Pod dobrim sadržajima podrazumijevamo one sadržaje za koje znamo da su ih pisali stručnjaci u određenim područjima, znanstvenici ili su ih uredile znanstvene ili obrazovne ustanove. 

Osim što im možete pristupiti od kuće, jedna od velikih prednosti koju ovakvi sadržaji nude u odnosu na tiskanu verziju jest ta da samo jednim klikom na poveznice koje oni nude pristupate sličnim sadržajima: biografiji autora, drugim djelima tih autora, drugim djelima slične ili iste tematike. Na taj se način ubrzava istraživački proces i napredak znanosti.

Još uvijek se pitate zašto jednostavno ne biste i dalje koristili Google.

Zbog kvalitete pronađenog. Stoga mi pitamo vas: vjerujete li u potpunosti Googleu?

Za vas smo izabrali korisne sadržaje...

Na hrvatskom jeziku

PROLEKSIS ENCIKLOPEDIJA http://proleksis.lzmk.hr/

Prva veća hrvatska opća i nacionalna enciklopedija koju objavljuje Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Sjećate li se onih malih tiskanih enciklopedija koje su izlazile u izdanju Večernjeg lista? Imate ih kod kuće? Sad ju možete koristiti i online.

HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA http://www.enciklopedija.hr/

Također izdanje Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Ako želite nešto opširnije informacije i više poveznica na sadržaj koji vas zanima, ova je enciklopedija izbor za vas. U tiskanoj inačici odgovara velikoj Hrvatskoj enciklopediji u 11 tomova, koju možete naći u najbližoj knjižnici.

HRVATSKI OBITELJSKI LEKSIKON http://hol.lzmk.hr/

Osnovne informacije o svim područjima ljudskoga znanja. Kratko, jasno, namijenjeno modernom čovjeku. Za one koji pročitane informacije namjeravaju trenutno koristiti.

ISTARSKA ENCIKLOPEDIJA http://istra.lzmk.hr/

Kao što se po njezinu nazivu i može pretpostaviti, ovdje možemo naći informacije o povijesti, zemljopisu, umjetnosti, geografiji, književnosti i drugome povezanom s Istrom.

KRLEŽIJANA http://krlezijana.lzmk.hr/

Krležijana je enciklopedija koja nam omogućuje pristup svim infomacijama povezanim sa životom, djelom, opusom jednoga od najpoznatijih hrvatskih književnika Miroslava Krleže. Osim informacija o Krleži, daje vrlo izdašne informacije o književnim vrstama jer se Krleža okušao u svima (drami, poeziji, prozi).

LEKSIKON MARINA DRŽIĆA http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/

Suradnjom Doma Marina Držića u Dubrovniku i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Držićev opus, život te njegova djela postaju svima dostupni.

MEDICINSKI LEKSIKON http://medicinski.lzmk.hr/

Kratke stručne i znanstvene informacije o znamenitim prirodoslovcima, znanstvenicima, liječnicima te pojašnjenja medicinskih termina. Potpisuje ga, opet, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

HRVATSKI JEZIČNI PORTAL http://hjp.znanje.hr

Rječnička baza hrvatskoga jezika. Uređuje ga Nakladnička kuća Znanje, a sastavlja niz stručnjaka iz područja lingvistike i drugi znanstvenici iz društveno-humanističkih i prirodnih znanosti. Osim kratke definicije tražene riječi, ovdje možete pronaći sintagme i fraze u kojima se dotična riječ može naći, porijeklo riječi i drugo.

HRVATSKI PRAVOPIS http://pravopis.hr/

Online idanje aktualne tiskane inačice. Možemo pretraživati određena pravila, koristiti rječnik (ako nismo sigurni jesmo li neku riječ ispravno napisali) te se služiti pojmovnikom.

