....okupio predstavnike Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – PU Rijeka, Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci i Centra tehničke kulture Rijeka s ciljem da zajedničkom suradnjom pokušaju odgovoriti na gorući problem društva (nezaposlenost) iskorištavajući potencijale digitalnog doba.

Razgovor je započela Zagorka Prce Veseli, koordinatorica Centra tehničke kulture Rijeka koji je inicirao okupljanje, predstavljanjem Digitalne agende za Europu – prve od sedam ključnih inicijativa predviđenih strategijom Europa 2020 kojoj je cilj da kroz 101 mjeru omogući europskim građanima i ekonomiji da iskoriste maksimum koji pružaju digitalne tehnologije. Prce Veseli je predstavila rezultate Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije prema kojima se Hrvatska nalazi na 24. mjestu EU prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI 2015).

Prce Veseli je potom okupljenima predstavila što CTK Rijeka radi po tom pitanju – kroz projekte Digitalna agenda za kreativnu Hrvatsku i Generation 0101.

Digitalna agenda za kreativnu Hrvatsku je projekt financiran od strane Nacionalne zaklade za razvoj društva u sklopu kojeg je nastala istoimena mreža organizacija. Ujedno se radi o nacionalnoj koaliciji za radna mjesta u digitalnom sektoru. U svojih pet programskih područja (Obrazovanje, Ravnopravnost, Zapošljivost, Uključivost i Inovativnost) mreža bi trebala omogućiti svim pojedincima i organizacijama aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu. Prce Veseli je iskoristila priliku da sve okupljene pozove da se uključe u rad mreže. Potom je predstavila projekt Generation 0101 financiran kroz program Erasmus+, točnije rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta.

Partneri na projektu su istraživali stupanj provedbe Digitalne agende s naglaskom na nezaposlenost mladih u svojim državama (Cipar, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva i Turska) i na europskoj razini, te su potom izradili preporuke za donositelje odluka. Istraživanje se sastojalo od pregleda strateških dokumenata, statistika i europskih projekata koji uključuju bilo kakvu vrstu ICT edukacije, online istraživanja o vještinama i znanjima mladih (njihova samoprocjena) te intervjua s dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora.

23.10.2015._Okrugli stol (6)

Preporuke za europske donositelje odluka su sljedeće:

Mladi precjenjuju svoje ICT vještine. Posjeduju osnovno ICT znanje kao što je korištenje interneta, društvenih medija, komuniciranje i dijeljenje datoteka. No, nemaju vještine tražene na tržištu rada, posebice one za zapošljavanje u digitalnom sektoru. Deficitarne digitalne vještine su programiranje, izrada i održavanje Internet stranica, stvaranje multimedije te razvoj baza podataka.
ICT obrazovanje unutar formalnog sustava obrazovanja je u većini slučajeva zastarjelo i ne razvija vještine korištenja najnovijih tehnologija. Formalno obrazovni sustav sporo uvodi nove ICT kurikulume što ga čini nepovezanim s potrebama tržišta rada.

Mladi ljudi su zainteresirani za sudjelovanje u neformalnim ICT edukacijama jer su atraktivne, modularno oblikovane i temelje se na najnovijim tehnologijama koje svakodnevno koriste i preferiraju.
Poslodavci naglašavaju važnost praktičnih vještina i sposobnosti za prijenos iskustava usvojenih u radnom okruženju. To dokazuje da se i formalni i neformalni sustav obrazovanja trebaju usmjeriti više na praktične ICT vještine.
U većini slučajeva ICT vještine potrebne u poslovnom životu osobe razvijenu su kroz samoučenje ili u neformalnom obrazovnom sustavu. Takva situacija ukazuje na potrebu da najnoviji softverski alati budu dostupni svima i ne podrazumijevaju zahtjevnu i skupocjenu hardversku osnovu za korištenje.

Predstavljena strategija, koalicija, rezultati istraživanja i preporuke bili su podloga za daljnji razgovor.

