U sklopu razvoja trenutno jedinog hrvatskog inkubatora 3D printanja za djecu i mlade s otvorenim pristupom javnosti zaključili smo da jedan od većih društevnih izazova leži u području odgojno-obrazovnih ustanova, nastavnih planova i programa i kurikuluma koji u sadašnjem obliku ne predviđaju preveliku uključenost 3D modeliranja i 3D printanja u odgojno-obrazovni proces, a koji prema našim polaznim premisama pripadaju području razvoja iznimno važne nove pismenosti.  

Već uvidom u planove i programe bilo je jasno da situacija nije bajna, ali željeli smo saznati i ono što dokumenti ne pokazuju - postoje li možda izvannanstavne aktivnosti s navedenim sadržajima u središtu, postoje li zahtjevi učenika u tom pravcu te koji su stavovi samih odgojno-obrazovnih djelatnika o temi. Sproveli smo stoga jedno malo istraživanje čiji je cilj bio dobiti trenutni i brzi input o stanju na terenu. Upitnik je poslan na adrese riječkih osnovnih škola te adrese srednjih škola Primorsko-goranske županije, a njih 47 je i pozitivno odgovorilo na našu molbu zbog čega smo im iznimno zahvalni. Nadamo se da kao i mi osjećaju da su unutar vrtloga nečega što dramatično mijenja svijet i prirodu kreativnosti na koju potičemo djecu i mlade. S obzirom da odgovore nismo dobili iz svih škola rezultate je za sada potrebno iščitavati uz rečenicu "u školama koje su odgovorili", a ne "u svim školama Primorsko-goranske županije".  Ipak, i ovako je riječ o uzorku koji ispunjava našu trenutnu svrhu jer smo htjeli dobiti okviran uvid u "stanje na terenu" i prije svega pružiti zajednici materijal za daljnje razmišljanje.  

Vjerujemo da bi jedno takvo, sustavno, promišljeno i opširno istraživanje bilo iznimno korisno, a izravan uzor možemo pronaći u prekrasnom britanskom primjeru kojeg svakako preporučujemo kao inspiraciju i motivaciju. 

Prije nego izložimo rezultate recimo i da je na upitnik odgovarano tijekom veljače i prvih dana ožujka 2015. godine, možete ga i sami provjeriti, a ako ste odgojno-obrazovni djelatnik i ispuniti. 

U nastavku donosimo rezultate i malu analizu na dan 17.3.2015. godine. 

Kao što smo rekli na upitnik je odgovorilo 47 ispitanika, od čega 20 dolazi iz osnovnih, a 27 iz srednjih škola.  

1

 

Na pitanje "Održava li vaša škola nastavu predmeta u sklopu kojeg se obrađuje 3D modeliranje i rad u računalnim programima za 3D modeliranje?  pozitivan odgovor je stigao samo od 3 ispitanika i to iz tehničkih i elektrotehničkih škola.  

2

Pitanje "Održava li vaša škola izvannastavnu aktivnost koja uključuje 3D modelarstvo, kreativno oblikovanje, produkt dizajn i/ili srodne aktivnosti?" donijelo je jednak broj negativnih odgovora.  

5

Pitanje "Jesu li učenici tražili odnosno iskazivali interes za sadržaje (posrednim ili neposrednim putem) vezane uz 3D modeliranje, 3D printanje i sl.?" otkriva određeni interes za temom među učeničkom populacijom. Ipak, napominjemo, ovdje je riječ o slučaju da profesori svjedoče o učeničkim interesima, a ne i sami učenici. 

4

Pitanje "Planira li vaša škola takav tip aktivnosti u bliskoj budućnosti?" otkriva određen interes škola za uvođenjem novih sadržaja.  

3

S još većim brojem pozitivnih odgovora odgovoreno je na pitanje o profesorskim stavovima "Vjerujete li da bi odgojno-obrazovne ustanove trebale razvijati nastavne sadržaje koji potiču razvoj kreativnih vještina 3D modeliranja, 3D printanja i sl?" 

6

 

Što sve to znači? 

Koristeći naslov poznatog uvoda u filozofiju za ovu ćemo se svrhu upitati što sve to znači i probati pružiti određeni komentar i interpretaciju dobivenih rezultata. Dakle, već u skladu s polaznom premisom i skepsom o zastupljenosti sadržaja 3D modeliranja i 3D printanju pokazalo se da oni uopće ne postoje u odgojno-obrazovnom procesu. Praktički jedine škole u kojima su oni prisutni su srednje škole uz koje su takva znanja već tradicionalno vezana i nisu dio nikakvih novih procesa i zbivanja. Upečatljivo je i da postoji gotovo konsenzus oko toga uz koji predmet ti sadržaji trebaju biti vezani pa gotovo svi prepoznaju vezu s nastavom računalstva. Na ovo deskriptivno stanje možemo dodati pojedina vlastita vjerovanja i stavove. Čini nam se tako da trenutno premalen broj škola uopće iskazuje ambiciju za novim sadržajima ove vrste. Uzroci mogu ležati u raznim pojavama, prije svega preslaboj autonomiji i financijama, a vjerojatno je riječ i o određenoj razini skepse zbog činjenice da još ni samo računalstvo nije dio obveznih školskih predmeta i uvjerenja da je riječ o nečem prvenstveno vezano uz računalstvo.

