Pri spomenu i pomisli na kreativne industrije u umu nam se redaju slike ureda “game development” kompanija u San Franciscu, studija u New Yorku, “coworking” prostora Berlina, “hubova” i “labova” od Londona do Tokija… Među izabranim atraktivnim slikama sredina u kojima se razvijaju kreativne industrije u rasponu od produkt-dizajna do videoigara iz hrvatske perspektive najčešće nije makedonsko Skoplje.

Skoplje i Makedonija dozivaju druge predodžbe – dijelom tradicionalne (paprika, ajvar…) pa do aktualnijih izazvanih pogledom na makedonsku etničku složenost, sirijske izbjeglice na granici ili pak još više na rezultate projekta “Skoplje 2014.” Kao što je poznato i naširoko analizirano, Skoplje je grad u čijem se centru nalazi vjerojatno najveća koncentracija kipova u Europi, a fasade su sve češće prekrivene antičkim stupovima u jednoj postmodernističkoj mješavini antike, srednjovjekovnog slavenskog kršćanstva i simbola nacionalnog buđenja XIX. i XX. stoljeća. Povrh toga protivnici vladajuće stranke bojom iz plastičnih pištolja redovito šaraju spomenike što pruža jedan poseban dojam.  

20160609_182036

I takvo Skoplje jedan je od gradova koji u postjugoslavenskom i postsocijalističkom razdoblju protegnutom već kroz 25 godina traže ispravan put razvoja, ali u geostrateškom kontekstu koji je i dalje znatno složeniji i nezahvalniji nego u većini ostalih zemalja. Ipak, jednako kao i u drugim sredinama diljem svijeta, kreativne se industrije nameću kao jedan od važnijih kandidata i nosilaca preobrazbe.

Iz tog razloga održala se od 9. do 11. 6. 2016. manifestacija Skopje Creativa, peto izdanje festivala posvećenog kreativnim industrijama. Iza Skopje Creativea izravno stoji Kongresni centar Aleksandar Makedonski, a iza kojeg se pak nalazi sam Grad Skoplje - dakle, javna uprava financira i pokušava potaknuti razvoj kreativnih industrija. Temeljni je razlog održavanja festivala izlaganje stanovnika Skoplja drugačijoj vrsti sadržaja, dobrim idejama te povezivanju makedonskih kreativaca s europskom mrežom sličnomišljenika. Iz nečeg starog i propalog treba nastati nešto novo, o čemu svjedoči i mjesto održavanja festivala - relativno blizu središtu grada nalazi se godinama napušten zabavno-rekreativni centar Playa Vista koji je poslužio kao dobra platforma za manifestaciju. Čak i njegov suhi bazen…  

Najzanimljiviji dio festivala svakako su bile prezentacije i radionice koje su većinom održavali stručnjaci koji nisu iz Makedonije, što svjedoči o snažnoj želji za učenjem. Slušalo se tako o razvoju kreativnih kvartova, IKEA dizajnu, coworking prostorima, crowdfunding kampanjama, online platformama za kreativce, 3D printanju (...), dakle jednom skupu tema karakterističnih za trenutni govor o kreativnim industrijama. A da kreativne industrije mijenjaju svijet i ljude, svjedoči i činjenica da su aktivni sudionici bili i grčki predstavnici iako mnogi lokalci kažu da je suradnike iz te zemlje često vrlo teško dovesti u Makedoniju. Kreativnost nema nacionalnost, posebno ne onu koju se bavi glupostima…

20160610_134816

Ono o čemu smo mi kao Gradska knjižnica Rijeka govorili u Skoplju, simbolično je i prikladno zaokruživanje aktivnosti kojima se bavimo posljednjih mjeseci i godina (Magazin, 3D printanje…), a poradi stečenog iskustva i teza iza koje sada možemo stati jasnija je - (narodne) knjižnice mogu biti jedan od potpornih stupova razvoja kreativnih industrija u lokalnoj zajednici. Dio je to redefiniranja dijela društvene uloge knjižnica, postizanja boljeg povrata investicije građanima koji podržavaju knjižnice plaćanjem poreza te razvoja privlačnijeg mjesta za nove generacije kreativaca. Približno u vrijeme našeg izlaganja pojavio se i članak o investicijskom valu u knjižnice u Južnoj Koreji i tezom Public libraries are evolving into what is being referred to as ‘culture development centers’. Local governments are renovating and expanding the facilities to better meet their residents’ changing needs. Govorili smo tako kako knjižnica može pružiti veliku pomoć boljom ponudom i pristupom knjigama i časopisima posvećenima području kreativnih industrija, omogućavanjem pristupa sofisticiranim tehnologijama, alatima i kreativnim softverima u dobro opremljenim “labovima”, svojom komunikacijskom i “opinion maker” snagom u zajednici, posebno aktivnim edukativnim radom s djecom i mladima u ograncima, manjim naseljima… U ovom kontekstu predstavili smo, naravno ukratko, i riječki projekt Europske prijestolnice kulture 2020., “Dječje kuće” i nove središnje zgrade knjižnice u kompleksu “Benčić”. Dobar dio izloženog bio je mnogima nov i neobičan, ali reakcije i razgovori svjedoče da je pao na plodno tlo.

lawrence

Što se Skoplja tiče, vjerujemo da će grad pronaći svoj razvojni put prema pravcima zadanima novom ekonomijom. Graditelji lokalnih kreativnih industrija trebali bi se boriti na dvije fronte – jedna je odgovaranje na specifične potrebe vlastite zajednice, čime će steći njeno povjerenje (moramo shvatiti da nije jednostavno govoriti o sofisticiranom razvoju videoigara u sredini gdje je prosječna plaća 300 eura, ali prepoznat je talent lokalnih programera), a druga je linija razvoj onoga što kreativne industrije zapravo jesu – stvaranje globalno konkurentnih komercijalnih proizvoda uz pomoć kreativnih vještina i IT tehnologije. To se doista može postići bilo gdje na svijetu, a ključna 3T faktora za razvoj kreativnih industrija - koncentracija tehnologije, tolerancije i talenta, nešto su što se postiže ulaganjem i aktivnim radom. Uostalom, Kalifornija je nekada bila pusta zemlja za odmetnike...

20160610_140417