Autor trenutno iznimno tražene knjige "Kad je život bio novi val" kaže da je razmišljao predložiti i omiljene stripove, no priznaje kako već duže vrijeme ne prati noviju produkciju, a za neke ranije preferencije misli kako su dovoljno pomaknute zbog čega sumnja kako bi to itko pronašao u knjižnici, pa ističe autore poput Gilberta Sheldona, Zvonimira Pliskovca, Dona Martina, Reisera i Crumba (nije da ih nemamo, provjeriti linkove :-)).

Neki favoriti su mu pak, kako kaže, posve općeniti, poput serijala Alan Ford (1-75), Daleka planeta (Trigan Empire), Corta Maltesea, Taličnog Toma ili opusa Dubravka Matakovića.

Zbog svega toga Edi se odlučio na knjige uz čije je naslove uz par riječi objasnio zašto su mu važne.

Frank Herbert: Pješčana planeta

Uoči premijere nove filmske verzije, dobro je podsjetiti se da je riječ o veličanstvenoj SF sagi napisanoj davne 1965.godine. Herbert je u radnji isprepleo političke, religijske, ekološke i tehnološke elemente s ljubavnom pričom i ratnim sukobom obitelji Atreid i Harkonen. Klasični sukob dobra i zla na planetu Arakisu idealno je štivo za ljetne dane i noći.

Karl Ove Knausgård: Moja borba (1-6)

Kada sam prije dosta godina kupio prvu knjigu iz Knausgårdove heksalogije, prodavačica me upozorila da slijedi još pet jednako debelih knjiga pa „ako mi se ne svidi mogu i vratiti“. Naravno da mi se svidjela, progutao sam svih šest knjiga, a najteže mi je padalo što sam morao čekati sukcesivnu objavu. Završna, šesta knjiga u kojoj je, kao usput, sasjekao i Hitlerovu istoimenu knjigu istinski je vrhunac ovog Knausgardovog veledjela.

Niccolo Ammaniti: Blato

Iskreno obožavam cijeli opus talijanskog pisca nove generacije pa sam umjesto Blata mogao navesti i knjige Uzet ću te i odvesti, Ja se ne bojim, Kako Bog zapovijeda ili Neka zabava počne. Blato je zbirka pripovjedaka koja će vas provesti kroz svijet talijanske periferije, antijunaka i približiti vam Ammanitijev svijet koji koristeći elemente pulpa i trasha istovremeno parodira i kritizira suvremeno društvo. Zavodljivo i moćno.

Victoria Hislop: Otok

Roman koji je ekraniziran u veličanstvenoj TV seriji BBC-a i Grčke TV, ove je godine dobio i nastavak, roman  Jedne ljetne noći, ali to nije glavni razlog za aktualizaciju romana koji je 2007. dobio nagradu za najbolji književni debi, British Book Awards 2007. Hislop u Otoku tematizira sudbinu grčke obitelji čiji se članovi silom prilika razdvajaju jer dio njih obolijeva od gube te biva izoliran na otoku Spinalonga pored Krete. U vrijeme pandemije COVID-19 ova strasna drama o obitelji razaranoj nesrećama, ratom i strastima smještena u mediteransku arkadiju dobila je novu dimenziju. Svidi li vam se Otok, potražite i romane Nit i Praskozorje iste autorice.

Louis de Bernieres: Mandolina kapetana Corellija

Jedan od mnogih primjera u kojima je roman neusporedivo bolji od inače solidnog filma s Nicholasom Cageom i Penelope Cruz. Važan antiratni roman o paklu 2. svjetskog rata u kojem se talijanski vojnici nakon bespotrebnog povlačenja po grčkim gudurama pojavljuju kao okupatori na idiličnom jonskom otoku Kefaloniji. No Corellijeva okupacija mandolinom nije zadovoljila stvarne warlorde, Nijemce, koji će Grcima pokazati što je prava vojnička čizma i preokrenuti mnoge ljudske sudbine.

Stieg Larson: Muškarci koji mrze žene (1-3)

Kako je zbog prerane smrti Larsona, njegov serijal ostao nedovršen, tek je odluka izdavača da preostala tri romana (4-6) napiše (vrlo dobro) David Lagercrantz pokazala u čemu je dodatna vrijednost izvornika. Središnji lik je Lisbeth Salander – asocijalna mlada alternativka, hakerica koja se bori protiv muškaraca koji mrze žene, a pronalazi ih među švedskom elitom − kapitalistima, aristokracijom, odvjetnicima i političarima. Nastavcima međutim nedostaje snažna kritika švedskog društva na kojoj je u prva 3 romana inzistirao Larson koji je prije 20 godina anticipirao mnoge negativne pojave koje dolaze do izražaja danas.

Philippe Djian: 37,2 ujutro

Kultni roman francuskog romanopisca čija karijera nije krenula očekivanim smjerom pa izuzev 37,2 ujutro (1985.) gotovo da i nije prevođen na hrvatski. Njegov najpoznatiji roman i jedan od najprodavanijih francuskih romana u svijetu, ljubavna je priča o piscu, čuvaru ljetovališta i konobarici koja je ostala bez posla. Njihov kratak, ali intenzivan zajednički život jedna je od najljepših ljubavnih priča svih vremena, a po njoj je snimljen i film Betty Blue Jean-Jacquesa Beineixa koji je također ostvario kultni status.

