...s kojom bi voljeli provesti sate i sate izrađujući bioničku ruku ili "pametan" tekstil.

Pridružuju se tako i oni našoj galeriji razgovora s domaćim ljudima koji se bave kvalitetnim novim stvaralaštvom, eksperimentiranjem, probijanjem okvira mogućnosti... Na sve što nas zanima iscrpno nam je odgovorila Deborah Hustić, projektna menadžerica i kustosica ove udruge za razvoj "uradi sam" kulture. 

Klišej, ali važno pitanje za početak – tko je, što je i čemu je Radiona? Predstavite nam se kao da ste pred investitorima i da sudbina ovisi baš o tome...:)

Radiona/Zagreb Makerspace je zajednica umjetnika, elektroničara i DIY kreativaca koji se bave spojem umjetnosti, znanosti i tehnologije.  Cilj nam je demistificirati tehnologiju, navesti ljude da se što manje boje iste i jednostavno kroz simbiozu gore spomenutih disciplina stvarati nova polja djelovanja i kreativnosti. Bavimo se edukacijom i istraživanjima, a izražavamo se kroz izložbe, koncerte, performanse i raznovrsne projekte s različitim međunarodnim i domaćim organizacijama i klijentima.

Osnovani smo u lipnju 2011. godine kao rezultat radionice ‘Artduino predstavlja Arduino’ Ivana Marušića Klifa i Igora Brkića. Klif je nakon radionice dobio poziv Kulture promjene da nastavi s grupom, te je tadašnji I’MM_ Media lab osnovala grupa ljudi - polaznica/ka koji su se nakon radionice željeli i dalje baviti istim kreativnim stvarima. Naziv koji je tada lab nosio trebao je sadržavati slova MM, jer je radionica bila organizirana u sklopu projekta revitalizacije MM Centra. Kad smo nakon dvije godine zaključili da trebamo nastaviti kao samostalna organizacija zbog boljeg vizibiliteta, jednostavno smo kolektivnim brainstormingom iskovali novo ime za lab Radiona.org (eng. Makerspace).

Od 2011. godine pokušavamo prikazati kroz praksu nove tendencije intermedijske umjetnosti, DIY / DIWO scene i tehnologije.

Što se 3D printanja tiče, Radiona.org je primjerice prva u Hrvatskoj započela s edukacijom vezanom uz 3D printanje, posebice onoj u DIY kontekstu, zatim radionice biohakiranja i BIOarta, zbog fascinacije spojem biologije i elektronike. Audio sekcija krenula je spontano s radionicama teremina i pojačala, te se nastavila pokretanjem benda MMessy Oscillators koji su nastupali na mnogim relevantnim festivalima i izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Robotička sekcija razvija se već par godina, a važno je napomenuti da smo i jedina organizacija koja je do sada dovodila radionice vezane uz nosivu tehnologiju i pametni tekstil. Događanja i projekata do sada je bilo stvarno jako puno.

Koja vas osnovna ideja ili čak ideologija vodi u djelovanju s obzirom da se snažno naslanjate na open source kulturu...?

Od početaka se oslanjamo na open source u kombinaciji s DIY/DIWO praksama, točnije mi se bavimo open source hardwerom u najvećoj mjeri. Povezali smo te elemente zajedno jer to omogućava puno širi dijapazon ekspresije i igranja s elektronikom. Fascinantno je gledati razvoj open source hardvera od 2006. godine na dalje, i stvarno je sjajno biti dio te priče koja omogućuje i siromašnim krajevima pronalaženje rješenja problema. Zatim je odlično vidjeti razvoj DIY protetike u kombinaciji s 3D printanjem, gdje imate na tjednoj bazi vijesti o printanim protezama i robotičkim rukama. Dostupnost navedenih tehnologija uz pomoć open source zajednice postala je iznimno velika. Naravno, postoji i zamka! Dosta ljudi misli da DIY znači brz način dolaženja do nečega, jer to kao može svatko. Tu se obično početni entuzijazam susretne s realnošću iz koje je vidljivo da za sve treba izdvojiti određeno vrijeme - za fazu učenja i savladavanja znanja i vještina, za razvojnu fazu, testnu fazu i prototipiranje, te konačnu fazu izrade koju najčešće većina prolazi metodom pokušaja i pogrešaka, te učenjem kroz sam proces rada. Zato smo i uveli radionice kojima nastojimo približiti te sadržaje zainteresiranim ljudima u nekoj prihvatljivijoj formi.

