Uz književne poslastice ništa manje uzbudljivi nisu razni publicistički i znanstveni naslovi koji poučavaju otvarajući neke nove perspektive. Da nam sve ne prođe samo uz TV i dobru hranu, pobrinuli smo se u ovoj preporuci.

Informirajte se o budućim raspravama

Susan Squire: Ne uzimam – sporna povijest braka

"Radikalno ženska perspektiva Ne uzimam divno je osvježenje diskursa rasprave o braku, knjiga pisana živahno, ponekad drsko i sarkastično, ali uvijek s neupitnom kontrolom činjenica i vođenjem teksta", kaže o djelu jedan domaći kulturni novinar. Previše dodavati s naše strane bilo bi dosta pogrešno, a možemo samo reći da uz djelo Susan Squire i neke buduće referendumske rasprave mogu biti jasnije.

Brak iz ljubavi prije reformacije općenito je predmet straha, osuđivan, obeshrabrivan, marginaliziran duž društvene ljestvice osim na samom dnu, gdje nijedna strana nije imala ništa ni dobiti, ni izgubiti.

Zaštitite se u supermarketu

Martin Lindstrom: Kupologija – istine i laži o tome zašto kupujemo

Lindstrom godinama radi kao savjetnik najvećih svjetskih korporacija po pitanju njihova marketinga, povećavanja prodaje te u suštini manipulacije kupcima. Samo je takav čovjek mogao napisati ovako prekrasno informativnu knjigu o pozadini odlučivanja i novom trendu da se marketinška istraživanja trebaju svesti na proučavanje mozga, osjetila i živčanih procesa prilikom odlučivanja o kupovini i konzumaciji. Trenutak u kojem pročitate "nasmijat ćete se" i doista se nasmijete, a Lindstrom objasni mehanizam iza procesa malo diže dlačice na rukama, ali općenito riječ je o korisnom djelu - ne da bi sami postali manipulatori, već da bi se od manipulacije zaštitili.

Ukratko, sve ono što vidimo (i o čemu čitamo) da radi netko drugi, radimo i mi sami – u svojim mislima. Kad biste me vidjeli kako se spotičem i padam naglavačke niz stepenice, vaši bi se zrcalni neuroni aktivirali i vi biste točno znali kako se u tom trenutku osjećam (iako niste ni približno nespretni kao ja).

Približite se svijetu knjiških urednika

Zlatko Crnković: Carske mrvice

Nedavno preminulog urednika i prevoditelja Zlatka Crnkovića u budućim sintezama o hrvatskoj kulturi druge polovice XX. stoljeća zasigurno će se smatrati jednim od njenih stupova. Crnković je odraz modernističkog vremena i svojevrsnog socijalističkog prosvjetiteljstva u kojem je takva figura bila osnova izdavačkog rada. Nakon umirovljenja devedesetih, nakon toliko pročitanih stranica Crnković se i sam uputio u avanturu pisanja, pa je napisao nekoliko knjiga u kojima opisuje svoj život, rad, razmišljanje o poslu... Crnković je kao autor discipliniran i u njegovu pisanju možda nema nekog velikog stilskog šarma kao recimo kod Igora Mandića, ali ostavlja nam predivan prozor u svijet života s knjigom te objašnjenje niza naizgled banalnih uredničkih i prevoditeljskih odluka koje su usmjerile domaću čitateljsku kulturu.

Kao što se iz ovoga vidi, ja se od sama početka nisam libio raditi strane riječi. Moje je geslo glasilo: Literarna vrijednost plus komunikativnost. I toga sam se nastojao držati od početka do kraja.

Upoznajte nepoznatu kulturu

Miguel Leon Portilla: Filozofija Nahuatl – filozofija drevnih Meksikanaca

U kulturama Srednje i Južne Amerike obično slušamo u kontekstu govora o veličanstvenim građevinama, brzom nestanku, a u posljednje vrijeme u kvaziznanstvenim dokumentarcima u kojima im se pripisuje izvanzemaljsko porijeklo. Znanje o njima stoga ostaje površno i iskrivljeno, rekli bi senzacionalističko. Filozofija Nahuatl pruža nešto novo i drugačije jer osim što otkriva elemente kultura kojih nismo svjesni, pruža nam i odmak od antičke filozofske tradicije u koju smo tradicionalno uronjeni. Djelo je nastalo na temelju doktorskog rada, pa je i diskurs prikladan, ali čitak te prihvatljiv široj javnosti.