Daniil Harms: Nule i ništice

Zbirka priča ruskog pisca koji je popularnost stekao tek godinama nakon smrti 1942. godine. Harms, član grupe Oberiu u Hrvatskoj je preveden zahvaljujući Aleksanderu Flakeru i Dubravki Ugrešić prije pola stoljeća. Njegove priče nadahnute dadaizmom i nadrealizmom poznate su po uvrnutom humoru, apsurdima i nelogičnim radnjama. Izbor iz njegovih parodističkih proza punih crnih humora dobra je zabava kako za poznavatelje Harmsa tako i za one će to postati.

Alice Munro: Služba, družba, prošnja, ljubav, brak

Munro, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2013., vjerojatno je najbolja autorica kratkih priča posljednjih tridesetak godina. Služba, družba, prošnja, ljubav, brak u odličnom prijevodu Maje Šoljan dobar je uvid/uvod u rad ove poznate kanadske književnice. Munro piše jednostavno i pitko, lakoćom uvlači čitatelja u fiktivni svijet gdje potom redovno iznenadi neočekivanim uvidima i obratima zbog kakvih uživamo u književnosti. Autorica piše o nama, o našim susjedima i rođacima otkrivajući nam pritom sve dubine i plićake odnosa koji nam često promiču.

Vasilis Aleksakis: Poslije Krista

Roman nagrađen od Francuske akademije djelo je gračko-francuskog prozaika koji je stvorio žanrovski hibrid između romana i kulturne studije. Mladi student povijesti istražuje javnosti nedostupnu autonomnu monašku republiku Svete Gore na brdu Atos što će ga odvesti daleko u prošlost, ali i vratiti u sadašnjost obogaćenog za šokantna političko-ekonomska saznanja.

Riječki pisac, novinar i urednik Edi Jurković rođen je 1964. u Rijeci. Profesor je sociologije. U ranoj mladosti posvetio se spisateljskom radu i novinarstvu. Objavljuje sustavno od 1979. godine kada počinje pisati za riječki omladinski list "Val", gdje 1981. postaje urednik kulture. Iste godine s Draganom Ogurlićem osniva i uređuje list "Kult", a pjesme objavljuje u riječkom zborniku «Pjesnički vidici». Od 1983. do 1985. urednik je kulture u zagrebačkom omladinskom listu «Polet». Jedan je od pokretača časopisa „Quorum“.

Iz Zagreba se vraća u Rijeku na mjesto glavnog i odgovornog urednika omladinskog lista "Val" (1985-87). Sudjeluje u pokretanju književnog časopisa «Rival». Od 1988. – 1990. radi na TV Zagreb (danas HTV), i član je redakcije "Vala" i "Rivala". U prvom privatnom dnevnom listu "RI Telefax" (1990-91) radi kao pomoćnik i kasnije kao glavni i odgovorni urednik (1991). Suradnik je brojnih hrvatskih listova i elektronskih medija. U ljeto 1993. godine osniva dopisništvo "Slobodne Dalmacije" u Rijeci a 1998. s mjesta šefa dopisništva prelazi u «Jutarnji list» gdje obnaša istu funkciju (1998-2002).

Od 2002. u Zagrebu uređuje „Nedjeljni Jutarnji“ - nedjeljni broj „Jutarnjeg lista“.
Od 2007. do 2009. zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista.
Od 2009. nadalje dnevni kolumnist Večernjeg lista.
Od 2009. do 2016. dnevni kolumnist Večernjeg lista.
Od 2016. do 2018. urednik Istria & Kvarner Timesa
Od 2018. nadalje kolumnist Jutarnjeg lista

Objavio:

Priroda i društvo, pjesme, (Quorum, Zagreb 1984.)
Paralelni slalom, kratke priče, (ICR, Rijeka 1989.) - u koautorstvu s Draganom Ogurlićem
Najljepše priče - Paralelni slalom 2 ("Tiskara", Rijeka 1993.) opet u koautorstvu s Draganom Ogurlićem
Sunce na prozorčiću, pjesme, (Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2003.)
Primorsko-goranska županija iz zraka, monografija, Adamić, Rijeka 2014.
Grabovac Rijeka, monografija, Adamić, Rijeka, 2015.
Rijeka otvorena svima, monografija, Adamić, Rijeka, 2016.
Vrlo valovito, e-zbirka priča, GKR, Rijeka, 2017.
Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture Luka različitosti/ Port of Diversity, programska knjiga, urednik 1. i 2. izdanja, Rijeka 2020, Rijeka, 2019./2020.
Rijeka - luka različitosti, monografija, Naklada Val, Rijeka, 2020.
Kad je život bio novi val – omladinski list Val 1975. - 1990., Naklada Val, 2021.

Prevođen j na talijanski, engleski i slovenski jezik.
Uvršten u više izbora mlade hrvatske proze i poezije uključujući i «Strast razlike, tamni zvuk praznine» (Čegec, Mićanović) te «Poštari lakog sna» (Bagić).