15072307333_f639051af4_k

Održavate dosta praktičnih aktivnosti što je sjajno. Ne razumijem zašto se  u školama cijeli taj aspekt rada gotovo potpuno, osim kod izuzetaka, raspao...

Da, vrlo često pričamo o tome, o nedostatku Tehničke kulture i Domaćinstvu, takozvanim ‘uradi-sam’ vještinama. Koncept školstva u Hrvatskoj je općenito postavljen na zastarjelim konceptima. Primjerice, svi se pozivaju na uspješnost ekonomije u Finskoj, Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj, a ne znaju da su te zemlje napravile obrazovne reforme koje su ključne za budući razvoj temeljen na inovacijama i kompetencijama. Primjerice u Finskoj osnova svih obrazovanja je kulturno obrazovanje, nakon toga slijedi specijalizacija. Većina EU zemalja radila je istraživanja vezana uz edukaciju pa su pametno zaključili da djeci treba puno likovnog i glazbenog odgoja jer je znanstveno utvrđeno da djeca koja sviraju neki instrument daleko lakše savladavaju matematičke zadatke. Budućnost i inovacije temelje se na kombinaciji umjetnosti i znanosti. Posve je pogrešno razmišljanje da su umjetnost i kultura nepotrebni društvu. Osim toga povijest nas demantira, vodeći inovatori bili su i vrsni umjetnici ili pisci.

Iskustva polaznika su dobra? Tko su uopće ljudi koji imaju motiv sudjelovati u ovakvim aktivnostima? Kakav je profil prosječnog "radioničara"? 

Naš lab doista okuplja vrlo različite ljude i mi smo u potpunosti inkluzivan lab, otvoreni prema svima, neovisno u kojoj kategoriji vide sami sebe ili kako ih društvo vidi. Naravno, tolerancija i međusobno uvažavanje su najbitnija stavka sudjelovanja. K nama tako dolaze potpuni početnici, klinci, studenti, umjetnici, dizajneri, elektroničari, DIY geekovi, inženjeri, umirovljeni ljudi… Svi ravnopravno koriste lab i sudjeluju u kreiranju njegovih sadržaja. U 4 godine kroz lab je prošao velik broj različitih profila i zanimanja, i vrlo smo ponosni na činjenicu da vrlo često spajamo i nespojivo. Često se u tom prostoru nađu ljudi na nekom zajedničkom projektu koji se apsolutno nikada ne bi sreli u privatnom životu. Ta simbioza različitosti okupljena oko kreativnosti, izražavanja i tolerancije je vrlo izazovna. Nije baš lako opisati profil prosječnog ‘radioničara’, svima im je zajednička crta strast prema nekoj stvari kojom se izražavaju u elektronici, umjetnosti, znanosti ili DIY stvarima. Osim toga u našem labu je velik broj žena, od početaka je situacija uvijek bila nekako pola-pola, takva raspodjela vodi daleko većoj kreativnosti i boljim rješenjima. 

Imate vrlo zanimljive sekcije, a nazivom u oči upadaju "balkansko raketarstvo" i "znanstveni roštilj". O čemu je riječ? Naviknutiji smo na "balkanski roštilj". :)

Iz čistog zezanja, obzirom da su teme kojima se bavimo ponekad dosta ozbiljne. Ne želimo da se ljudi preplaše previše tehničkim izrazima, pa koristimo metode ‘maskiranja’. Jednostavno ponekad morate približiti neki kompleksni sadržaj ljudima na način da ih ne uplašite i na način da ih pozovete na igranje i eksperimentiranje neovisno o prethodnom znanju ili neznanju. Mi samo želimo reći: OK je ništa ne znati, ni mi ponekad nemamo pojma, dođi i savladaj s nama!

15836044948_d0123f77f3_k

Nama su pitanja vezana uz 3d printanje trenutno "najvruća" s obzirom da i sami eksperimentiramo. S čime radite, kakva su iskustva?