Predstavnici Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci, na čelu s pročelnicom Patriziom Poščić ustvrdili su da mladi očito precjenjuju svoje digitalne vještine i znanja. Smatraju da su rezultati proizašli iz istraživanja realni jedino u slučaju da su ispitanici studenti ili diplomanti informatike. Pročelnica je nastavila dalje spominjući slab interes za upise u njihov program cjeloživotnog učenja – Razvoj mobilnih aplikacija. Za program, koji bi na tržištu trebao biti konkurentan, nema interesa za upise. Okupljeni su komentirali da je razlog za to možda cijena programa (8.000,00 kn) koji traje 120 školskih sati ili nedovoljna informiranost javnosti o njegovom postojanju.
I Hrvatski zavod za zapošljavanje imao je namjeru pokrenuti prekvalifikaciju za programere mobilnih aplikacija, istaknule su predstavnice Područnog ureda Rijeka Silvija Devčić i Marina Vunderlih, od čega se odustalo nakon istraživanja potreba tržišta rada u Primorsko-goranskoj županiji koje je pokazalo da ne postoje poslodavci za navedeni kadar. S druge strane, istaknule su da kod osoba upisanih u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uvijek postoji velik interes za takav tip edukacija/prekvalifikacija, no da ih istovremeno ne shvaćaju ozbiljno (kao ugovornu obvezu, kao nešto što moraju pohađati i na kraju završiti, itd.).
Profesorica Odjela za informatiku Marina Ivašić Kos ustvrdila je da su mobilne aplikacije u određenom programskom jeziku prespecifično područje za koje bi se ljudi mogli usavršavati, te dodala da ona smatra da ljude treba educirati kako programirati, odnosno učiti kako programerski razmišljati.

Spominjući nekoliko primjera koje je doživio u posljednje dvije godine, o poslodavcima je progovorio Boris Golob, direktor SteP Ri znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Naveo je nekoliko situacija s poslodavcima koji su htjeli otvoriti ili su otvorili svoje podružnice u prostorima Stepa Ri koji nisu mogli pronaći zaposlenike, zbog čega su napustili prostor ili ideju da ostanu poslovati u Rijeci.
Predstavnica Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke Mirna Ružić govorila je o Start Up inkubatoru Rijeka u koji se mladi najčešće prijavljuju s poslovnim idejama koje spadaju u digitalni sektor (posljednji uspješni primjer jest aplikacija Pointme). Istaknula je da sustav radi jer funkcionira na način da se sve podređuje potrebama budućih poduzetnika – popunjavaju se njihove rupe u znanju, pronalaze mentori koji mogu odgovoriti na njihove potrebe i sl. Fleksibilnost kao dobar odgovor na izazove koje pred svima nama donosi napredak tehnologije naglasila je direktorica CTK Rijeka Olivera Stanić. Zaključila je da si za razliku od javnog ili obrazovnog sustava civilno društvo, koje ona predstavlja, može dozvoliti upravo fleksibilan pristup u radu s građanima i pronalaženju rješenja na probleme uočene u zajednici, no u tome mu je potrebna podrška javnog i privatnog sektora.
Razgovaralo se i o promjenama obrazovnog sustava koji ne može tako brzo odgovoriti na tehnološke promjene te o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji bi trebao definirati nova „suvremenija“ zanimanja, kao i o specifičnim znanjima koja traže poslodavci.

Pročelnik županijskog odjela za sport, kulturu i tehničku kulturu Valerij Jurešić zaključio je da je problem što je uvijek teško pokrenuti međusektorsku suradnju, no uvodničarka Zagorka Prce Veseli pozvala je sve na nastavak razgovora koji bi trebali rezultirati prijavom projekata na natječaje Europskog socijalnog fonda ili nekim drugim oblikom suradnje koji bi odgovori na potrebe naše županije.

Rezultati samoprocjene mladh nastala putem online upitnika u sklopu projekta Generation 0101.: 

GEN_0101_HR_-infografika