DIGITALNI AKADEMSKI REPOZITORIJ (DAR) http://dar.nsk.hr/

Sadrži digitalne preslike najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu te suvremene doktorske disertacije i znanstvene magistarske radove hrvatskih sveučilišta koji su preuzeti s mreže ili su ih Knjižnici, radi pohrane i objave, dostavili autori. Ako pišete seminar, završni rad, istražujete za poslijediplomski studij ili pak trebate informacije u svrhu vlastitog cjeloživotnog obrazovanja, ove ćete znanstvene sadržaje "dohvatiti" iz udobnosti vlastitih domova.

DIGITALNI AKADEMSKI ARHIVI I REPOZITORIJI (DABAR) https://dabar.srce.hr/repozitoriji

Dabar je nastao okupljanjem većeg broja institucija i pojedinaca iz akademske zajednice, a Srce se u daljnjem razvoju Dabra i nadalje oslanja na suradnju i podršku šire zajednice - ustanova i pojedinaca iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Iako prije svega orijentiran na pohranjivanje sadržaja, krajnjim korisnicima omogućuje pregled i pretraživanje postojećih znanstvenih repozitorija. Jedan dio sadržaja pretraživ je isključivo članovima akademske zajednice, no, ako to niste, nemojte odustati – tu se nalazi i poveći broj sadržaja koji su javno dostupni.

AGREGATOR HRVATSKIH REPOZITORIJA I ARHIVA (ARA) http://ara.srce.hr/

Pretraživač hrvatskih repozitorija i arhiva. Ako ne znate koji biste repozitorij pretraživali, nego želite pretraživati isključivo po sadržaju, ARA je svakako bolji izbor od DABRA, jer ima puno "prijateljskije" pretraživačke alate.

FULL-TEXT INSTITUTIONAL REPOSITORY OF THE RUĐER BOŠKOVIĆ INSTITUTE (FULIR) http://fulir.irb.hr/

Institucijski repozitorij Instituta Ruđer Bošković koji sadrži cjelovite tekstove publikacija koje su napisali djelatnici Instituta. Na hrvatskom i na engleskom jeziku.

PORTAL ZNANSTVENIH ČASOPISA REPUBLIKE HRVATSKE (HRČAK) http://hrcak.srce.hr/

Hrčak je centralni portal koji na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Može se pretraživati po časopisu, autoru članka, temi, ključnoj riječi, naslovu. Vrlo dobro organiziran i lako pretraživ, a sve što pronađete, dostupno je u cijelosti.

Na engleskom jeziku

ENCYCLOPEDIA BRITANNICA https://www.britannica.com/

Tko se još nije susreo s tiskanom Britannicom, krajnje mu je vrijeme da upozna ovu njezinu online verziju. Pojmovi koje tražimo do detalja su razrađeni, s cijelim nizom poveznica, pojmovnih, kronoloških, zemljopisnih. Britannica je uistinu enciklopedija ljudskog znanja, koju znanstvenici i stručnjaci dnevno ažuriraju svježim informacijama.

DIRECTORY OF OPEN ACCESS REPOSITORIES (OPENDOAR) http://www.opendoar.org/

Objedinjuje veliku većinu značajnijih svjetskih znanstvenih i stručnih repozitorija. Jedna od vrlina OpenDoara jest ta što se repozitoriji ne moraju pojedinačno pretraživati, već po sadržaju, svi zajedno. Dakle, pretražujemo ga "kao Google", tj. upišemo sadržaj koji nas zanima, a OpenDoar nam ponudi sadržaje (a ne repozitorije) na zadanu temu.

ARXIV https://arxiv.org/

Vrlo dobar pretraživač arhiva s područja fizike, matematike, kvantitativnih disciplina i statistike. Velika većina sadržaja dostupna je u cjelovitom tekstu.

COGPRINTS http://cogprints.org/

Arhiv koji obuhvaća znanstvena područja psihologije, neuroznanosti, lingvistike te mnoga područja računalnih znanosti (robotiku, umjetnu inteligenciju...), filozofije, biologije, medicine.