Kao što smo već gore spomenuli prvi smo počeli s edukacijom vezanom uz 3D printere u Hrvatskoj i iznimno smo ponosni na to. Budući da su tada svi počeli ‘brijati’ na 3D printere, premda vrlo često uopće ne razumijevajući koliko je to područje kompleksno, na neko vrijeme smo uzeli pauzu od 3D printanja i pustili scenu da se razvija u mainstream. Kako se scena DIY printera razvijala i otvarala odlučili smo se na niz radionica u kojima ljudi neće učiti osnove 3D printanja bez ikakve prakse, nego radionice na kojima će naučiti kako izraditi kod kuće sam svoj printer. Na dvije takve radionice napravili smo po jedan primjerak RepRap Pruse i Ultimakera 1 koji su ovih dana u završnoj fazi, nakon čega ostaju u labu na korištenje. Radionice su bile super uspješne s po 20 prijavljenih po radionici, i doista nismo znali gdje potrpati toliko polaznica/ka. Polaznici su također nosili svoje dijelove i članovi laba su im pomagali pri izradi njihovih printera. Nakon finaliziranja RepRapa i Ultimakera krećemo prema savladavanju samih procesa upotrebe printera i softvera, i onda se bacamo na CNC mašine i laser cuttere, jer su 3D printeri već u društvu s nama. Znači nikad nas u 3D printanju nije zanimala ta hype situacija u medijima, nego konkretne stvari i inovacije. Primjerice naš Ultimaker ima tijelo od plexyglassa i bit će posebno osvijetljen LED diodama, tako da na neki način uvijek želimo raditi malo drugačije stvari. Što naravno ne znači da ne poštujemo standardan način, dapače. Jednostavno, mi to radimo na svoj način i uvažamo druge.

Na koji način mislite da će tehnologija 3D  printanja mijenjati svakodnevicu i kakve će društvene posljedice imati?

Cijena 3D printera još uvijek je prevelika i sam postupak rada još uvijek je prekompleksan za prosječnog korisnika. Promjene se već događaju, svjedočimo im svaki dan kad bacimo pogled na Make Magazine i Instructables gdje ljudi dijele tutoriale za svoje printane stvari. Nakon konzumerističkog društva, možda se pomalo krećemo prema društvu u kojem oblikujemo predmete oko sebe prema vlastitim željama. Treba gledati u smjeru BIOprintera, tj. printera koji će moći printati organe. Naravno, farmaceutska industrija će sigurno pronaći način kako usporiti taj proces. DIY pokret na različit način se kroz povijest percipirao u Americi gdje je više bio vezan u Hippie subkulturu, od recimo Istočne Europe i ‘snađi se, majstore’ kulture, do primjerice Azije gdje je DIY već stoljećima prisutan i integriran u društvo kroz filozofiju i način života.

Na kraju moram reći da mi je izrazito drago što se iza imena Radiona krije doista pravi stvaralački rad i učenje, a ne kreativna agencija za marketing kako je to u posljednje vrijeme slučaj kada se pojmovi iz industrijske ere koriste za te agencije iako se bave nečim sasvim drugim... Stoga za kraj nam recite vaše planove i kako ćete cijelu zemlju pretvoriti u Radionu. :)

Wowza, ova letvica u pitanju je stvarno jako, jako visoko podignuta. Pa, nemamo potrebu baš pretvoriti cijelu zemlju u Radionu, veseli nas ako će ljudi pronaći inspiraciju u našem radu i toleranciji za pokretanje sličnih projekata u svojim mjestima, gradovima i zemljama, ma, u svojim podrumima i garažama također. 

Ove godine očekuje nas puno izložbi, radionica, domaćih i međunarodnih gostovanja. Jedan od gostiju primjerice bit će britanski bio-elektro umjetnik Martin Howse, da sad ne otkrijemo i ostale. Očekuju nas i dalje suradnje s plesačima, radimo jedan veliki EU projekt sa europskim muzejima i znanstvenim centrima pod kapom Erasmus+ programa. Bit će i koncerata, možda i muzički festival u suradnji s galerijom G-MK. Prvu izložbu Gaming Playground imamo u svibnju u Tehničkom muzeju, na kojoj ćemo se baviti gaming kulturom. Ove godine radimo puno i na dizajnu interakcija i trenutno pokrećemo novu Processing grupu, te ćemo u skladu s tim ostvariti i jedno međunarodno gostovanje. I dalje ćemo nastojati surađivati s profesorom Markom Zecom sa Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu na FPGA pločici. Bavit ćemo se i letećim objektima u suradnji s astronomima i dizajnerima te iznimno puno robotikom. Eto, to su tek mrvice od svega što planiramo… pratite nas na našoj web stranici i Facebooku.

16115617607_5652707144_k