To je točka na koju se želimo posebno osvrnuti. Prema polazištima našeg rada u inkubatoru vjerujemo da je moderno računalno 3D modeliranje u kombinaciji s 3D printanjem jedno novo interdisciplinarno područje koje je sjecište različitih predmeta i područja bavljenja - likovne kulture, grafičkog dizajna, produkt dizajna, elektrotehnike, fizike, kemije, hrvatskog jezika pa i računalstva. Potonje na stavljamo slučajno na posljednje mjesto jer sama činjenica da se modele izrađuje za računalom ne znači da je riječ o nečem svodivom na računalstvo - npr. za izradu 3D modela potrebno je prije svega imati ideju što napraviti, a u procesu dolaska do nje obično su korisnije knjige, serije, igre i uz njih vezana kreativnost nego tehnička znanja. Ono što nas je potpuno začudilo je postojanje ispitanika koji su kategorički odgovorili da tim sadržajima nije mjesto u školi. Doduše, oni su u uvjerljivoj manjini, ali prisutni.

Za kraj ove male analize donosimo anoniman izbor iz odgovora na pitanje koje poziva na obrazlaganje razloga vjerovanja u važnost takvih sadržaja u školi. Mislimo da su dobar temelj za daljnju obradu teme, izradu novih programa i pokretanja projekata koji će uspostaviti širu društvenu koaliciju koja novu pismenost tretira kao temelj našeg budućeg življenja: 

"Novi način izražavanja."

"Korelacija predmeta tehničke kulture i informatike kroz programiranje. 

"Napredak tehnologije, novi načini poučavanja."

"Razvijanje mašte i povezivanje s ručnom izradom,razvijanje logike i intuicije."

"Mislim da se učenike treba educirati za sadašnjost i budućnost."

"Zbog održavanja koraka sa razvijenim zemljama." 

"Zbog vremena i društva u kojem žive i potrebe praktičnih znanja i vještina."

"Zornost, konkretizacija."

"3D je budućnost industrije." 

"Iz kompetencijskih razloga , a posebno što se i najavljivana reforma sustava temelji na stjecanju vještina i kompetencija."

"Osobna računala više nisu tehnologija budućnosti i u školama bi trebalo uvesti barem izvannastavne aktivnosti koje se bave određenim naprednijim aspektima računalne pismenosti kao što su 3D modeliranje, animacije, web dizajn i slično zato što je to danas vrlo traženo i još bolje plaćeno, a rijetko koja škola se bavi ičim osim MS Office alatima pa je moguće da nam talenti propadaju ili su prisiljeni sami učiti kod kuće."

"Kao nastavnik računalstva u svojem predmetu nemam 3D modeliranje. Imam nešto sati tehničkog crtanja 2D na računalu. Učenici brodostrojarskog smjera izrađuju predmete u sklopu prakse u svojim radionicama .... mislim da bi bilo interesantno modelirati i printati u 3D dim iz više predmeta u našoj školi."

"3D print već se naziva 3. industrijskom revolucijom i sigurnom skorom budućnošću pa je važno učenike pripremiti na ono što dolazi i educirati ih o tome. Također, nastavni sadržaji, planovi i programi ne potiču ili vrlo slabo potiču bilo kakvu kreativnost i inovativnost u naših učenika pa bi ovakvi nastavni sadržaji bili dobrodošli i u tom smislu. Nove generacije učenika žele sve "odmah i sada", što ja kao knjižničarka vrlo dobro primjećujem. Oni do svake informacije žele doći jednim klikom, a 3D print funkcionira upravo po principu od ideje do proizvoda u nekoliko minuta." 

"Sadržaj koji bi bio zanimljiv učenicima, omogućio razvijanje kreativnosti i informatičkih vještina."

"Jer je to apsolutno budućnost kako u medicini tako i u našim životima."

"Jer je to apsolutno budućnost kako u medicini tako i u našim životima."

"Znanje informatike za mlade predstavlja veće mogućnosti prilikom izbora daljnjeg školovanja i zaposlenja. te razvija kreativnost i samostalnost učenika."

"Sve što je izvornije, kreativnije i aktivnije omogućava njegovo bolje usvajanje."

"Perspektivna nova tehnologija koja daje mogućnost izražavanja i razvoja kreativnosti"

"Kada informatika bude obavezan predmet u školama onda ima prostora da se to uvede." 

"U graditeljskim strukama se koriste brojni modeli koje bi mogli izrađivati. U ovoj školi bi se takav program morao provoditi u suradnji s još nekom institucijom jer graditeljske struke ne zahtjevaju veću razinu kompjuterske pismenosti." 

"U hotelijersko turističkoj struci: snalaženje u turističkim mjestima po mapi, opisivanje prostora hotela, agencije,simulacije za takmičenja iz struke."

"Vjerujem da su sadržaji koji potiču razvoj kreativnih vještina 3D modeliranja, 3D printanja i sl. važni  zbog već poznatih primjena od biomedicine do lijepih umjetnosti te smatram da je vrijeme da se implementira i u školske kurikulume, dakle to je već sastavni dio cjeloživotnog učenja odnosno života."

"Stoga što smatram da su takvi sadržaji rukopis i jezik djece 21. stoljeća." 

"Kad sam mladim knjižničarima govorila o tome iskazali su želju da to vide na vašim prezentacijama."

"Sve nove tehnologije zahtijevaju kreativne vještine 3D modeliranja."

Zahvaljujemo svim ispitanicima koji su izdvojili svoje vrijeme za ispunjavanje ankete te Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke i Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije koji su pomogli u stizanju ankete na prave adrese.