IDEAS https://ideas.repec.org/

IDEAS je najveća bibliografska baza podataka dostupna na internetu koja obuhvaća znanstvene i stručne radove iz područja ekonomije. Osnovao ju je RePEc (koji ima još cijeli niz baza s područja ekonomije, ali, nažalost, uglavnom nedostupnih u cjelovitom tekstu), a sadrži preko 2 milijuna jedinica koje se mogu skinuti s interneta u potpunosti. Vrlo jednostavno pretraživa i zaista jedna od rijetkih besplatnih baza podataka s područja ekonomije.

CITESEERX http://citeseerx.ist.psu.edu/

Arhiv s područja računalnih i informacijskih znanosti. Radovi su dostupni u cijelosti, u PDF verziji.

PUBMEDCENTRAL https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/

Besplatni arhiv cjelovitih tekstova s područja biomedicine, a potpisuje ga National Center for Biotechnology Information (NCBI) iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je dio američke Nacionalne medicinske knjižnice. Poznat i priznat autor potvrda je stručnosti i vrijednosti ove lako dostupne baze.

Public Library of Science (PLOS) https://www.plos.org/

PLOS osnovan je 2001. godine kao neprofitni izdavač otvorenog pristupa s misijom ubrzavanja znanstvenih napredaka u prirodnim znanostima i medicini.

GOOGLE ZNALAC / GOOGLE SCHOLAR https://scholar.google.hr/

Ovo je visokoobrazovani, stručniji, ozbiljniji "mlađi brat" općepoznatog Googlea. Postoji i onaj manje popularni dio priče, a radi se o tome da ćete ovdje naći i sadržaje koje ne možete čitati u cijelosti. No velika je većina sadržaja dostupna besplatno pa ćete vjerojatno doći do zadovoljavajućih rezultata vaših istraživanja. A o kvaliteti ne trebate brinuti. Naći ćete jedan miks već gore spomenutih izvora.

Za one koji žele znati više

SVEVID https://svevid.locloudhosting.net/

Digitalna zbirka Gradske knjižnice Rijeka. Digitaliziraju se djela iz zavičajne zbirke. Osim starih razglednica, izvadaka iz novina i časopisa i ostalog, ovdje možete pronaći i cijeli niz knjiga povezanih s prošlošću grada Rijeke, dostupnih u cijelosti!

NOGOMETNI LEKSIKON http://nogomet.lzmk.hr/

Jeste li i Vi od onih kojima je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu? Onda je ovo pravi izbor za Vas!

ONLINE ENCIKLOPEDIJA KOSTURA http://www.eskeletons.org/

Kako je građeno ljudsko tijelo? Što nas razlikuje od ostalih sisavaca? Što je anatomija, a što adolescencija u kratkim i jasnim odgovorima (na engleskom jeziku) dat će Vam ovaj zanimljiv izvor.

ENGLISH OXFORD LIVING DICTIONARIES https://en.oxforddictionaries.com/

Englesko-engleski rječnik i gramatika u potpisu Oxforda. Kvalitetno, stručno, s varijantama američkog engleskog i engleskog engleskog jezika. Detaljno objašnjenje svakoga pojma, uključujući fraze i situacije u kojima se koristi, s primjerima.

GLOSBE https://glosbe.com/

Višejezični online rječnik. Iako je online dostupnih rječnika poveći broj, ovaj se odlikuje time što ga zaista potpisuju stručnjaci pojedinih jezika. Tako Željko Bujas potpisuje englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski rječnik u Glosbeu. Ako poznajemo tiskanu inačicu Bujasova rječnika, bit će nam jasno zašto bismo trebali koristiti se Glosbeom, a ne nekim drugim online rječnicima. Bogatstvo tezaurusa i količina značenja te primjeri uporabe riječi samo su neki od razloga.

Navedeni izvori samo su dio dobrih internetskih sadržaja. Ako smo Vas uspjeli uvjeriti da Google nije jedini "koji se pita", mi smo svoju misiju ispunili.

A sad se uputite u jednu sasvim novu istraživačku avanturu. I uživajte u pronađenom!

I, svakako, prije nego što krenete s tiskanjem i umnožavanjem omiljenih sadržaja, obratite pažnju na autorska prava!