U Meksiku postoji jedan nedovoljno proučen kulturni fenomen. Velika većina ljudi se nasmije kad pročita naslov poput ovog koji nosi ova knjiga. Riječ je o teretu predrasuda izazvanih neznanjem ili iracionalnim prezirom koji opterećuje ljudski um.

"Doručkujte" s autorom

Vojo Šiljak: Doručak s autorom

Ono što je Zlatko Crnković za knjiške uredničke vode, Vojo je Šiljak za radio – jednostavno, legenda. Na sajmu knjiga u Puli Šiljak radi ono u čemu je najbolji – razgovara s autorima, a sada je to golemo blago uobličeno i u dopadljivu knjigu. Umberto Eco, Orhan Pamuk, Predrag Matvejević, Abdulaha Sidran, Tess Galagher, Alberto Manguel, Nedjeljko Fabrijo, Mirko Ilić dio su velikana čiji nam svijet postaje jasniji i bliži. Ovakve knjige ne možemo ne voljeti, jer i same nas uvlače u dijalog s autorima.

Razgovor se ne smije voditi okolo-naokolo, ne smije biti arogantan, voditelj ne smije biti sveznadar, ne smije biti prepotentan, ali ni ulizica, već ravnopravan sugovornik, koji ipak daje prednost svome gostu.

Utješite se

Michael Pollan: U obranu hrane – manifest jelaca

Ako čega u narednom razdoblju neće nedostajati onda je to hrane. Svjetski poznat nutricionist Pollan pobrinuo se za to da nakon prejedanja nemamo loš osjećaj ako pratimo i poštujemo njegove savjete. Zanimljivo, Pollan je vrlo kritičan prema kolegama koje smatra uništavateljima dobrog jela te vjeruje da stvara teoriju hranjenja koja omogućava i uživanje i zdrav život, a uz sve to i ekološki prihvatljivom. Svakako djelo koje osvješćuje.

Ono što nutricionizazm vidi kada pogleda u francuski paradoks jesu brojni mršavi Francuzi koji jedu zasićene masne kiseline i ispiru ih vinom. Ono što nutricionizam ne vidi ljudi su s potpuno drugačijim odnosom prema hrani od našega.

Napišite roman

Oscar Collier i Frances Spatz Leighton: Kako napisati svoj prvi roman

Profesionalni pisci često će reći da ovakvi priručnici ne služe baš ničemu jer se spisateljska sposobnost sastoji od talenta, vježbe, stalnog rada... Ipak, vjerujemo da dobri savjeti uvijek nikada nisu na odmet. Prvo je izdanje ovog priručnika iz 1986. godine, a iako bi lako pomislili kako je prestar, vrlo je konkretan i informativan. A moramo reći i da nam je simpatično poglavlje koje govori da sve više ljudi za pisanje koristi računala.

Hemingway je pisao svakoga jutra, ili stojeći uz pisaći stroj, ako je pisao završni odjeljak, ili sjedeći za stolom, ako je pisao prvi rukopis. Zatim bi otišao na svj brod Pilar loviti ribu tijekom popodneva. Iz dvaju je razloga odlučio stati. Volio je hodati i noga ga je često boljela zbog različitih ozljeda. Očito je bio sklon nesrećama.

Suočite se s izazovima gradskog razvoja

Rijeka – baština za budućnost

Nije tajna da je Rijeka suočena s nizom razvojnih izazova, a većina građana obično ih promišlja samo na temelju informiranja iz dnevnih novina. Ozbiljnih djela koja u tome mogu pomoći doista i nema puno, a ova studija grupe autora još iz sredine devedesetih svakako je jedna od njih. Dok su popularne knjige poput Kako čitati grad romantiziranje i uvid u sjajnu prošlost, Rijeka – baština za budućnost nalik je na stajanje pred ogledalom – možda nam se ne svidi sve što vidimo, ali to smo mi.

