pojačavanje napora na usustavljivanju hrvatskoga pomorskog nazivlja potakle su potrebe proizašle iz školovanja pomoraca, posebice u Rijeci i Bakru. Najistaknutiji su bili nastavnici i upravitelji pomorskih škola Jakov Anton Mikoč i Božo Babić. Jakov Anton Mikoč autor je maloga rukopisnoga pomorskog priručnika 'Rĕčnik rukokretni' (1852. godine) te nastavnoga plana i programa C. K. Zavoda brodoslovlja u Rijeci na hrvatskome jeziku. Božo Babić, ravnatelj Nautičke učione u Bakru, autor je pet pomorskih rječnika, objavljenih izmedu 1870. i 1901. godine. I drugi su nastavnici bakarske škole (Luka Roić, Dezider Kasumović, Juraj Carić, Nikola Gerechtshammer ... ) skupljali pomorsko nazivlje, naročito za korito i jedrilje, pa je tih 2700 naziva bilo osnovom 'Pomorskoga rječnika' Rudolfa Crnića iz 1922. godine.

Radojica Barbalić: Onput, kad smo partili

Knjiga prikazuje zlatno doba jedrenjaka u 19. stoljeću i njihova propast pojavom parobroda u 20. stoljeću. Mnogobrojni brodovlasnici, pomorci i stručnjaci za izradu jedrenjaka doživjeli su propast i morali su se snalaziti u naprednom tehničkom i gospodarskom smislu. Ova je knjiga zabilježila najvažnije jedrenjake duge plovidbe koji su bili u vlasništvu kvarnerskih, riječkih, senjskih ili bakarskih brodovlasnika i predstavlja veliki doprinos za našu kulturnu povijest.

Jure Suzanić: Kostrena pod jedrima

Iz sadržaja:

Izgradnja broda - Posljednji bark s pećinskih navoza
Tipovi jadranskih jedrenjaka - Od trabakula do (polu)klipera
Popis brodova - Zalaz kostrenskih jedrenjaka
Brodolom barka Antonietta

Josip Žgaljić: Krčki jarboli, vremeplov brodogradnje i pomorstva otoka Krka

Predrag Matvejević: Mediteranski brevijar

Četvrto, prošireno izdanje Mediteranskog brevijara Predraga Matvejevića, koji je u posljednjih dvadesetak godina doživo isto toliko prijevoda na strane jezike. Knjiga koja je uvelike afirmirala kako samog autora tako i hrvatsku književnost mediteranskog kruga, u samostalnoj Hrvatskoj pojavljuje se tek prvi put, polagano izlazeći iz tihe cenzure. Knjiga predstavlja nježan spoj autorove filozofije i imaginacije jednog privatnog doživljaja Mediterana, bazena koji spaja tolike kulture i civilizacije kao niti jedno drugo more na svijetu, s ogromnim enciklopedijskih znanjem autora.

Mornarička akademija i pomorsko školstvo u Rijeci, Bakru i Malom Lošinju, MGR

Izložba o Mornaričkoj akademiji (K.und k. Marine-Akademie) u Rijeci i o pomorskom školstvu na Kvarneru obilježena je šarolikošću državnih i nacionalnih prilika svoga vremena. Iako je važnost pomorskog obrazovanja uočena već krajem osamnaestoga stoljeća te je carskom odlukom osnovana i prva Nautička škola u Trstu, koja neko vrijeme djeluje i u Rijeci, moderno pomorsko obrazovanje započinje tek pedesetih godina devetnaestog stoljeća, u Rijeci, Bakru i Malom Lošinju. Carsko kraljevska Mornarička akademija, koja obrazuje časnike ratne mornarice, začeta je već u Veneciji 1802. godine. Kasnije je preseljena u Trst, no najveći je ugled stekla u Rijeci, za vrijeme pola stoljeća kontinuiranog rada. Iako je u Rijeci već 1857. izgrađena nova velika i moćna zgrada u kojoj je Akademija odmah započela s radom, od 1866. Akademija sve do Prvog svjetskog rata  kontinuirano obrazuje pomorske časnike, od kojih su mnogi postali ugledni stručnjaci, a neki od njih i zapovjednici Austro-ugarske ratne mornarice. Ova je škola bila njemačka (po nastavnom jeziku), a istovremeno je u Rijeci djelovala i mađarska Nautička akademija, kao što je Pomorska škola u Bakru imala hrvatski nastavni jezik, a u Malom Lošinju – talijanski. Danas su gotovo zaboravljeni brojni nekad ugledni profesori i učenici ovih važnih pomorskih učilišta, no imena nekih od njih ponovno iskrsavaju kao važni protagonisti pomorskog  obrazovanja, znanosti i povijesti pomorstva. Katalog je bogato ilustriran fotografijama muzejske građe ove tematike.