Posljedica je dugoročno podcjenjivanje gradskog "kulturnog kapitala" koje iznutra razara samopouzdanje riječkog stanovništva kada rasuđuje i odlučuje o pojedinim gradskim pitanjima. Anketirani stručnjaci opravdano upozoravaju na to da se bez prevredovanja takva kapitala Rijeka neće dohvatiti poželjne budućnosti.

Cijenite kruh

Heinrich Eduard Jacob: 6 000 godina kruha

Novinar Henrich Eduard Jacob dobro je znao što znači cijeniti kruh – kao njemački Židov završio je pred Drugi svjetski rat u logoru ne bi li nakon sretnog puštanja otišao u SAD, gdje je i nastala ova fascinantna knjiga. Jacob piše u vrijeme koje još nije bilo opterećeno time da literatura pisana za širu javnost mora biti kratka, pa je 6 000 godina kruha opširno djelo koje priča fascinantnu priču o životu kruha u različitim kulturama i razdobljima. Naše izdanje je iz 1957. godine te je doista šteta što se nitko nije upustio u reizdavanje iako i držanje ovog antikvarijatskog primjerka u rukama ima svoj šarm.

Često seljak nije mogao gajiti žito, jer su mu oteli alat ili ga satrli porezima. Žalosna je to priča. Ali o kruhu ima i lijepih priča. Najčudnija je možda ona, koja kaže, da taj mnogo tisuća godina stari kruh još uvijek nije dokraja ispečen. Odgajivač, seljak, mlinar i pekar još uvije na njemu rade. Povijest kruha se nastavlja, socijalno i tehnički, religijski, politički i prirodo-znanstveno...

Probudite kreativnost

Boris Belak: Ideja u labirintu

Boris Belak marketinški je praktičar i tvorac stotina reklama koje smo vjerojatno i vidjeli na televiziji ili jumbo plakatu bez da smo znali da iza njih stoji ovaj autor. Uostalom takva je sudbina većine copyrightera. Belak je posljednjih godina počeo i dijeliti svoje znanje, pa je tako nastala lijepo prihvaćena knjiga Ma tko samo smišlja te reklame, a sada je tu i nova Ideja u labirintu, fokusiraniju na temu nastanka dobrih ideja. Iako je usredotočena na marketing, njezina je primjenjivost univerzalna za svaki posao i područje bavljenja.

Ideje se osmišljaju i razmjenjuju stalno i svuda oko nas: tijekom dana proizvede ih se tisuće, a gotovo sve imaju jednodnevni životni vijek: nikada se ne realiziraju i zamru isti dan. Realizira ih se vrlo malo. Zato je sama po sebi, iako potencijalno najvredniji kapital, istovremeno i vrlo jeftina, gotovo bezvrijedna, jer bez daljnje razrade i realizacije tek je zgodno čavrljanje.

Budite nostalgični

Miroslav Betoša: Kruh, mašta & mast

Bertošine povjesničarske sposobnosti već smo isticali u Magazinu, a Kruh, mašta & mast možda najbolje pokazuju njihovu slojevitost. U cijelom Bertošinu opusu ovo je jedini rad koji se zapravo temelji na osobnim sjećanjima odrastanja u Puli krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina, a ne na arhivskom istraživanju. Ipak, svijet marširanja sa Staljinovim slikama, naglog odlaska talijanskih prijatelja, bezbrižne igre s karetom i loptom od svinjske kože Bertoša prenosi uvjerljivo približavajući nam što je značilo biti jedno obično nevino dijete u tako burno vrijeme.

U doba kolinja, lopte su se izrađivale od svinjskoga mjehura, no on je bio prelagan i kratka vijeka, ne samo zato što se od udaraca brzo ispuhao, nego i zbog trnja, čavala i stakla koji bi ga već prvi dan dokrajčili.